Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR ABIC

Jamgony—giramia madit m’usagu zoo m’uai ibang’ Mungu

Jamgony—giramia madit m’usagu zoo m’uai ibang’ Mungu

1, 2. (a) Ang’o ma ketho giramia pire bedo tek iri? (b) Pirang’o jamgony re m’utie giramia madit m’usagu zoo m’uai ibang’ Mungu?

IKIND giramia m’idaru nwang’u, makani ma pire tek nikadhu mange ceke? Giramia ma pire tek, utie ngo kwa giramia ma bei pare tek. Ineno giramia ni gin ma pire tek, kan emio iri anyong’a kunoke kan etie tap gin m’ibino ku yenyne lee.

2 Ikind giramia ceke ma Mungu umio ni dhanu, acel re ma watie ku yenyne lee nikadhu mange ceke. Etie giramia madit m’usagu zoo m’uai ibang’ Mungu. I wic maeni, wabiponjo nia Yehova uoro Wode ma Yesu Kristu, kara wacopo ninwang’u kwo ma rondo ku rondo. (Som Matayo 20:28.) Yehova uoro Yesu i ng’om ni jamgony, eno unyutho nia emaruwa andha.

JAMGONY TIE ANG’O?

3. Pirang’o dhanu gibed githo?

3 Jamgony tie yo ma Yehova utio ko pi nigonyo dhanu kud i dubo man tho. (Juefeso 1:7) Kara wanyang’ nia pirang’o dhanu ubino ku yeny mi jamgony, ukwayu walar wang’ei lembe m’utimere con i podho mir Eden. Junyodo mwa ma kwong’a, Adamu giku Eva gidubo. Pieno, gigam githo. Wan bende wabed watho pilembe walagu dubo migi.—Som Thenge ma jumedo, namba 9.

4. Adamu ubino ng’a, man Mungu umio ire kwo ma nenedi?

4 Saa ma Yehova ucwio ng’atu ma kwong’a, Adamu, emio ire gin moko ma pire tek akeca. Emio ire kwo maleng’, niwacu, kwo m’umbe ku dubo. Ebino ku kum man ku rieko m’umbe ku dubo. Nwang’u ecopo remo ngo, ecopo tii ngo, man ecopo tho de ngo. Yehova bino ire ni Wego pilembe ecwie en. (Luka 3:38) Yehova ubed uweco kud Adamu wang’ mapol. Mungu ukoro ire cuu mandha gin m’ukwayu etim, man emio ire tic ma mio mutoro.Thangambere 1:28-30; 2:16, 17.

5. Ka Biblia ubeyero nia Mungu cwio Adamu i “ayine gire,” thelembene tie ang’o?

5 Mungu cwio Adamu i “ayine gire.” (Thangambere 1:27) Yehova umio ire kite ma en gire de etie ko; calu ve mer, rieko, bedopwe, man tego. Emio ni Adamu bedagonya mi timo ng’iyong’ic. Adamu ubino ngo ve macin moko ma julwong’o robo. Mungu ucwie kara ebed eng’ii en gire gin maber ku gin marac. Ka nwang’u Adamu ung’iyo niworo Mungu, nwang’u di ekwo rondo ku rondo i Paradiso.

6. Kinde m’Adamu uturo cik pa Mungu, egam ebayu ang’o? Lembuno tie ku matoke makani i wiwa?

6 Saa m’Adamu uturo cik pa Mungu, jung’olo tho i wie, e egam ebayu gin moko ma pire tek akeca. Ebayu winjiri pare ma ceng’ni karacelo ku Yehova, kwo pare m’umbe ku dubo, man Paradiso m’ebed ekwo i ie. (Thangambere 3:17-19) Adamu giku Eva ging’iyo nituro cik pa Mungu, pieno, gibedo mbe kendo ku genogen. Nikum lembe maeno m’Adamu utimo, “dubo mondo i ng’om man tho nikum dubo, e kumeno tho kadhu ba dhanu ceke, kum kagi ceke gidubo.” (Jurumi 5:12) Kinde m’Adamu udubo, elworere gire man elworo wan bende ni ng’eca mi dubo man mi tho. (Jurumi 7:14) Nyo genogen moko tie piwa? Eyo, genogen utie.

7, 8. Jamgony tie ang’o?

7 Jamgony tie ang’o? Ka jubeweco pi jamgony, juneno lembe ario ma tung’ tung’. Mi kwong’o, jamgony tie welpiny ma juculo pi nigonyo ng’atu moko kunoke piny moko. Mir ario, jamgony tie welpiny ma juculo kawang’ piny moko m’unyothere.

8 Ikind dhanu maeni, ng’atu moko acel de mbe m’ubino ku copo mi culo wang’ nyoth ma lee m’Adamu ukelo i wiwa. Ento Yehova ugam umio yo ma copo gonyowa kud i dubo man tho. Wakenen tic pa jamgony man bero m’ecopo mio iwa.

KITE MA YEHOVA UMIO KO JAMGONY

9. Jamgony ma nenedi m’ugam ukwayere nia jucul?

9 Ng’atu moko acel de mbe ikindwa m’ubino ku copo mi culo wang’ kwo m’umbe ku dubo m’Adamu ubayu. Pirang’o? Pilembe wan ceke watie judubo. (Zaburi 49:7, 8) Jamgony ma nwang’u jucikiri niculo, ubino kwo pa ng’atu mange m’umbe ku dubo. Pieno re ma julwong’e “jamgony [ma rom].” (1 Timoteo 2:6) Ugam ukwayere nia jamgony maeno ubed rom ku kwo m’umbe ku dubo m’Adamu ubayu.

10. Yehova umio jamgony nenedi?

10 Yehova umio jamgony nenedi? Yehova uoro Wode m’emaru lee iwi ng’om. Wodene tie Yesu, ma en e kayu mi giracwia pare. (1 Yohana 4:9, 10) Yesu bino ayika niweko Won man kabedo pare i polo. (Jufilipi 2:7) Yehova uoro Yesu kud i polo, ebin enyolere i ng’om keni ni dhanu maleng’, m’umbe ku dubo.Luka 1:35.

Yehova umio Wode m’emaru lee ni jamgony piwa

11. Ng’atu acel kende utundo nibedo ni jamgony pi dhanu ceke nenedi?

11 Saa ma ng’atu ma kwong’a Adamu, uturo cik pa Yehova, egam ebayu kwo m’umbe ku dubo pi dhanu ceke. Nyo ng’atu moko mange bino nuti ma romo daru tho mir awiya ceke p’ Adamu? Eyo. (Som Jurumi 5:19.) Calu Yesu udubo ngo kadok nyanok de, egam emio kwo pare m’umbe ku dubo ni jamgony. (1 Jukorinto 15:45) Kwo pare m’umbe ku dubo copo konyo pi daru tho mir awiya ceke m’uai i Adamu, niwacu dhanu ceke.1 Jukorinto 15:21, 22.

12. Pirang’o Yesu uyiyo nisendere lee?

12 Biblia ukoro ayi can ma Yesu unwang’u iwang’ tho pare. Jufode ku rac, jugure iwi yen mi can, man etho ing’ei ciro litho pi saa ma lee. (Yohana 19:1, 16-18, 30) Pirang’o Yesu uyiyo nisendere lee rukeno? Pilembe Sitani uloko nia ng’atu moko acel de mbe ma copo gwoko bedoleng’ pare ni Mungu kan enwang’ere i amulaic ma tek. Yesu unyutho nia ng’atu m’umbe ku dubo copo nigwoko bedoleng’ pare ni Mungu, kadok enwang’ere ku masendi ma lee rukani de. Kepar kite ma mutoro unego ko Yehova ikum Yesu!Lembrieko 27:11; som Thenge ma jumedo, namba 15.

13. Juculo jamgony nenedi?

13 Juculo jamgony nenedi? I nindo 14 mi Nisan, oro 33 mi kalenda mi Juyahudi, Yehova uweko nia judegi pa Yesu ginege. (Juebrania 10:10) Nindo adek ing’eye, Yehova ucero Yesu, ku kum mi dhanu ngo, ento ku kum mi tipo. Re, Yesu ubino asu ku twero mi kwo i ng’om ni ng’atu m’umbe ku dubo. Ing’eye, saa ma Yesu udok ibang’ Won i polo, emio twero maeno ibang’ Mungu, kara Mungu utii ku twerone pi nigonyo nyikwai Adamu. (Juebrania 9:24) Yehova uyiyo jamgony maeno, pieno ecopere iwa nibedo agonya nikum dubo man tho.Som Jurumi 3:23, 24.

BERO M’ICOPO NWANG’U NIKUM JAMGONY

14, 15. Wacikara nitimo ang’o kara dubo mwa uwekere?

14 Wabenwang’u bero nikum giramia madit m’usagu zoo m’uai ibang’ Mungu. Wakenen bero ma wabenwang’u tin eni, ku ma wabinwang’u nindo m’ubino niai ikum giramia maeno.

15 Dubo mwa copo wekere. Etie yot ungo nitimo lembe m’atira saa ceke. Wabed wakoso, man saa moko wabed wayero kunoke watimo lembe marac. (Jukolosai 1:13, 14) Wacikara nitimo ang’o kara dubo mwa uwekere? Wacikara nidieng’ lee ikum lembe marac ma watimo, man nikwayu kisa ibang’ Yehova kud adunde mi jwigiri. Ka watimo kumeno, wacopo bedo m’umbe jiji nia dubo mwa uwekere.1 Yohana 1:8, 9.

16. Wacikara nitimo ang’o kara wabed ku pidocwiny ma leng’?

16 Wacopo bedo ku pidocwiny maleng’. Ka pidocwiny mwa ubedotowa nia watimo lembe moko marac, wawinjara nia wadaru nikoso, cwinywa copo nitur, man wacopo bende nineno nia ve tijwa mbe magwei. Ento ukwayu ngo cwinywa utur. Ka wakwayu Yehova utim iwa kisa, wacopo bedo m’umbe jiji nia ebiwinjowa man ebiweko dubo mwa. (Juebrania 9:13, 14) Yehova mito nia wakor ire peko kunoke ng’ico mwa moko ci. (Juebrania 4:14-16) Ka watimo kumeno, kindwa copo poto maber ku Mungu.

17. Wacopo ninwang’u mugisa makani pilembe Yesu utho piwa?

17 Watie ku genogen mi kwo ma rondo ku rondo. “Sukulia mi dubo en e tho; ento giramia ma Mungu mio mananu re en e kwo ma rondo ku rondo nikum Kristu Yesu Rwoth mwa.” (Jurumi 6:23) Wacopo nikwo rondo ku rondo man nibedo ku leng’kum maber akeca, pilembe Yesu tho piwa. (Lembanyutha 21:3, 4) Ento ukwayu watim ang’o kara wanwang’ mugisa maeno ceke?

NYO IBIJOLO JAMGONY?

18. Ang’o m’unyutho nia Yehova umaruwa?

18 Kepar kite ma mutoro nego ko adundeni kinde ma ng’atu moko umio iri giramia moko ma pire tek mandha. Jamgony tie giramia ma pire tek m’usagu giramia mange ceke, pieno, wacikara ninyutho foyofoc mwa ma thuth ni Yehova pi giramia maeno. Yohana 3:16 uyero iwa nia “Mungu maru ng’om m’umbe ketho emio Wode kulong’.” Andha, Yehova umaruwa lee mandha, pieno, emio iwa Yesu, Wode ma pire tek lee i ie. Wang’eyo bende nia Yesu de umaruwa, pilembe ebino ayika nitho piwa. (Yohana 15:13) Giramia mi jamgony ucikere niketho ibed m’umbe jiji nia Yehova giku Yesu gimeri lee mandha.Jugalatia 2:20.

Ka wabeponjo lembe iwi Yehova, wabidoko jurimbe man wabimare dong’ magwei

19, 20. (a) Icopo doko jarimb Yehova nenedi? (b) Icopo ninyutho nenedi nia ijolo jamgony ma Yesu uthiero?

19 Calu idaru niponjo lembe lee iwi mer madit pa Mungu, dong’ icopo nidoko jarimbe nenedi? Etie lembe ma yot ungo nimaru ng’atu moko ma fodi ing’eyo ngo. Yohana 17:3 uyero nia wacopo tundo ning’eyo Yehova. Kan ibetimo kero ning’eye, ibimare dong’ magwei, ibimito nitimo lembe ma nyayu mutoro i ie, man ibidoko jarimbe. Pieno, mediri niponjo Biblia pi ning’eyo lembe iwi Yehova.1 Yohana 5:3.

20 Jol Jamgony ma Yesu uthiero. Biblia yero nia “ng’atu m’uyio [niwacu, m’unyutho yioyic i] Wod ebedo ku kwo ma rondo ku rondo.” (Yohana 3:36) Ninyutho yioyic thelembene tie ang’o? Thelembene tie nitimo gin ma Yesu uponjo nia watim. (Yohana 13:15) Wacopo ngo kende kende niyero nia wayio Yesu. Pi ninyutho nia wajolo jamgony, wacikara bende nitimo lembe moko ikum yioyic mwa. Giragora pa Yakobo 2:26, uyero kumae: “Yioyic [m’umbe] ku tic en e avu.”

21, 22. (a) Pirang’o pire tie tek nia wabed wacokara i Poi pi tho pa Kristu kubang’ oro? (b) I Wic mir 6 ku mir 7, wabiweco iwi lembang’o?

21 Bed icokiri i Poi pi tho pa Kristu. Uthieno m’iwang’ tho pa Yesu, eng’olo nia wabed wapoi pi tho pare. Wabed watimo kumeno kubang’ oro; julwong’o lembe maeno Poi pi tho pa Kristu, kunoke “Cemo [mir uthieno] pa Rwoth.” (1 Jukorinto 11:20; Matayo 26:26-28) Yesu mito nia wiwa kud uwil ya emio kwo pare m’umbe ku dubo ni jamgony piwa. Eyero kumae: “[Wumeduru nitimo] mae wupoi ko pira.” (Som Luka 22:19.) Kan ibecokiri i Poi pi tho pa Yesu, nwang’u inyutho nia wii ubewil ungo pi jamgony man pi mer madit ma Yehova giku Yesu gimaru kowa.—Som Thenge ma jumedo, namba 16.

22 Jamgony tie giramia m’usagu zoo ikind giramia moko ci ma wacopo ninwang’u. (2 Jukorinto 9:14, 15) Dhanu milioni dupa ma gidaru nitho, gibinwang’u bende bero mi giramia maeno ma pire tek. Wic mir 6 ku mir 7 binyutho kite ma lembuno bitimere ko.