1, 2. (a) Wọ da ghwa riẹn odẹ rẹ ohwo ro titiri, ko mudiaphiyọ nẹ wọ nabọ vughe? Dje kpahọn. (b) Imuẹro vọ yen ihwo vwo kpahen Jesu?

IHWO buebun titiri vwẹ akpọ na. Ọkiọvo wọ riẹn odẹ rẹ ohwo ọvo ro titiri. Wọ da tobọ riẹn odẹ rọyen dede, ọ dia ọyen wọ vwọ nabọ vughe-e. Ọ dia ọyen o ji vwo mudiaphiyọ nẹ wọ riẹn oka rẹ ohwo rọ ghene hepha-a.

² Ọkiọvo, wo nyo kpahen Jesu Kristi re, dede nẹ o yerin vwẹ omarẹ ikpe 2,000 re wanre. Ẹkẹvuọvo, ihwo buebun riẹn oka rẹ ohwo rẹ Jesu ghini hepha-a. Ihwo evo tare nẹ Jesu ohwo esiri, evo nẹ ọmraro yen o ruẹ, efa nẹ Jesu yen Ọghẹnẹ. Die wo rorori?—Ni Eta rẹ Odjefiotọ 12.

3. Diesorọ o vwo fo nẹ wọ riẹn Jihova Ọghẹnẹ kugbe Jesu Kristi?

³ Ofori nẹ wọ riẹn uyota na kpahen Jesu. Diesorọ? Baibol na tare nẹ, “Ọnana hẹ arhọ ro vwo oba-a na, rere ayen vwọ riẹn owẹ ọvo rẹ Ọghẹnẹ rẹ uyota na, kugbe Jesu Kristi ru wo ji rhe na.” (Jọn 17:3) Wọ sa dia otọrakpọ na bẹdẹ siẹrẹ wọ da riẹn uyota na kpahen Jihova vẹ Jesu. (Jọn 14:6) Vwọba, wọ da nabọ riẹn Jesu, ọyena cha chọn wẹ uko mamọ, kidie Jesu phi omamọ udje phiyotọ kpahen obo re yeren akpọ wan, kugbe oborẹ avwanre vẹ ihwo efa yerin wan. (Jọn 13:34, 35) Vwẹ Uyovwinrota 1, avwanre yono uyota ro shekpahen Ọghẹnẹ.  Asaọkiephana, avwanre cha fuẹrẹn oborẹ Baibol na yono kpahen Jesu.

4. Die yen eta na, “Mesaya” vẹ “Kristi” mudiaphiyọ?

⁴ Ikpe buebun tavwen e ki vwiẹ Jesu, Jihova veri vwẹ Baibol na nẹ, o che ji Mesaya yẹrẹ Kristi na rhe. “Mesaya,” ọyen ubiota rẹ Hibru, “Kristi” ke rha ubiota rẹ Grik. Edova nana mudiaphiyọ nẹ Ọghẹnẹ cha jẹ Mesaya na reyọ, o mi vwo mu ẹdia rẹ oghẹresan. Mesaya na cha nẹrhẹ ive rẹ Ọghẹnẹ eje rugba. Jesu sa vwẹ ukẹcha kẹ wẹ asaọkiephana. Ẹkẹvuọvo, tavwen e ki vwiẹ Jesu, ihwo buebun vwẹ ẹwẹn roro: ‘Ono yen cha dia Mesaya na?’

5. Idibo rẹ Jesu vwo imuẹro nẹ Jesu yen Mesaya na?

⁵ Idibo rẹ Jesu vwo imuẹro nẹ Jesu yen Mesaya na. (Jọn 1:41) Kerẹ udje, Saimọn Pita vuẹ Jesu nẹ, “Wẹ hẹ Kristi na.” (Matiu 16:16) Mavọ yen o se vwo mu avwanre ẹro nẹ Jesu yen Mesaya na?

6. Mavọ yen Jihova vwọ vwẹ ukẹcha kẹ ihwo esiri rere ayen se vwo vughe Mesaya na?

⁶ Ọke grongron tavwen e ki vwiẹ Jesu, emraro rẹ Ọghẹnẹ si evuẹ buebun phiyotọ re sa nẹrhẹ ihwo vughe Mesaya na. Vwẹ idjerhe vọ? Reyọ phiyọ nẹ e ji we kpo asan ra da ro imoto, nẹ wọ ra reyọ ohwo ọvo rhe rẹ wọ je mrẹ dẹvo-o. Siẹrẹ a da nabọ djisẹ rẹ ohwo na fiotọ kẹ wẹ, kọ nẹrhẹ wọ fobọ mrẹ ohwo na. Ọtiọyen Jihova je vwẹ emraro rọyen vwo si evuẹ phiyotọ kpahen oborẹ Mesaya na che ru, kugbe obo re cha phia kẹ. Orugba rẹ aroẹmrẹ yena eje yen nẹrhẹ ihwo esiri sa riẹn nẹ Jesu yen Mesaya na.

7. Aroẹmrẹ ivẹ vọ yen djerephia nẹ Jesu yen Mesaya na?

 ⁷ E jẹ a ta ota kpahen ivẹ usun rẹ aroẹmrẹ na. Ọrẹsosuọ, ikpe 700 e ki vwiẹ Jesu, Maika mraro nẹ e che vwiẹ Mesaya na vwẹ orere otete rọhẹ Bẹtlẹhẹm. (Maika 5:2) Etiyin e de ghini vwiẹ Jesu! (Matiu 2:1, 3-9) Ọrivẹ, Daniẹl mraro nẹ Mesaya na cha vwomaphia vwẹ ukpe rẹ 29 C.E. (Daniẹl 9:25) Enana evo usun rẹ aroẹmrẹ ri djerephia nẹ Jesu yen Mesaya na.—Ni Eta rẹ Odjefiotọ 13.

8, 9. Die phiare ọke re vwo bru Jesu phiyame, ro djerephia nẹ ọyehẹ Mesaya na?

⁸ Jihova djerephia phephẹn nẹ Jesu yen Mesaya na. Ọghẹnẹ ve kẹ Jọn ro bru ihwo phiyame nẹ o che dje oka ọvo kẹ, rọ cha nẹrhẹ o vughe Mesaya na. Jọn mrẹ oka nana, ọke rẹ Jesu vwo bro ra nẹ o bru ọyen phiyame vwẹ Urhie rẹ Jọdan, vwẹ ukpe rẹ 29 C.E. Baibol na vuẹ avwanre nẹ ọna yen obo re phiare: “Ro ghwe vwo nẹ evunrẹ ame na rhe siẹvuọvo na, ọ da mrẹ odjuvwu ro rhie phiyọ, [“ẹwẹn Ọghẹnẹ,” NW] kerẹ inekuku de rhi she muo; Urhuru ọvo de nẹ odjuvwu na rhe, Wọwẹ hẹ Ọmọ Mẹ ro jevwe rẹ ivun rọyen vwerhe ovwẹ na.” (Mak 1:10, 11) Jọn vwọ mrẹ oka nana, ji nyupho na nu, ọ da riẹn nẹ Jesu yen Mesaya na. (Jọn 1:32-34) Vwẹ ẹdẹ yena rẹ Jihova vwo ku ẹwẹn ọfuanfon rọyen ku Jesu nu, ọ da rhe dia Mesaya  na. Ọyehẹ ohwo rẹ Ọghẹnẹ jẹre nẹ ọ dia Osun vẹ Ovie.—Aizaya 55:4.

⁹ Aroẹmrẹ rẹ Baibol, eta rẹ Jihova, kugbe oka rẹ Ọghẹnẹ vwọphia ọke re vwo bru Jesu phiyame, djerephia nẹ Jesu yen Mesaya na. Ẹkẹvuọvo, tivọ yen Jesu nurhe? Oka rẹ ohwo vọ yen ọ hepha? E jẹ a mrẹ oborẹ Baibol na tare.

10. Die yen Baibol na yono kpahen akpeyeren rẹ Jesu tavwen ọ ke rhe otọrakpọ na?

¹⁰ Baibol na yonori nẹ Jesu dia odjuvwu ọke grongron tavwen ọ ke rhe otọrakpọ na. Maika tare nẹ Mesaya na “herọ nẹ awanre rhe.” (Maika 5:2) Jesu komobọ tarọ ọke buebun nẹ odjuvwu yen ọ diare jovwo, ọ ke rhe otọrakpọ na. (Se Jọn 3:13; 6:38, 62; 17:4, 5.) Jihova vẹ Jesu vwo omamọ rẹ oyerinkugbe vwẹ odjuvwu tavwen ọ ke rhe otọrakpọ na.

11. Diesorọ Jesu vwọ ghanre kẹ Jihova?

¹¹ Jesu pha ghanghanre kẹ Jihova. Diesorọ? Kidie Ọghẹnẹ ma rọ tavwen ọ ke ma erọnvwọn eje. Kọyensorọ, e vwo se Jesu “ọmọ ọkpako rẹ emama na ejobi.” * (Kọlose 1:15) Jesu je pha ghanghanre kẹ Jihova kidie ọyen ọvo yen Jihova mare komobọ. Kọyensorọ e vwo se Jesu “Ọmọ ọvuọvo rọyen na.” (Jọn 3:16) Jesu ọvo ọyen Jihova reyọ vwọ ma erọnvwọn ri chekọ eje. (Kọlose 1:16) Jesu ọvo yen e seri nẹ “Ota na,” kidie Jihova reyọ Jesu vwọ vwẹ evuẹ kẹ emakashe vẹ ihworakpọ.—Jọn 1:14.

12. Mavọ avwanre ru riẹn nẹ Jesu dia Ọghẹnẹ-ẹ?

¹² Ihwo evo vwo imuẹro nẹ Jesu yen Ọghẹnẹ. Ẹkẹvuọvo, Baibol na yono ọtiọye-en. O yonori nẹ Ọghẹnẹ yen ma Jesu, ọtiọyena Jesu vwo ọtonphiyọ. Jẹ, Jihova rọ ma erọnvwọn eje vwo ọtonphiyọ-ọ. (Une Rẹ Ejiro 90:2) Kerẹ Ọmọ rẹ Ọghẹnẹ,  Jesu tare nẹ ọyen vẹ Ọghẹnẹ dia edje-e. Baibol na djere phephẹn nẹ Ọsẹ na rho nọ Ọmọ na. (Se Jọn 14:28; 1 Kọrẹnt 11:3.) Jihova ọvo yen “Ọghẹnẹ ro vwo Ẹgba.” (Jẹnẹsis 17:1) Ọyen ma rho, ro ji me vwo ẹgba vwẹ akpọ vẹ odjuvwu.—Ni Eta rẹ Odjefiotọ 14.

13. Diesorọ Baibol na vwo se Jesu, “uhoho rẹ Ọghẹnẹ re jẹ mrẹ na”?

¹³ Jihova vẹ Ọmọ rọyen, Jesu, wian kugbe ikpe buebun tavwen ayen ke ma odjuvwu vẹ otọrakpọ na. Ayen vwo ẹguọnọ rẹ ohwohwo mamọ! (Jọn 3:35; 14:31) Jesu vwẹrokere iruemu rẹ Ọsẹ rọyen mamọ te asan rẹ Baibol na da tanẹ “ọyen hẹ uhoho rẹ Ọghẹnẹ re jẹ mrẹ na.”—Kọlose 1:15.

14. Mavọ yen e se vwo vwiẹ Ọmọ ọghanghanre rẹ Jihova kerẹ ohworakpọ?

¹⁴ Jesu ghini nẹ odjuvwu rhe, e de vwiẹ vwẹ otọrakpọ na. Mavọ yen ọnana sa vwọphia? Vwẹ idjerhe rẹ igbunu, Jihova phi arhọ rẹ Ọmọ rọyen phiyọ evun rẹ ọmọtobẹ re se Meri. Ọtiọyena, Jesu rhe vwo ọsẹ aruakpọ-ọ. Ọmọ rẹ Meri vwiẹre na pha gbagba, o de se Jesu.—Luk 1:30-35.

15. Mavọ wọ sa vwọ nabọ vughe Jihova?

¹⁵ Wo de se ẹbe rẹ Matiu, Mak, Luk, vẹ Jọn, wo che yono erọnvwọn buebun kpahen Jesu, akpeyeren vẹ iruemu rọyen. E se ẹbe ẹne yena rẹ Baibol na, ẹbe ikuegbe rẹ Jesu. Kidie Jesu họhọ Ọsẹ rọyen, obo ru wo se kpahọn cha chọn wẹ uko vwọ riẹn Jihova phiyọ. Kọyensorọ Jesu sa vwọ ta: “Ọ rọ mrẹ vwẹ nu yọ mrẹ Ọsẹ na re.”—Jọn 14:9.

16. Die yen Jesu yonori? Tivọ yen iyono rọyen nurhe?

 ¹⁶ Ihwo buebun se Jesu “Oyono.” (Jọn 1:38; 13:13) Ọvo usun rẹ erọnvwọn eghanghanre ro yonori yẹn “iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie na.” Die yen Uvie na? Ọyen usuon ro che sun akpọneje nẹ odjuvwu rhe, ro ji che ku ebruphiyọ ku ihwo ri nyupho rẹ Ọghẹnẹ. (Matiu 4:23) Kemu kemu rẹ Jesu yonori, nẹ obọ rẹ Jihova rhe. Jesu da ta: “Uyono mẹ dia ọmẹ-ẹ, ẹkẹvuọvo ọ rẹ ọ ro ji vwe rhe.” (Jọn 7:16) Jesu riẹnre nẹ Jihova guọnọre nẹ ihworakpọ eje nyo iyẹnrẹn esiri na nẹ Uvie Ọghẹnẹ che sun akpọneje.

17. Tivọ yen Jesu de yono ihwo? Diesorọ Jesu vwọ wian gangan vwo yono ihwo?

¹⁷ Tivọ yen Jesu de yono ihwo? Kasan kasan ọ da mrẹ ihwo. O yono ihwo vwẹ irere, ọko, eki, iwevwin rẹ ẹga, kugbe iwevwin rẹ ihwo. Jesu rhẹro nẹ ihwo bru ọyen rhe-e. Ọke buebun Jesu yen bru ihwo ra. (Mak 6:56; Luk 19:5, 6) Jesu nabọ ghwọrọ ọke vẹ ẹgba vwo yono ihwo. Diesorọ? Kidie ọ riẹnre nẹ ọyen obo Ọghẹnẹ guọnọre nẹ o ru, ọkieje yen o ji vwo nyupho rẹ Ọsẹ rọyen. (Jọn 8:28, 29) Emu ọfa rọ nẹrhẹ Jesu ghwoghwo yen arodọnvwẹ ro vwo kpahen ihwo na. (Se Matiu 9:35, 36.) Jesu mrẹvughe nẹ ilori rẹ ẹga na yono uyota kpahen Ọghẹnẹ vẹ Uvie rọye-en. Ọtiọyena kọ guọnọ chọn ihwo buebun uko rere ayen vwo nyo iyẹnrẹn esiri na.

18. Iruemu rẹ Jesu vọ yen me je we?

¹⁸ Jesu ọyen ohwo ro vwo ẹguọnọ rẹ ihwo, o ji vwo ọdavwẹ rayen. Ọ pha dẹndẹn, ihwo se nene ta ota. Imitete dede ji bro ra vẹ omavwerhovwẹn.  (Mak 10:13-16) Ọkieje yen Jesu vwo dje uruemu esiri phia. O vwo utuoma kpahen umiovwo vẹ oshenyẹ. (Matiu 21:12, 13) Vwẹ ọke rọyen, e ni eya sakamu, ayen fiemu vuọvo-o. Ẹkẹvuọvo, Jesu bru ọghọ phiyọ eya oma ọkieje. (Jọn 4:9, 27) Jesu vwomakpotọ. Kerẹ udje, ovwọnvwọn rẹ ẹdẹ ọvo, ọ da hworhẹ awọ rẹ iyinkọn rọyen, owian rẹ odibo ruẹ.—Jọn 13:2-5, 12-17.

19. Udje vọ yen djerephia nẹ Jesu ghene riẹn oborẹ ihwo guọnọre, ọ je guọnọ chọn ayen ukọ?

¹⁹ Jesu riẹn oborẹ ihwo ghene guọnọ, ọ je guọnọ vwẹ ukẹcha kẹ ayen. A mrẹ ọnana vughe ọke rọ vwọ vwẹ ẹgba Ọghẹnẹ vwo sivwin ihwo. (Matiu 14:14) Kerẹ udje, ọhọnvwoti ọvo de bro rhe, ọ da vuẹ: “Wọ da rhọvwen wo se ru vwe fon.” Emiavwe vẹ oja rẹ ọshare na te Jesu ẹwẹn. Aro rọyen da dọn Jesu, o de vwo ẹwẹn rọ vwọ vwẹ ukẹcha kẹ. Jesu da rionbọ vwo te, ọ da ta kẹ nẹ: “Mẹ rhọvwere! Gba fon.” Oti na de ghwe nẹ oma rẹ ọshare na! (Mak 1:40-42) Wọ sa vwẹ ẹwẹn roro oborẹ ọshare na cha ghọghọ te?

20, 21. Idjerhe vọ yen Jesu vwọ dia omamọ rẹ udje rẹ ohwo ro nyẹme Ọghẹnẹ?

²⁰ Jesu dje udje ro me yovwin re vwo nyupho Ọghẹnẹ. Kerẹ udje, otoro obo re phia kẹ yẹrẹ oborẹ ivweghrẹn rọyen ruru-u, ọkieje yen ọ vwọ fuevun ga Ọsẹ rọyen. Ọke rẹ Idẹbono vwọ davwọn ni, Jesu sheri-i. (Matiu 4:1-11) Ihwo orua rọyen evo tobọ vwo imuẹro nẹ ọyen hẹ Mesaya na-a, ayen tobọ tanẹ, ọ “gbe riẹn oma rọye-en,” dedena, Jesu  ji ruiruo rẹ Ọghẹnẹ. (Mak 3:21) Ọke ivwighrẹn rọyen vwọ vwẹ oja riọ, Jesu je fuevun ga Ọghẹnẹ, o ru emu vuọvo vwọ wan ayen oma-a.—1 Pita 2:21-23.

²¹ Jesu je fuevun ga Jihova rhi te ọke rẹ ughwu rọyen. (Se Filipae 2:8.) Vwẹ ẹwẹn roro erọnvwọn rẹ Jesu chirakon rọyen vwẹ ẹdẹ ughwu rọyen. E mu ro, iseri efian tare nẹ ọ ta ota rẹ ẹgua, iguẹdjọ rẹ efian brorhiẹn eku hwe, ivwozighi reyerọ jehwẹ, isodje vwẹ oja riọ, ayen de hwe mu urhe rẹ oja. Ọke ro vwo ghwẹre, o de kperi: “O reri!” (Jọn 19:30) Ẹdẹ erha vwọ wan nu, Jihova da rhọvwọn  nushi, je kẹ ugboma rẹ ẹwẹn. (1 Pita 3:18) Ẹdidjana evo vwọ wan nu, Jesu de rhivwin kpo odjuvwu, “o de tidia obọrhen rẹ Ọghẹnẹ,” kọ hẹrhẹ ọke rẹ Ọghẹnẹ cha vwọ reyọ vwo mu Ovie.—Hibru 10:12, 13.

22. Uphẹn vọ yen avwanre vwori kidie Jesu fuevun kẹ Ọsẹ rọyen?

²² Kidie Jesu fuevun kẹ Ọsẹ rọyen, kọyensorọ uphẹn arhọ rẹ bẹdẹ vwẹ iparadaisi se vwo te avwanre obọ, kirobo rẹ Jihova guọnọre. Vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana, avwanre che yono oborẹ ughwu rẹ Jesu sa vwọ kẹ avwanre arhọ rẹ bẹdẹ..