Saltar al contenido

Haka hoki ki te kona haꞌamata o te puka

HĀPĪ 4

¿Ko ai a Ietū?

¿Ko ai a Ietū?

1, 2. (a) ¿E riva rō koe mo kī ko māhani ꞌā koe ki te nuꞌu himene, aŋa i te perikura hai ꞌite nō tōꞌona ꞌīŋoa? Ka haꞌauraꞌa mai. (b) ¿He aha te meꞌe e manaꞌu ena te nuꞌu o ruŋa o Ietū?

MEꞌE rahi te taŋata himene, taŋata aŋa i te perikura e māhani ena e te nuꞌu o ruŋa i te henua. E peaha ko ꞌite a koe te ꞌīŋoa o te ŋā nuꞌu nei. E taꞌe o te ai ko ꞌite a koe i te rāua ꞌīŋoa, ko māhani ꞌā koe i a rāua. Te parautiꞌa kai ꞌite mau ꞌā koe pe hē a rāua e pe hē te rāua haka tere iŋa.

2 Rahi no te nuꞌu i aŋanirā ko ŋaroꞌa ꞌā o ruŋa i a Ietū, no atu tōꞌona noho iŋa i ruŋa i te henua 2000 matahiti a tuꞌa, e no atu te ꞌite tōꞌona ꞌīŋoa ꞌina kai ꞌite pe hē mau a Ietū. Kē nuꞌu e kī rō ꞌā a īa he taŋata riva, takoꞌa e ai rō ꞌā te nuꞌu e kī ena he profeta, ꞌe e ai rō ꞌā te nuꞌu e manaꞌu ena ko īa te ꞌAtua. ¿E pe hē koe e manaꞌu ena? (Ka taiꞌo te Kona 12 mo ata hāpī.)

3. ¿O te aha he meꞌe hopeꞌa o te nui⁠-⁠nui mōꞌou mo ꞌite o ruŋa o Iehoha e o ruŋa o Ietū?

3 He meꞌe hopeꞌa o te nui⁠-⁠nui mōꞌou he ꞌite te parautiꞌa o ruŋa o Ietū. ¿O te aha? Te Pipiria e kī rō mai ꞌā: “ꞌI te haꞌauraꞌa mau mo ora ki te hopeꞌa raꞌa, he hāpī he oho o ruŋa i a koe e te ꞌAtua parautiꞌa mau ē, e o ruŋa i te taŋata uŋa mai era e koe ko Ietū Kiritō” (Juan 17:⁠3). He aŋi ꞌā, mo ꞌite ōꞌou te parautiꞌa o ruŋa o Iehoha e o ruŋa o Ietū, e riva nō koe mo noho i ruŋa i te henua nehe⁠-⁠nehe ki te hopeꞌa raꞌa (Juan 14:⁠6). Mo uꞌi ōꞌou a ruŋa i te huru haka tere o Ietū, he hāꞌūꞌū atu o te ai ko haka ꞌite mai ꞌā, hē te huru hopeꞌa o te riva⁠-⁠riva mo haka tere ōꞌou (Juan 13:⁠34, 35). I te hāpī 1 ko aŋi⁠-⁠aŋi a tātou te parautiꞌa o ruŋa i te ꞌAtua. I te hora nei he hāpī tātou he aha te meꞌe hāpī e te Pipiria o ruŋa o Ietū.

¡KO RAVAꞌA ꞌĀ TĀTOU I TE MĒSIA!

4. ¿He aha te haꞌauraꞌa o te vānaŋa “Mēsia” e “Kiritō”?

4 Rahi nō te matahiti a tuꞌa, raꞌe ki te poreko o Ietū, a Iehoha ko kī ꞌā i ruŋa i te Pipiria pe nei ē, he uŋa e Īa i te Mēsia, te Kiritō. Te vānaŋa ena he Mēsia mai te ꞌarero Hebreo i eꞌa mai ai, e te vānaŋa Kiritō mai te ꞌarero Griego. Ararua ꞌīŋoa nei te haꞌauraꞌa “he kope vae e tahi”, he taŋata vae e te ꞌAtua mo aŋa i te aŋa nui⁠-⁠nui e tahi. Oīra e kī ena ko Ietū te Mēsia, te Kiritō, o te ai ko vae ꞌā e Iehoha i a īa mo aŋa i te aŋa nui⁠-⁠nui e tahi. Mo te Mēsia ko Ietū, e haka tano tahi i te taꞌatoꞌa vānaŋa kī era e te ꞌAtua. E takoꞌa e riva nō a īa mo hāꞌūꞌū atu i te hora nei. Raꞌe ki te poreko mai o Ietū, rahi nō te taŋata e haŋa era mo ꞌite ko ai te kope ka riro era he Mēsia.

5. ¿I uꞌi rō te pukuraŋa o Ietū i a īa pahe Mēsia?

5 Ko ꞌite riva⁠-⁠riva ꞌā te pukuraŋa o Ietū ko īa mau ꞌā te Mēsia (Juan 1:⁠41). A Simón Pedro i kī rō ki a Ietū: “Ko koe te Kiritō” (Mateo 16:⁠16). ¿Pe hē tātou ana ꞌite riva⁠-⁠riva pe nei ē ko Ietū te Mēsia?

6. ¿Pe hē e hāꞌūꞌū ena e Iehoha ki te taŋata māhatu riva mo aŋi⁠-⁠aŋi ko ai te Mēsia?

6 Rahi nō te matahiti a tuꞌa, raꞌe ki te poreko o Ietū, te profeta o te ꞌAtua i pāpaꞌi rō te vānaŋa mo hāꞌūꞌū ki te taŋata, mo aŋi⁠-⁠aŋi ko ai te Mēsia. ¿Pe hē i hāꞌūꞌū ai rā ŋā vānaŋa? I he haꞌauraꞌa atu. Mo oho koe ki te aeropuerto mo tiaki i te taŋata e tahi kai māhani e koe, e ai te taŋata mo haka aŋi⁠-⁠aŋi atu pe hē tōꞌona huru, tōꞌona kahu uru, tōꞌona rauꞌoho, mo riva koe mo ravaꞌa i a īa. Pahe huru mau nei ꞌā, hai ta ꞌana profeta, a Iehoha i haka aŋi⁠-⁠aŋi mai ai o ruŋa i te aŋa, aŋa era e te Mēsia e he aha te meꞌe ka piri era ki a īa. Te haka tano tahi o rā ŋā vānaŋa pāpaꞌi era i muꞌa ꞌā i ruŋa i a Ietū, he hāꞌūꞌū ki te taŋata māhatu riva mo aŋi⁠-⁠aŋi ko īa te Mēsia.

7. ¿Ko vānaŋa hē te vānaŋa o muꞌa ꞌā haka aŋi⁠-⁠aŋi mai ko Ietū te Mēsia?

7 Ki uꞌi e rua o rā vānaŋa kī era e te profeta. Te vānaŋa raꞌe, e 700 matahiti a tuꞌa raꞌe ki te poreko o Ietū, a Miqueas i kī rō pe nei ē, te Mēsia ka poreko era i te kaiŋa iti⁠-⁠iti o Belén (Miqueas 5:⁠2). E ¡i ira mau ꞌā a Ietū i poreko ai! (Mateo 2:⁠1, 3-9). Te rua vānaŋa, a Daniel i kī pe nei ē, i te matahiti 29 d.C.⁠ * ka ꞌite era ko ai tū Mēsia era (Daniel 9:⁠25). A tātou ko uꞌi ꞌā e rua nō o te rahi o te vānaŋa kī era o ruŋa i te Mēsia e ko aŋi⁠-⁠aŋi ꞌā ko Ietū tū Mēsia era. (Ka taiꞌo te Kona 13 mo ata hāpī.)

Hora era o tōꞌona papatito i riro ai a Ietū he Mēsia o he Kiritō

8, 9. ¿Pe hē i haka aŋi⁠-⁠aŋi mai ai ko Ietū te Mēsia hora papatito era i a īa?

8 A Iehoha ko haka tikeꞌa riva⁠-⁠riva ꞌā ko Ietū mau ꞌā te Mēsia. Te ꞌAtua i kī rō ki a Iovani papatito, nā a īa he haka aŋi⁠-⁠aŋi ki a īa ko ai te Mēsia. I te matahiti 29 d.C. he oho a Ietū ki a Iovani mo papatito i a īa, e he tikeꞌa e Iovani tū vānaŋa ki era e te ꞌAtua. Te Pipiria e kī rō mai ꞌā pe hē i oho ai: I ꞌoti era tōꞌona papatito, he eꞌa mai a Ietū mai roto i te vai; e ¡Ka uꞌi! He ha⁠-⁠hata te raŋi ꞌe he tikeꞌa e īa te turu iŋa mai o te vārua maitai o te ꞌAtua ki ruŋa i a īa pahe paloma. ¡E ka uꞌi! Takoꞌa, he reꞌo e tahi mai ruŋa i te raŋi ka kī: ‘He Poki āꞌaku nei, he haŋa rahi āꞌaku e ko rahi ꞌā tōꞌoku koa i a īa’ (Mateo 3:⁠16, 17). I tikeꞌa era e i ŋaroꞌa era e Iovani te ŋā meꞌe nei, he ꞌite rō ai pe nei ē, ko Ietū te Mēsia (Juan 1:⁠32-34). I rā mahana, hora vaꞌai era e Iehoha i tōꞌona vārua maitai, i riro ai a Ietū he Mēsia. Ko īa te kope vae era e te ꞌAtua mo riro he pūꞌoko haka tere e he ꞌariki takoꞌa (Isaías 55:⁠4).

9 Te vānaŋa pāpaꞌi era i ruŋa i te Pipiria i muꞌa ꞌā, te vānaŋa kī era e Iehoha hai tōꞌona reꞌo mau ꞌā, e i te meꞌe i haka tikeꞌa era e Īa i te hora era ko papatito ꞌā a Ietū, ko haka ꞌite mai ꞌā ko Ietū te Mēsia. Oīra mai ki hāpī tātou i ruŋa i te Pipiria, mai kona hē a Ietū i oho mai ai e pe hē tōꞌona huru.

¿MAI HĒ A IETŪ I OHO MAI AI?

10. ¿He aha te meꞌe e hāpī ena te Pipiria o ruŋa o Ietū raꞌe ki tōꞌona turu mai ki ruŋa i te henua?

10 Te Pipiria e kī rō mai ꞌā, rahi nō te matahiti noho o Ietū i ruŋa i te raŋi, raꞌe ki tōꞌona turu mai ki ruŋa i te henua. A Miqueas i kī rō, te Mēsia, mai te mahana o muꞌa ꞌā tōꞌona ora iŋa (Miqueas 5:⁠2). Ko rahi ꞌā te kī o Ietū pe nei ē, i ruŋa i te raŋi a īa e noho era, raꞌe ki tōꞌona poreko i ruŋa i te henua (Ka taiꞌo Juan 3:⁠13; 6:⁠38, 62; 17:⁠4, 5). E i raꞌe ki tōꞌona turu mai ki ruŋa i te henua e hāhine rahi rō ꞌā ki te ꞌAtua.

11. ¿O te aha a Ietū he poki haŋa rahi a Iehoha?

11 A Ietū he poki haŋa rahi a Iehoha. ¿O te aha? O te ai ko īa te meꞌe i aŋa raꞌe e te ꞌAtua ki te taꞌatoꞌa meꞌe. Oīra e kī ena ko Ietū “te atariki o te meꞌe aŋa tahi era”⁠ * (Colosenses 1:⁠15). A Ietū takoꞌa he poki haŋa rahi a Iehoha o te ai āꞌana i aŋa hokotahi nō, oīra e kī ena poki aŋa e īa mau nō (Juan 3:⁠16). Ko Ietū mau nō te kope i hāꞌūꞌū ki te ꞌAtua mo aŋa i te meꞌe taꞌatoꞌa (Colosenses 1:⁠16). Ki a Ietū nō e raŋi ena te Vānaŋa, o te ai ki a īa a Iehoha e uŋa era te roŋo e i te vānaŋa, mo vaꞌai ki te merahi e ki te taŋata (Juan 1:⁠14).

12. ¿Pe hē tātou e aŋi⁠-⁠aŋi nei a Ietū e te ꞌAtua taꞌe ko tū kope ꞌā?

12 Kē nuꞌu e manaꞌu ena pe nei ē, te ꞌAtua e ko Ietū ko tū kope ꞌā. Taꞌe ko te meꞌe nei te meꞌe hāpī e te Pipiria. Te Pipiria e kī rō ꞌā i ai rō e tahi kope i aŋa i a Ietū, te haꞌauraꞌa o te meꞌe nei, i ai rō te haꞌamata o Ietū. E a Iehoha, te kope aŋa tahi era i te meꞌe taꞌatoꞌa, ꞌina ōꞌona haꞌamata (Salmo 90:⁠2). Pahe poki o te ꞌAtua a Ietū ꞌina kai manaꞌu e ꞌina kai tute mo riro a īa he ꞌAtua. Te Pipiria ko hāpī riva⁠-⁠riva mai ꞌā, ata hau te nui⁠-⁠nui o te matuꞌa ki te poki (Ka taiꞌo Juan 14:⁠28; 1 Corintios 11:⁠3). Ko Iehoha nō te ꞌAtua mana pūai (Génesis 17:⁠1). Ko Īa te ata nui⁠-⁠nui e te kope ata pūai o te ao taꞌatoꞌa. (Ka taiꞌo te Kona 14 mo ata hāpī.)

13. ¿O te aha te Pipiria e kī ena te huru o Ietū “pahe huru mau ꞌā o te ꞌAtua e taꞌe tikeꞌa nei e tātou”?

13 Rahi nō te matahiti a Iehoha e tāꞌana poki era ko Ietū, i aŋa ai hokorua nō, raꞌe ki te aŋa te raŋi e i te henua. A Iehoha e haŋa raŋi rō ꞌā ki a Ietū e peira ꞌā Ietū ki a Iehoha (Juan 3:⁠35; 14:⁠31). A Ietū i haka tere rō i a īa a te huru era o tōꞌona matuꞌa, oīra te Pipiria e kī ena “tōꞌona huru, pahe huru mau ꞌā o te ꞌAtua e taꞌe tikeꞌa nei e tātou” (Colosenses 1:⁠15).

14. ¿Pe hē te poki haŋa rahi a Iehoha i riva ai mo poreko pahe taŋata?

14 Te poki haŋa rahi a Iehoha i haŋa rō mo haka rē tōꞌona kona noho i ruŋa i te raŋi e mo poreko pahe taŋata i ruŋa i te henua. ¿Pe hē i tuꞌu ai rā meꞌe? Hai tōꞌona mana pūai, a Iehoha i haka tupu ai i tāꞌana poki, i roto i te manava o te neru judia e tahi te ꞌīŋoa ko Māria. Oīra taꞌe o te matuꞌa tane taŋata i haka tupu i a Ietū. E o te ai peira, i poreko ai mai a Māria i te poki hara kore e tahi, e he nape e īa ko Ietū (Lucas 1:⁠30-35).

¿PE HĒ TE HURU O IETŪ?

15. ¿Pe hē koe ana aŋi⁠-⁠aŋi riva⁠-⁠riva i a Iehoha?

15 Rahi nō te meꞌe āꞌau mo hāpī o ruŋa o Ietū, he aha tāꞌana meꞌe i aŋa, he aha tāꞌana meꞌe i hāpī e pe hē tōꞌona huru, hai taiꞌo te puka era o Mateo, Marcos, Lucas e Juan mai ruŋa i te Pipiria. He Evaneria e kī ena ki te ŋā puka nei. O te ai te huru o Ietū pē tōꞌona matuꞌa tane ꞌā, taꞌa meꞌe ka taiꞌo ena he hāꞌūꞌū takoꞌa atu mo aŋi⁠-⁠aŋi riva⁠-⁠riva ōꞌou i a Iehoha. Oīra a Ietū i riva ai mo kī: “Te kope tikeꞌa era i a au, ko tikeꞌa takoꞌa ꞌā i te Matuꞌa” (Juan 14:⁠9).

16. ¿He aha te meꞌe a Ietū i hāpī? ¿ꞌAꞌai te meꞌe hāpī era e Ietū?

16 Rahi nō te taŋata e raŋi era ki a Ietū “Maꞌori” (Juan 1:⁠38; 13:⁠13). Te meꞌe hopeꞌa o te nui⁠-⁠nui i aŋa ai e īa, he hāpī o ruŋa i te parau ꞌāpī o te haka tere o te ꞌAtua. ¿He aha te haka tere nei? He haka tere o te ꞌAtua ka ꞌariki tahi era i te henua taꞌatoꞌa mai ruŋa i te raŋi, e he vaꞌai i te hauhaꞌa riva ki te taŋata haka roŋo ki te ꞌAtua (Mateo 4:⁠23). Taꞌatoꞌa meꞌe hāpī a Ietū mai a Iehoha i oho mai ai. A Ietū i kī: “Te meꞌe hāpī nei e au, taꞌe āꞌaku, o te kope uŋa mai era i a au” (Juan 7:⁠16). Ko ꞌite era ꞌā a Ietū pe nei ē, ko haŋa ꞌā Iehoha mo haka roŋo te taŋata i te parau ꞌāpī riva⁠-⁠riva o ruŋa i te haka tere o te ꞌAtua ka ꞌariki era te henua taꞌatoꞌa.

17. ¿I hē a Ietū e hāpī era? ¿He aha a īa e ito⁠-⁠ito era mo hāpī ki te tahi?

17 ¿I kona hē a Ietū e hāpī era? I te taꞌatoꞌa kona e ravaꞌa era i te taŋata. I te rauhuru kona e hāpī era, i ꞌuta, i tai, i te kona hoꞌo i te kai, i te hare o te taŋata, i te hare pure o te judio. ꞌIna a īa kai tiaki mo oho te taŋata ki a īa, āꞌana te oho te kimi i te taŋata (Marcos 6:⁠56; Lucas 19:⁠5, 6). A īa e aŋa era mai te pōꞌā ki te pō hai ito⁠-⁠ito mo hāpī ki te taŋata. ¿O te aha i aŋa ai peira? O te ai ko ꞌite ꞌā, ko te meꞌe nei te meꞌe haŋa o te ꞌAtua mo aŋa ōꞌona, e takoꞌa a īa meꞌe haka roŋo nō ki tōꞌona matuꞌa (Juan 8:⁠28, 29). A Ietū i vānaŋa takoꞌa rō o ruŋa i te ꞌAtua o te ai e haka ꞌaroha rō ꞌā i te taŋata (Ka taiꞌo Mateo 9:⁠35, 36). A Ietū ko haŋa ꞌā mo hāpī ki te rahi o te taŋata te parau ꞌāpī riva⁠-⁠riva, o te ai ko tikeꞌa ꞌā e īa, te pūꞌoko haka tere o te hare pure o rā hora, ꞌina he hāpī te parautiꞌa o ruŋa i te ꞌAtua e o ruŋa i tōꞌona haka tere.

18. ¿Ko huru hē te huru o Ietū ata haŋa āꞌau?

18 A Ietū e here rō ꞌā ꞌe e tapa rō ꞌā i te taŋata. A īa he kope riva e meꞌe taꞌe roa mo vānaŋa ki a īa. Ata ki te ŋā poki e haŋa era mo hāhine ki a īa (Marcos 10:⁠13-16). Takoꞌa he taŋata haka tere titīka a īa. He enemī mau ōꞌona te toke⁠-⁠toke e te aŋa titīka kore (Mateo 21:⁠12, 13). Hora noho era o Ietū i ruŋa i te henua, te taŋata ꞌina he tapa e ꞌina he moꞌa i te ŋā viꞌe. E a Ietū meꞌe tapa nō i te ŋā viꞌe ꞌe e moꞌa takoꞌa rō ꞌā i a rāua (Juan 4:⁠9, 27). A Ietū ꞌina he haka nui⁠-⁠nui i a īa. Ko haka tikeꞌa ꞌā e īa i te meꞌe nei, hora tata era i te vaꞌe o tōꞌona repahoa, e te aŋa nei o te tāvini te aŋa (Juan 13:⁠2-5, 12-17).

I te taꞌatoꞌa kona e ravaꞌa era i te taŋata e hāpī era e Ietū ki a rāua

19. ¿Pe hē a Ietū i haka tikeꞌa ai tōꞌona haŋa mo hāꞌūꞌū i te taŋata e o te aha i aŋa ai peira?

19 Ko ꞌite era ꞌā Ietū hē te meꞌe tano mau mo te taŋata e ko haŋa ꞌā mo hāꞌūꞌū i a rāua. Peira i haka tikeꞌa ai, i te hora haka ora era i te maiūi o te taŋata hai mana o te ꞌAtua (Mateo 14:⁠14). Mo haꞌauraꞌa atu, e tahi mahana te taŋata repera e tahi, he hāhine ki a īa e he kī: “Mo haŋa nō ōꞌou, e riva nō mo haka maitaki mai”. A Ietū i ŋaroꞌa rō te mamāe o te taŋata nei e i haka ꞌaroha rō i a īa, e ko haŋa ꞌā mo hāꞌūꞌū i a īa. Oīra a Ietū i haka toro ai tōꞌona rima e he haka puā e he kī: “¡Ko haŋa a au! Ka maitaki koe.” E te kope maiūi era, he ora rō ai (Marcos 1:⁠40-42). ¡Ka manaꞌu rā koe he aha te meꞌe i ŋaroꞌa tū taŋata era!

A ĪA I HAKA ROŊO RŌ KI TŌꞌONA MATUꞌA TANE

20, 21. ¿Pe hē a Ietū i haka tikeꞌa mai ai tōꞌona haka roŋo ki te ꞌAtua ki te hora hopeꞌa?

20 Hai tōꞌona huru haka tere a Ietū i haka tikeꞌa mai ai, ko īa te kope hopeꞌa o te haka roŋo ki te ꞌAtua. No atu te meꞌe mo piri ki a īa e te meꞌe rake⁠-⁠rake aŋa e te nuꞌu taꞌe haŋa era ki a īa, a īa i haka roŋo rō ki tōꞌona matuꞌa. Mo haꞌauraꞌa atu, ꞌina a Ietū kai hara hora haka atu era e te Tātane i a īa (Mateo 4:⁠1-11). I ai takoꞌa rō tōꞌona huaꞌai ꞌina kai tapa ko īa te Mēsia, e ko kī ꞌā tōꞌona maꞌa⁠-⁠maꞌa, no atu rā meꞌe i aŋa i oho nō a Ietū te aŋa o te ꞌAtua (Marcos 3:⁠21). No atu te rave ꞌino o te taŋata i a īa, i aŋa tahi rō e Ietū te meꞌe uŋa era e tōꞌona matuꞌa, e ꞌina a īa kai haŋa mo aŋa i te meꞌe rake⁠-⁠rake i ruŋa i rā ŋā nuꞌu (1 Pedro 2:⁠21-23).

21 No atu te rahi o te mamāe e te rake⁠-⁠rake o tōꞌona mate, ko te haka roŋo iŋa ꞌā a Ietū ki a Iehoha (Ka taiꞌo Filipenses 2:⁠8). Ka haka topa rā tuꞌu manaꞌu pe hē a īa i haka ꞌuhu ai i te mahana era o tōꞌona mate. Ko maꞌu ꞌā ko puru ꞌā, te taŋata reo⁠-⁠reo ko kī ꞌā ko vāvā a īa ki te ꞌAtua, te pūꞌoko haka tere o rā hora ko haka ūtuꞌa ꞌā i a īa, te nuꞌu e haka meꞌe⁠-⁠meꞌe rō ꞌā i a īa e te vaꞌe hau ko toꞌo ꞌā, ko tiaŋi ꞌā ko rave ꞌino ꞌā e ko veo ꞌā i ruŋa i te pou. Hora era ko oho ꞌā mo mate he ohu e īa: “¡Ko mao ꞌā te aŋa!” (Juan 19:⁠30). I te toru mahana o tōꞌona mate, he haka ora haka ꞌou e Iehoha pahe kuhane (1 Pedro 3:⁠18). I tano era te tapati he hoki haka ꞌou a Ietū ki ruŋa i te raŋi e he noho a te pāꞌeŋa mataꞌu o te ꞌAtua e he tiaki te hora mo haka ꞌariki e te ꞌAtua i a īa (Hebreos 10:⁠12, 13).

22. ¿He aha te tātou rāveꞌa mo ravaꞌa o te haka roŋo o Ietū ki tōꞌona mate iŋa?

22 O te ai a Ietū i haka roŋo rō ki tōꞌona matuꞌa ki tōꞌona mate iŋa, e ai rō ꞌā te rāveꞌa o tātou i te hora nei, mo ora ki te hopeꞌa raꞌa i ruŋa i te henua nehe⁠-⁠nehe, pahe meꞌe haŋa era a Iehoha mai muꞌa ꞌā. I te hāpī 5 he vānaŋa tātou pe hē te mate o Ietū e vaꞌai mai ena i te rāveꞌa mo ora ki te hopeꞌa raꞌa.

^ parr. 7 Te haꞌauraꞌa o te tiaraꞌa d.C. he matahiti mai te poreko o Ietū pē muꞌa e a.C. he matahiti raꞌe ki te poreko o Ietū.

^ parr. 11 Ki a Iehoha e raŋi ena he Matuꞌa o te ai āꞌana i aŋa i te meꞌe taꞌatoꞌa (Isaías 64:⁠8). Ki a Ietū e raŋi ena he poki o te ꞌAtua o te ai a Iehoha i aŋa i a īa. Ki te merahi e ki a Atamu e kī takoꞌa rō ꞌā he ŋā poki o te ꞌAtua (Job 1:⁠6; Lucas 3:⁠38).