Skip to content

Skip to table of contents

VAHE FĀ

Ko Hai ‘a Sīsū Kalaisi?

Ko Hai ‘a Sīsū Kalaisi?

1, 2. (a) ‘Okú ke ‘ilo‘i mo‘oni ha tokotaha ‘iloa kapau ‘okú ke ‘ilo‘i pē ‘a hono hingoá? Fakamatala‘i. (e) Ko e hā ‘oku tui ki ai ‘a e kakaí ‘o fekau‘aki mo Sīsuú?

‘OKU tokolahi ‘a e kakai ‘iloa ‘i he māmaní. ‘Okú ke ‘ilo‘i nai ‘a e hingoa ‘o ha tokotaha ‘iloa. Ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga iá ‘okú ke ‘ilo‘i lelei ia koe‘uhí pē ko ho‘o ‘ilo‘i ‘a hono hingoá. ‘Oku ‘ikai ‘uhinga ia ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e fakaikiiki kotoa pē fekau‘aki mo ‘ene mo‘uí pea ko e tokotaha fēfē mo‘oni ia.

2 Kuó ke fanongo nai fekau‘aki mo Sīsū Kalaisi, neongo na‘á ne mo‘ui ‘i he māmaní ‘i he ta‘u nai ‘e 2,000 kuo maliu atú. Ka ko e tokolahi taha ‘o e kakaí ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo pe na‘e hoko ‘a Sīsū ko e tokotaha fēfē. ‘Oku pehē ‘e he ni‘ihi na‘á ne hoko ko ha tangata lelei, pehē ‘e he ni‘ihi ko ha palōfita, pea ‘oku tui ‘a e ni‘ihi ko e ‘Otuá ia. Ko e hā ho‘o fakakaukaú?​—Sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 12.

3. Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke ke ‘ilo‘i ‘a Sihova ko e ‘Otuá pea mo Sīsū Kalaisí?

3 ‘Oku mahu‘inga kiate koe ke ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni ‘o fekau‘aki mo Sīsuú. Ko e hā hono ‘uhingá? ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú: “Ko ‘eni ia ‘e ma‘u ai ‘a e mo‘ui ta‘engatá, ko ‘enau hoko ‘o ‘ilo‘i koe, ko e ‘Otua mo‘oni pē taha, pea mo e tokotaha ko ia na‘á ke fekau maí, ‘a Sīsū Kalaisi.” (Sione 17:3) ‘Io, kapau ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo Sihova mo Sīsuú, ‘e lava ke ke mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi. (Sione 14:6) Pehē foki, ko e ‘ilo fekau‘aki mo Sīsuú ‘e tokoni kiate koe koe‘uhí ko ia ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e founga ke mo‘ui aí mo e tō‘onga ke fai ki he ni‘ihi kehé. (Sione 13:34, 35) ‘I he Vahe 1, na‘a tau ako ai ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá. ‘I he taimi ní te tau ako ai ‘a e me‘a ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo Sīsuú.

KUÓ MA ‘ILO ‘A E MĪSAIÁ!

4. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e ongo fo‘i lea ko e “Mīsaiá” mo e “Kalaisí”?

4 ‘I he ngaahi ta‘u lahi ki mu‘a ke ‘alo‘i ‘a Sīsuú, na‘e tala‘ofa ‘e Sihova ‘i he Tohi Tapú te ne fekau‘i mai ‘a e Mīsaiá, pe Kalaisí. Ko e fo‘i lea “Mīsaiá” ‘oku ha‘u ia mei he lea faka-Hepeluú, pea ko e fo‘i lea “Kalaisí” ‘oku ha‘u ia mei he lea faka-Kalisí. Ko e ongo hingoa fakalakangá ni fakatou‘osi ‘oku ‘uhinga iá ‘e fili ‘e he ‘Otuá ‘a e Mīsaia na‘á ne tala‘ofa‘akí pea ‘oange kiate ia ha tu‘unga makehe. ‘E fakahoko ‘e he Mīsaiá ‘a e kotoa ‘o e ngaahi tala‘ofa ‘a e ‘Otuá. ‘E lava foki ke tokoni‘i koe ‘e Sīsū he taimí ni. Ka ki mu‘a pea ‘alo‘i ‘a Sīsuú, na‘e fifili ‘a e kakai tokolahi, ‘Ko hai ‘e hoko ko e Mīsaiá?’

5. Na‘e tui ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú ko ia ‘a e Mīsaiá?

5 Na‘e ‘ikai ha veiveiua ‘a e kau ākonga ‘a Sīsuú ko ia ‘a e Mīsaia na‘e tala‘ofa‘aki maí. (Sione 1:41) Ko e fakatātaá, na‘e pehē ‘e Saimone Pita kia Sīsū: “Ko koe ‘a e Kalaisí.” (Mātiu 16:16) ‘E lava fēfē ke tau fakapapau‘i ko Sīsū ‘a e Mīsaiá?

6. Na‘e anga-fēfē hono tokoni‘i ‘e Sihova ‘a e kakai loto-totonú ke nau ‘ilo‘i fakapapau ‘a e Mīsaiá?

6 Ki mu‘a fuoloa pea ‘alo‘i ‘a Sīsuú, na‘e tohi ‘e he kau palōfita ‘a e ‘Otuá ‘a e ngaahi fakaikiiki lahi ‘a ia ‘e tokoni ki he kakaí ke nau ‘ilo ai ‘a e Mīsaiá. ‘E tokoni fēfē ‘a e me‘á ni? Tau pehē pē na‘e kole atu ke ke ‘alu ki ha tau‘anga pasi mo‘umo‘ua ke ‘omi ha taha na‘e te‘eki ai ‘aupito ke ke fe‘iloaki mo ia. Kapau na‘e ‘oatu ‘e ha taha ha fakamatala mahino fekau‘aki mo e tokotaha ko iá, te ke malava ke ‘ilo‘i ia. ‘I he founga tatau pē, na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ‘ene kau palōfitá ke nau tala mai kiate kitautolu ‘a e me‘a ‘e fai ‘e he Mīsaiá mo e me‘a ‘e hoko kiate iá. Ko e fakahoko ‘o e kikite kotoa ko iá ‘oku tokoni‘i ai ‘a e kakai loto-totonú ke nau ‘ilo‘i ko Sīsū ‘a e Mīsaiá.

7. Ko e hā ‘a e kikite ‘e ua ‘oku fakamo‘oni‘i ai ko Sīsū ‘a e Mīsaiá?

7 Ko ha kikite eni ‘e ua ‘i he ngaahi kikite ko iá. ‘Uluakí, ‘i he ta‘u ‘e 700 ki mu‘a pea ‘alo‘i ‘a Sīsuú, na‘e kikite‘i ai ‘e Maika ko e Mīsaiá ‘e ‘alo‘i ia ‘i he ki‘i kolo ko Pētelihema. (Maika 5:2) Pea ko e feitu‘u tofu pē ia na‘e ‘alo‘i ai ‘a Sīsuú! (Mātiu 2:1, 3-9) Uá, na‘e kikite‘i ‘e Taniela ‘e hā ‘a e Mīsaiá ‘i he ta‘u 29 T.S. (Taniela 9:25) Ko ha kikite pē eni ‘e ua ‘i he ngaahi kikite lahi ‘oku fakamo‘oni‘i mahino ai ko Sīsū ‘a e Mīsaia na‘e tala‘ofa‘aki maí.​—Sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 13.

‘I he‘ene papitaisó, na‘e hoko ai ‘a Sīsū ko e Mīsaia, pe Kalaisi

8, 9. Ko e hā na‘e hoko ‘i he papitaiso ‘o Sīsuú ‘o fakamo‘oni‘i ai ko ia ‘a e Mīsaiá?

8 Kuo ‘ai ‘e Sihova ke hā mahino ‘aupito ko Sīsū ‘a e Mīsaiá. Na‘e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá te ne ‘oange kia Sione Papitaiso ha faka‘ilonga koe‘uhi ke ne ‘ilo‘i ko hai ‘a e Mīsaiá. ‘I he taimi na‘e ‘alu ai ‘a Sīsū kia Sione ke ne papitaiso ia ‘i he Vaitafe Sioataní ‘i he ta‘u 29 T.S., na‘e sio ‘a Sione ki he faka‘ilonga ko iá. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ‘a e me‘a na‘e hokó: “‘I he hili hono papitaisó, na‘e mālanga hake leva ‘a Sīsū mei he vaí; pea vakai, na‘e fakaava hifo ‘a e langí, peá ne mamata ki he laumālie ‘o e ‘Otuá ‘oku ‘alu hifo kiate ia ‘o hangē ha lupé. Vakai! Na‘e ‘i ai mo ha le‘o mei he langí na‘e pehē mai: ‘Ko hoku ‘Aló eni, ‘a e ‘ofeiná, ‘a ia kuó u hōifua aí.’” (Mātiu 3:16, 17) ‘I he sio mo fanongo ‘a Sione ki he faka‘ilongá ni, na‘á ne ‘ilo‘i ai ko Sīsū ‘a e Mīsaiá. (Sione 1:32-34) ‘I he ‘aho ko iá, ‘i hono hua‘i hifo ‘e Sihova hono laumālié kia Sīsuú, na‘á ne hoko ai ko e Mīsaiá. Ko ia ‘a e tokotaha na‘e fili ‘e he ‘Otuá ke hoko ko e Taki mo e Tu‘i.​—‘Aisea 55:4.

9 Ko e ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú, ko e folofola tonu ‘a Sihová, pea mo e faka‘ilonga na‘á Ne ‘omai ‘i he papitaiso ‘o Sīsuú ‘oku fakamo‘oni‘i ai ko Sīsū ‘a e Mīsaiá. Ka na‘e ha‘u ‘a Sīsuú mei fē, pea na‘á ne hoko ko e tokotaha fēfē? Tau sio angé ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú.

NA‘E HA‘U ‘A SĪSUÚ MEI FĒ?

10. Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo e mo‘ui ‘a Sīsū ki mu‘a ke ne ha‘u ki māmaní?

10 ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú na‘e mo‘ui ‘a Sīsū ‘i hēvani ‘i ha taimi fuoloa ia ki mu‘a ke ne ha‘u ki māmaní. Na‘e pehē ‘e Maika ko e Mīsaiá na‘e “talu mei mu‘a.” (Maika 5:2) Na‘e tu‘o lahi ‘a e pehē ‘e Sīsū tonu na‘á ne mo‘ui ‘i hēvani ki mu‘a ke fanau‘i mai ko ha tangatá. (Lau ‘a e Sione 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5.) Na‘a mo e ki mu‘a ke ne ha‘u ki māmaní, na‘e ma‘u ‘e Sīsū ha vaha‘angatae makehe mo Sihova.

11. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a Sīsū kia Sihová?

11 ‘Oku mātu‘aki mahu‘inga ‘a Sīsū kia Sihova. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘e fakatupu ia ‘e he ‘Otuá ki mu‘a ‘i he me‘a kehe kotoa pē mo e tokotaha kotoa pē. Ko ia ‘oku ui ai ‘a Sīsū “ko e ‘uluaki fakatupu ia ‘i he me‘a fakatupu kotoa pē.” * (Kolose 1:15) ‘Oku toe mahu‘inga foki ‘a Sīsū kia Sihova koe‘uhí ko ia pē toko taha na‘e fakatupu fakahangatonu ‘e Sihová. Ko e ‘uhinga ia ‘oku ui ai ia ko e “‘Alo tofu-pē-taha-ne-fakatupú.” (Sione 3:16) Ko Sīsū pē foki ‘a e toko taha na‘e ngāue‘aki ‘e Sihova ke ne fakatupu ‘a e ngaahi me‘a kehe kotoa pē. (Kolose 1:16) Pea ko Sīsū pē ‘oku ui ko “Folofola,” koe‘uhí na‘e ngāue‘aki ia ‘e Sihova ke ne ‘oatu ‘a e ngaahi pōpoaki mo e ngaahi fakahinohino ki he kau ‘āngeló mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá.—Sione 1:14.

12. ‘Oku tau ‘ilo fēfē ko Sīsū mo e ‘Otuá ‘oku ‘ikai ko e tokotaha tatau pē?

12 ‘Oku tui ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ko Sīsū mo e ‘Otuá ko e tokotaha tatau pē. Ka ‘oku ‘ikai ko e me‘a ia ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko Sīsuú na‘e fakatupu, ‘a ia ‘oku ‘uhinga iá na‘e ‘i ai ‘a e kamata‘anga ‘o Sīsū. Ka ko Sihova, ‘a ia na‘á ne fakatupu ‘a e ngaahi me‘a kotoa peé, na‘e ‘ikai hano kamata‘anga. (Saame 90:2) ‘I hono tu‘unga ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá, na‘e ‘ikai ‘aupito fakakaukau ‘a Sīsū ke ne feinga ke hoko ko e ‘Otuá. ‘Oku ako‘i mahino mai ‘e he Tohi Tapú ‘oku lahi ‘a e Tamaí ‘i he ‘Aló. (Lau ‘a e Sione 14:28; 1 Kolinitō 11:3.) Ko Sihova pē ‘a e “‘Otua Māfimafi-Aoniú.” (Sēnesi 17:1) Ko ia ‘a e tokotaha lahi taha mo mālohi taha ‘i he ‘univēsí.​—Sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 14.

13. Ko e hā ‘oku pehē ai ‘e he Tohi Tapú ko Sīsuú ko e “‘īmisi ‘o e ‘Otua ta‘ehāmaí”?

13 Ko Sihova mo hono ‘Aló, ‘a Sīsū, na‘á na ngāue vāofi fakataha ‘i he ta‘u ‘e laui piliona ki mu‘a ke fakatupu ‘a e langí mo e māmaní. Kuo pau pē na‘á na mātu‘aki fe‘ofa‘aki ‘aupito! (Sione 3:35; 14:31) Na‘e fa‘ifa‘itaki lelei ‘aupito ‘a Sīsū ki he ngaahi ‘ulungaanga ‘o ‘ene tamaí ‘o ui ai ia ‘e he Tohi Tapú ko e “‘īmisi ‘o e ‘Otua ta‘ehāmaí.”​—Kolose 1:15.

14. Na‘e lava fēfē ke fanau‘i mai ‘a e ‘Alo mātu‘aki mahu‘inga ‘o Sihová ko ha tangata?

14 Na‘e loto-lelei ‘a e ‘Alo mātu‘aki mahu‘inga ‘o Sihová ke ne li‘aki ‘a hēvani pea ke fanau‘i mai ki he māmaní ko ha tangata. Na‘e malava fēfē ia? Na‘e hiki fakaemana hifo ‘e Sihova ‘a e mo‘ui ‘a hono ‘Aló mei hēvani ki he manava ‘o ha tāupo‘ou ko hono hingoá ko Mele. ‘I he foungá ni, na‘e ‘ikai fiema‘u ke ma‘u ‘e Sīsū ha tamai fakaetangata. Ko ia na‘e fanau‘i ai ‘e Mele ha tama haohaoa, peá ne ui ia ko Sīsū.​—Luke 1:30-35.

KO E TOKOTAHA FĒFĒ ‘A SĪSŪ?

15. ‘E lava fēfē ke ke hoko ‘o ‘ilo‘i lelei ange ‘a Sihova?

15 ‘E lava ke ke ako lahi fekau‘aki mo Sīsū, ko ‘ene mo‘uí, mo hono ngaahi ‘ulungāngá ‘aki hono lau ‘a e ngaahi tohi ‘i he Tohi Tapú ‘a Mātiu, Ma‘ake, Luke mo Sioné. ‘Oku ui ‘a e ngaahi tohi ko iá ko e Ngaahi Kōsipelí. Koe‘uhí ‘oku hangē pē ‘a Sīsū ko ‘ene Tamaí, ko e me‘a ‘okú ke laú te ne toe tokoni‘i koe ke ke hoko ai ‘o ‘ilo‘i lelei ange ‘a Sihova. Ko e ‘uhinga ia na‘e malava ai ke pehē ‘e Sīsū: “‘Ilonga ‘a ia kuó ne mātā aú kuó ne mātā foki ‘a e Tamaí.”​—Sione 14:9.

16. Ko e hā na‘e ako‘i ‘e Sīsuú? Na‘e ha‘u mei fē ‘a e ngaahi akonaki ‘a Sīsuú?

16 Na‘e ui ‘e he kakai tokolahi ‘a Sīsū ko e “Faiako.” (Sione 1:38; 13:13) Ko e taha ‘o e ngaahi me‘a mahu‘inga taha na‘á ne ako‘í ko e “ongoongo lelei ‘o e Pule‘angá.” Ko e hā ‘a e Pule‘anga ko ení? Ko e founga-pule ia ‘a e ‘Otuá ‘e pule mai mei hēvani ki he māmaní kotoa pea ‘omai ‘a e ngaahi tāpuaki ki he kakai ‘oku nau talangofua ki he ‘Otuá. (Mātiu 4:23) Ko e me‘a kotoa pē na‘e ako‘i ‘e Sīsuú na‘e ha‘u ia meia Sihova. Na‘e pehē ‘e Sīsū: “Ko e me‘a ‘oku ou ako‘í ‘oku ‘ikai ‘a‘aku, ka ‘oku ‘a‘ana ia na‘á ne fekau mai aú.” (Sione 7:16) Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ke fanongo ‘a e kakaí ki he ongoongo lelei ‘a ia ko e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá ‘e pule mai ki he māmaní.

17. Na‘e faiako ‘a Sīsuú ‘i fē? Ko e hā na‘á ne ngāue mātu‘aki mālohi ai ke ako‘i ‘a e ni‘ihi kehé?

17 Na‘e faiako ‘a Sīsuú ‘i fē? ‘I ha feitu‘u pē na‘á ne ma‘u ai ha kakai. Na‘á ne faiako ‘i he feitu‘u ‘utá pea pehē ki he ngaahi kolo lalahí, fanga ki‘i koló, ngaahi feitu‘u fai‘anga fakataú, ngaahi feitu‘u fai‘anga lotú, pea mo e ngaahi ‘api ‘o e kakaí. Na‘e ‘ikai te ne ‘amanekina ke ha‘u ‘a e kakaí kiate ia. Na‘á ne ‘alu ma‘u pē kiate kinautolu. (Ma‘ake 6:56; Luke 19:5, 6) Na‘e ngāue mālohi ‘a Sīsū mo fakamoleki ‘a e taimi lahi mo e ivi ‘i hono ako‘i ‘a e kakaí. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí na‘á ne ‘ilo na‘e fiema‘u ‘e he ‘Otuá ke ne fai ‘a e me‘a ko iá pea koe‘uhí na‘á ne talangofua ma‘u pē ki he‘ene Tamaí. (Sione 8:28, 29) Na‘e toe malanga foki ‘a Sīsū koe‘uhí na‘á ne ongo‘i manava‘ofa ki he kakaí. (Lau ‘a e Mātiu 9:35, 36.) Na‘e malava ke ne ‘ilo‘i na‘e ‘ikai ke ako‘i ‘e he kau taki lotú ‘a e mo‘oni fekau‘aki mo e ‘Otuá mo hono Pule‘angá. Ko ia na‘á ne loto ai ke tokoni‘i ‘a e tokolahi taha ‘e ala lavá ke nau fanongo ki he ongoongo leleí.

18. Ko e hā ‘a e ngaahi ‘ulungaanga ‘o Sīsū ‘okú ke sai‘ia taha aí?

18 Ko Sīsuú ko ha tangata na‘e ‘ofa ‘i he kakaí mo tokanga kiate kinautolu. Na‘á ne anga-lelei pea na‘e faingofua ke talanoa kiate ia. Na‘a mo e fānaú na‘a nau sai‘ia ke feohi mo ia. (Ma‘ake 10:13-16) Na‘e faitotonu ma‘u pē ‘a Sīsū. Na‘á ne fehi‘a ‘i he kākaá mo e fakamaau ta‘etotonú. (Mātiu 21:12, 13) Na‘á ne mo‘ui ‘i ha taimi ‘a ia na‘e ‘ikai ke ma‘u ai ‘e he kakai fefiné ha ngaahi totonu lahi pea na‘e ‘ikai ke faka‘apa‘apa‘i kinautolu. Ka na‘e faka‘apa‘apa‘i ma‘u pē ‘e Sīsū ‘a e kakai fefiné mo fakangeingeia‘i. (Sione 4:9, 27) Na‘e toe anga-fakatōkilalo mo‘oni ‘a Sīsū. Ko e fakatātaá, ‘i he efiafi ‘e taha, na‘á ne fufulu ai ‘a e va‘e ‘o ‘ene kau ‘apositoló, ko e me‘a na‘e angamaheni‘aki hono fai ‘e ha sevāniti.​—Sione 13:2-5, 12-17.

Na‘e malanga ‘a Sīsū ‘i ha feitu‘u pē na‘á ne ma‘u ai ‘a e kakaí

19. Ko e hā ‘a e fakatātā ‘oku fakahaa‘i ai na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a na‘e fiema‘u mo‘oni ki he kakaí pea na‘á ne loto ke tokoni‘i kinautolu?

19 Na‘e ‘ilo‘i ‘e Sīsū ‘a e me‘a na‘e fiema‘u mo‘oni ki he kakaí, pea na‘á ne loto ke tokoni‘i kinautolu. Na‘e mātu‘aki hā mahino eni ‘i he‘ene ngāue‘aki ‘a e mālohi ‘o e ‘Otuá ke fakamo‘ui fakaemana ‘aki ‘a e kakaí. (Mātiu 14:14) Ko e fakatātaá, na‘e ha‘u ha tangata kilia kia Sīsū ‘o ne pehē: “Kapau te ke loto pē ki ai, ‘e lava ke ke ‘ai au ke u ma‘a.” Na‘e maongo kia Sīsū ‘a e mamahi mo e faingata‘a‘ia ‘a e tangatá ni. Na‘á ne ongo‘i faka‘ofa‘ia ‘iate ia ‘o ne loto ke tokoni‘i ia. Ko ia na‘e mafao atu ‘e Sīsū hono nimá ‘o ala ki he tangatá, peá ne pehē kiate ia: “‘Oku ou loto ki ai! Ke ke ma‘a.” Pea na‘e mo‘ui ‘a e tangata na‘e puké! (Ma‘ake 1:40-42) ‘Oku lava ke ke sioloto atu ki he ongo‘i kuo pau na‘e ma‘u ‘e he tangata ko iá?

FAITŌNUNGA MA‘U PĒ KI HE‘ENE TAMAÍ

20, 21. ‘Oku anga-fēfē ‘a e hoko ‘a Sīsū ko e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e talangofua ki he ‘Otuá?

20 Ko Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei taha ‘o e talangofua ki he ‘Otuá. Tatau ai pē pe ko e hā na‘e hokó pe ko e hā ‘a e me‘a na‘e fai kiate ia ‘e hono ngaahi filí, na‘á ne faitōnunga ki he‘ene Tamaí. Ko e fakatātaá, na‘e ‘ikai ke faiangahala ‘a Sīsū ‘i he taimi na‘e feinga ai ‘a Sētane ke ‘ahi‘ahi‘i iá. (Mātiu 4:1-11) Ko e ni‘ihi ‘o e fāmili tonu ‘o Sīsuú na‘e ‘ikai te nau tui ko ia ‘a e Mīsaiá pea nau pehē na‘e “hē hono ‘atamaí,” ka na‘e hanganaki fai pē ‘e Sīsū ia ‘a e ngāue ‘a e ‘Otuá. (Ma‘ake 3:21) ‘I he taimi na‘e anga-fakamamahi ai kiate ia ‘a hono ngaahi filí, na‘e nofo‘aki faitōnunga ai pē ‘a Sīsū ki he ‘Otuá pea ‘ikai ‘aupito te ne feinga ke fai ha kovi kiate kinautolu.​—1 Pita 2:21-23.

21 Na‘a mo e taimi na‘e faingata‘a‘ia ai ‘a Sīsū ‘i ha pekia fakamamahi mo langa lahí, na‘á ne nofo‘aki faitōnunga ai pē kia Sihova. (Lau ‘a e Filipai 2:8.) Sioloto atu ki he lahi ‘o e me‘a na‘e pau ke ne kātekina ‘i he ‘aho na‘á ne pekia aí. Na‘e puke ia, tukuaki‘i ‘e he kau fakamo‘oni loi ki he lea fie‘otua, fakahalaia‘i ‘e he kau fakamaau kākā, kata‘i ‘e he fu‘u kakaí, pea fakamamahi‘i ‘e he kau sōtiá mo tutuki ia ki ha ‘akau. ‘I he ofi ke ne pekiá na‘á ne kalanga: “Kuo lava!” (Sione 19:30) Hili ‘a e ‘aho ‘e tolu mei he pekia ‘a Sīsuú, na‘e fokotu‘u hake ia ‘e Sihova pea ‘oange kiate ia ha sino laumālie. (1 Pita 3:18) ‘I ha ngaahi uike si‘i ki mui ai, na‘e foki ‘a Sīsū ki hēvani, “peá ne nofo hifo ‘i he nima to‘omata‘u ‘o e ‘Otuá,” ‘o tatali ai ki hono ‘ai ia ‘e he ‘Otuá ke ne hoko ko e Tu‘í.​—Hepelū 10:12, 13.

22. Ko e hā ‘a e faingamālie ‘oku tau ma‘u he taimí ni koe‘uhi ko e faitōnunga ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí?

22 Koe‘uhi na‘e faitōnunga ai pē ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí, ‘oku tau ma‘u ai he taimí ni ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engata ‘i ha māmani palataisi, ‘o hangē tofu pē ko ia na‘e taumu‘a ki ai ‘a Sihová. ‘I he vahe hono hokó, te tau lāulea ai ki he anga hono ‘ai ‘e he pekia ‘a Sīsuú ke tau malava ‘o mo‘ui ta‘engatá.

^ pal. 11 ‘Oku ui ‘a Sihova ko ha Tamai koe‘uhí ko ia ‘a e Tokotaha-Fakatupú. (‘Aisea 64:8) ‘Oku ui ‘a Sīsū ko e ‘Alo ‘o e ‘Otuá koe‘uhí na‘e fakatupu ia ‘e Sihova. Ko e kau ‘āngeló, pea pehē ki he tangata ko ‘Ātamá, ‘oku toe ui foki kinautolu ko e ngaahi foha ‘o e ‘Otuá.​—Siope 1:6; Luke 3:38.