Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 5

Me ni mubi ja ba ngꞹskꞹji e Diosi

Me ni mubi ja ba ngꞹskꞹji e Diosi

1, 2. a) ¿Pje mbe kʼo kjapꞹ me ni mubi ma pje ra dyakʼꞹji? b) ¿Pje o dyakꞹji Mizhokjimi ke xenrra ni mubi?

¿I MBEÑE pje nge kʼo o dyakʼꞹji ke me na joo? Dya ni jyodʼꞹ ra ngontrʼꞹji na mizhi ma pje kʼo ra dyakʼꞹji. Me na mubi kʼo dyakʼꞹji ma nge kʼꞹ ni jyonkʼꞹ ñe ma kjakʼꞹ ri mⱥjⱥ. Ma ra dyakʼꞹji, me ri jyodʼꞹ ja rgi unꞹ pøjø kʼe ntee.

2 Texe kʼo o dyakꞹji Mizhokjimi, bʼꞹbʼꞹ naja ke xenrra ni jyongꞹji ñe ke me ni mubi. Nuba kja ne xørꞹ, ra pjechiji ke e Jehová go pejñe o Tʼii kʼꞹ ngeje e Jesucristo ngekʼua søø ra mimiji texe yo paa (xørꞹ Mateo 20:28). E Jehová me sʼiyazgøji ngekʼua go pejñe e Jesús kja ne xoñijomꞹ ro ne̱ ndu̱u̱ ñe ro ngꞹxkꞹji kja ne nzhubꞹ ngekʼua dya kja ra tu̱ji.

¿PJENGA MI JYODʼꞸ RO NGꞸSKꞸJI?

3. ¿Pjenga tu̱u̱ yo ntee?

3 Ma e Mizhokjimi go pejñe o tʼii kja ne xoñijomꞹ o ngꞹxkꞹji kja nu e nzhubꞹ ngekʼua dya kja ra tu̱ji (Efesios 1:7). Ra xitsʼi pjenga mi jyodʼꞹ kjo ro ngꞹxkꞹji. Ya kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ma e Adán ñe e Eva go mimibi kja kʼe jardín Edén, angezebi go tsjabi kʼo na sʼoo ngekʼua o mbɇsʼibi nzhubꞹ, kjanu o ndu̱bi. E Adán ñe e Eva o zokꞹzꞹji e nzhubꞹ ngekʼua ri tu̱ji nzakja angezebi (jñanrra nu nota 9 kja nu página 210).

4. ¿Kjo mi ngeje e Adán? ¿Ja ma mimi angeze?

4 E Jehová go dyⱥtrʼⱥ nu otrʼꞹ bʼɇzo kʼꞹ mi chju̱u̱ Adán, go unꞹ kʼo me ma mubi. E Adán dya mi pɇsʼi nzhubꞹ, me ma joo ma mbeñe, dya mi sødye, dya mi tita ni xo ro ndu̱u̱. E Jehová o dyⱥtrʼⱥ e Adán ngekʼua mi ngeje o trʼii (Lucas 3:38). E Jehová pama mi ñabi e Adán. E Mizhokjimi go xipji e Adán pje mi tebʼe ro tsjaa angeze ñe go unꞹ na bʼɇpji kʼꞹ ro tsjapꞹ ro mⱥjⱥ (Génesis 1:28-30; 2:16, 17).

5. ¿Pje nee ra mama ke e Mizhokjimi go dyⱥtrʼⱥ e Adán ja ma kjaa angeze?

5 E Mizhokjimi go dyⱥtrʼⱥ e Adán ja ma kjaa angeze (Génesis 1:27). Ngekʼua e Adán mi sʼiya o minte, me mi pa̱ra̱, ma jonte ñe ma zɇzhi. E Adán dya mi chjenjui nzakja dʼa máquina, angeze mi søø ro juajnꞹ pje ro tsjaa. E Mizhokjimi go dyⱥtrʼⱥ e Adán ngekʼua mi søø ro juajnꞹ ro tsjaa kʼo na joo o kʼo na sʼoo. Ma e Adán ro juajnꞹ ro dyⱥtⱥ Mizhokjimi, ro søø ro mimi ndexe yo paa kja nu xoñijomꞹ kʼꞹ ma zøø.

6. ¿Pje go bʼɇzhi e Adán ma dya kja go dyⱥtⱥ Mizhokjimi?

6 Ma e Adán dya go dyⱥtⱥ Mizhokjimi go tsjaa kʼo na sʼoo. Go zⱥdʼⱥ ja nzi ba mama Mizhokjimi kʼꞹ ro ndu̱u̱ ñe go bʼɇzhi ndexe kʼo mi pɇsʼi. Angeze dya kja mi jobi e Jehová, dya kja søø ro mimi ndexe yo paa ñe go pjongꞹji ja mi bʼꞹbʼꞹ (Génesis 3:17-19).

7, 8. ¿Pje o kjogꞹzꞹji nange e Adán dya kja o dyⱥtⱥ Mizhokjimi?

7 Ma e Adán ñe e Eva dya go dyⱥtⱥbi Mizhokjimi, dya kja mi bʼꞹbʼꞹ kjo xe ro mbøsʼꞹbi. E Adán go tsjaa kʼo ma sʼoo “ngekʼua je ba tekʼua e nzhubꞹ kja ne xoñijomꞹ. Je ga kjanu ba mbꞹrꞹ kʼꞹ ri tu̱ji. Ngekʼuadya, nde ri tu̱ji, nangeje nde ri kjaji kʼo na sʼoo” (Romanos 5:12). Ma e Adán dya kja o dyⱥtⱥ Mizhokjimi o mbɇpi e nzhubꞹ nzakja kʼꞹ ro ngeje o “jmuʼu”, dya ngextrjo angeze, xo ñe texe kʼo o trʼii kʼo ro ñʼeje ngekʼua ba nrru̱ji (Romanos 6:16). ¿Bʼꞹbʼꞹ kjo ra ngꞹxkꞹji? Ja̱a̱, bʼꞹbʼꞹ naja.

8 Dya mi bʼꞹbʼꞹ na ntee kʼꞹ ro ngontrʼꞹ texe kʼo na sʼoo kʼo go tsjaa e Adán, ngekʼua e Jehová go ñʼeme naja kʼꞹ ro ngontrʼꞹ kʼe nzhubꞹ kʼꞹ go zokꞹzꞹji e Adán ngekʼua dya kja ra tu̱ji. Ra pjechiji ja ba tsjaa e Jehová ngekʼua ro ngꞹxkꞹji ñe ra nuji ja ga mbøxkꞹjikʼo.

¿PJE O TSJAA E JEHOVÁ NGEKʼUA RO NGꞸXKꞸJI?

9. ¿Ja rgua ngontrʼꞹji kʼo go tsjaa e Adán?

9 Dya bʼꞹbʼꞹ na ntee kʼꞹ ro søø ro nzhokꞹzꞹji kʼo o bʼɇzhi e Adán ma o mbɇsʼi nzhubꞹ, ¿pjenga? Nangeje texezꞹji ri pɇsʼiji nzhubꞹ (Salmo 49:7, 8). Ngextrjo na ntee kʼꞹ dya ro mbɇsʼi nzhubꞹ ro søø ro ngontʼꞹ kʼo o tsjaa e Adán. Ke ntekʼꞹ, mi nge e Jesús kʼꞹ dya mi pɇsʼi nzhubꞹ ñe “o pⱥtkøji ba ndu̱u̱ ba ngontʼkꞹji kʼo na sʼoo” (1 Timoteo 2:6). Kʼo go ngontrʼꞹ e Jesús ixmi chjentjui kʼo o bʼɇzhi e Adán.

10. ¿Pe go tsjaa e Jehová ngekʼua ro ngꞹxkꞹji?

10 ¿Ja rgua ngꞹxkꞹji e Jehová? Angeze o ndⱥjⱥ kja ne xoñijomꞹ o trʼii kʼꞹ me mi sʼiya. Nujnu, mi nge o trʼii kʼꞹ otrʼꞹ go dyⱥtrʼⱥ, mi chju̱u̱ Jesús (1 Juan 4:9, 10). E Jesús o nee ro e̱je̱ kja ne xoñijomꞹ, ngekʼua go jyɇzi ajensʼe nu ja mi bʼꞹbʼꞹbi nu Tata (Filipenses 2:7, NTD). Ma e Jehová o ndⱥjⱥ e Jesús kja ne xoñijomꞹ o tsjapꞹ ro ndunte na ndinxu ngekʼua ma o teʼe e Jesús dya mi pɇsʼi nzhubꞹ (Lucas 1:35).

E Jehová o unꞹ o trʼii ke me mi sʼiya ngekʼua ro ngꞹxkꞹji

11. ¿Ja rgua søø ro ngꞹxkꞹji ri texeji natrjo ntee?

11 Kʼꞹ otrʼꞹ bʼɇzo kʼꞹ mi chju̱u̱ Adán dya go dyⱥtⱥ e Jehová, o zokꞹzꞹji e nzhubꞹ ngekʼua dya kja søø ra mimiji texe yo paa. ¿Ro bʼꞹbʼꞹ na ntee ke søø ro ngꞹxkꞹji? Ja̱a̱ (xørꞹ Romanos 5:19). E Jesús dya mi pɇsʼi nzhubꞹ, go unꞹ o bida ngekʼua ba ngꞹxkꞹji (1 Corintios 15:45). Kʼo go tsjaa e Jesús o ngꞹsʼbʼꞹ o nzhubꞹ texe yo o trʼii e Adán ngekʼua dya kja ra ndu̱ji (1 Corintios 15:21, 22, NTD).

12. ¿Pjenga go sɇchi na punkjꞹ e Jesús?

12 Kja ne Biblia mama kʼꞹ e Jesús go sɇchi na punkjꞹ ndumꞹ ma go mbøtrʼꞹji. Go ndasʼꞹji na punkjꞹ, go ndⱥtʼⱥji kja zaʼa ñe go zichʼi na punkjꞹ ba ndu̱u̱ (Juan 19:1, 16-18, 30, TNM). ¿Pjenga go sɇchi na punkjꞹ e Jesús? Go sɇchi nange e Satanás go mama ke dya ro bʼꞹbʼꞹ na ntee ke ro dyⱥtⱥ Mizhokjimi ma ro kjogꞹ ndumꞹ. Kʼo go tsjaa e Jesús xo jñetse ke na ntee kʼꞹ dya pɇsʼi nzhubꞹ ra søø ra dyⱥtⱥ Mizhokjimi ma ra kjogꞹ ndumꞹ ke na sʼɇzhi. ¡Me go mⱥjⱥ e Jehová ma go jñanrra kʼo go tsjaa e Jesús! (Proverbios 27:11; jñanrra nu nota 15 kja nu página 213).

13. ¿Ja gua ngꞹxkꞹji e Jesús?

13 ¿Ja gua ngontrʼꞹji in nzhubꞹji? Kʼe paa 14 ne zana nisán kja nu kjɇɇ 33 kja nu calendario judío, e Jehová go jyɇzi ke kʼo ntee kʼo mi ꞹmbꞹji e Jesús ro mbøtrʼꞹji (Hebreos 10:10). Ma go kjogꞹ jñii paa kʼꞹ bi ndu̱u̱ e Jesús e Jehová go xosꞹ, pe dya kja mi ngeje na bʼɇzo mi ngeje na espíritu. E Jesús go nzhogꞹ ajensʼe ngekʼua ro søø ro ngontrʼꞹ ne nzhubꞹ (Hebreos 9:24). Nuʼma e Mizhokjimi na joo ba jñanrra ke e Jesús o unꞹ o bida ngekʼua ro ngꞹxkꞹji. Nudya ke ya ngontrʼꞹ in nzhubꞹji søø ra mimiji texe yo paa (xørꞹ Romanos 3:23, 24).

¿JA GA MBØXKꞸJI KʼO GO TSJAA E JESÚS?

14, 15. ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra perdonaozꞹji Mizhokjimi?

14 Ra xørꞹji ja ga mbøxkꞹjidya kʼo go dyakꞹji e Mizhokjimi ñe ja rga mbøxkꞹji yo paa yo ba e̱je̱.

15 Ra perdonaozꞹji in nzhubꞹji. Na sʼɇzhi ra kjaji kʼo na joo. Ri kjaji kʼo na sʼoo ñe dya ri pjønguenrraji ma ri ñaji (Colosenses 1:13, 14, NTD). ¿Ra perdonaozꞹji Mizhokjimi ma ra kjaji kʼo na sʼoo? Ja̱a̱, pe ngextrjo ma ra nzhogꞹ in mꞹbʼꞹji, dya kja ra kjaji kʼo na sʼoo ñe ra øtꞹji e Jehová ko texe in mꞹbʼꞹji kʼꞹ ra perdonaozꞹji. Ma ra kjaji ga kjanu, ra enchʼe in mꞹbʼꞹji ke ra perdonaozꞹji Mizhokjimi (1 Juan 1:8, 9).

16. ¿Pje ra kjaji ngekʼua dya ra søxi in mꞹbʼꞹji?

16 Dya ra søxi in mꞹbʼꞹji nange e Diosi ra sⱥkjøji. Ma ri kjaji yo na sʼoo bʼꞹma me ri søxiji, ri søgøji ke dya kja ni mubizꞹji ñe ke dya kja søø ra kjaji yo na joo. Pe dya ngeje ga kjanu, dya ra jɇziji ra to̱gꞹ in mꞹbʼꞹji. Ma ra øtꞹji e Jehová, angeze ra dyⱥrⱥ yo ra xipjiji ñe ra perdonaozꞹji (Hebreos 9:13, 14). E Jehová nee ke ra xipjiji yo ndumꞹ yo ri pɇsʼiji ñe yo kʼaxkꞹji ra kjaji yo na joo (Hebreos 4:14-16). Ga kjanu dya ra søxi in mꞹbʼꞹji.

17. ¿Pje ra dyakꞹji Mizhokjimi nangeje e Jesús go ndu̱u̱?

17 Ri tebʼeji ra mimiji ndexe yo paa. “Nu kʼꞹ ra ndꞹntʼꞹ axꞹtjꞹ e nzhubꞹ, ra ndu̱kʼꞹ. Ngeje kʼꞹ je tsʼo̱ʼtʼꞹkʼꞹ. Nu kʼꞹ tjꞹntʼꞹ axꞹtjꞹ e Jesucristo kʼꞹ in Jmuji, sido ra bʼꞹbʼꞹtjokʼꞹ, dya ra ndu̱u̱. Ngeje kʼꞹ je unꞹ Mizhokjimi” (Romanos 6:23). E Jesús go ndu̱u̱, ngekʼua dya kja ra sødyegøji ñe ra mimiji texe yo paa (Apocalipsis 21:3, 4). Pe ¿pje ra kjaji ngekʼua e Jehová ra dyakꞹjiyo?

¿GI EJME KE E JESÚS O NDU̱U̱ BA MBØXKꞸJI?

18. ¿Pjenga ri pa̱rgøji ke me sʼiyazꞹji e Jehová?

18 Mbeñe ja gi søge ma ra dyakʼꞹji kʼo me na joo. Pe dya kjo pje dʼakꞹji nzakja kʼo go dyakꞹji Mizhokjimi Jehová, ngekʼua me ra unꞹji pøjø angeze. Kja Juan 3:16 mama ga kjaba: “Mizhokjimi me sʼiya texe yo ka̱ra̱ kja ne xoñijomꞹ. Ngekʼua ba nzhøø kʼꞹ nu Tʼii kʼꞹ natjo”. Ja̱a̱, e Jehová me sʼiyazꞹji ngekʼua ba unꞹ o tʼii ro ndu̱u̱ ngekʼua ro ngꞹxkꞹji. Xo ri pa̱rgøji ke e Jesús me sʼiyazꞹji ngekʼua o ne̱ pⱥtkøji ba ndu̱u̱ (Juan 15:13). Texe kʼo o tsjaa e Jehová ñe e Jesús ngekʼua ro ngꞹxkꞹji, ra mbøxkʼꞹ ri jñuntrʼꞹ kja in mꞹbʼꞹ ke angezebi me sʼiyatsʼꞹ (Gálatas 2:20, TNM).

Ma xe ra pa̱rgøji e Jehová, ra joji na joo angeze ñe me ra sʼiyaji

19, 20. a) ¿Pje ri tsjaa ngekʼua ri jogebi na joo e Jehová? b) ¿Pje ri tsjaa ngekʼua ra jñetse ke gi ejme ke e Jesús o ngꞹxkꞹji?

19 Nudya ke ya gi pjechi ke e Mizhokjimi me sʼiyazꞹji, ¿pje ri tsjaa ngekʼua ri jogebi Mizhokjimi? Dya søø ri sʼiyage na ntee ke dya gi pa̱ra̱. Ngekʼua kja Juan 17:3 mama ke ni jyongꞹji ra pa̱rgøji ja ga kjaa e Jehová. Ma ri pa̱rge e Jehová, me ri sʼiya angeze, ri ñee ri tsjaa yo mama ñe ri jogebi na joo. Dya ri jyɇzi ri xørꞹ ne Biblia ngekʼua ri pa̱rge ja ga kjaa e Jehová (1 Juan 5:3).

20 Ñenchʼe kja in mꞹbʼꞹ ke e Jesús o ngꞹxkꞹji. Ne Biblia mama ga kjaba: “Nu kʼꞹ enchʼe o mꞹbʼꞹ e Jesucristo kʼꞹ nu Trʼii Mizhokjimi, ra bʼꞹbʼꞹtjo” (Juan 3:36). ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra jñetse ke ri enchʼeji kja in mꞹbʼꞹji e Jesucristo? Ra kjaji kʼo o jitsʼkøji e Jesús (Juan 13:15). Dya ngextrjo ra manji ke ri enchʼeji kja in mꞹbʼꞹji e Jesús, xe bʼꞹbʼꞹ pje ni jyodʼꞹ ra kjaji ngekʼua ra ejmeji ke angeze o ngꞹxkꞹji. Kja Santiago 2:26 mama ga kjaba: “Na ntee, ma dya kjaa kʼo na joo, nuʼma, dya xo ni mubima kʼꞹ ni mama kreo”.

21, 22. a) ¿Pjenga na joo ke tsjɇma ra mbeñeji kʼe paa ma o ndu̱u̱ e Jesús? b) ¿Pje ra nuji kja nu xørꞹ 6 ñe 7?

21 Ra jmurꞹji ra mbeñeji ma go ndu̱u̱ e Jesús. Kʼe xomꞹ ma dya bʼe mi tu̱u̱ e Jesús o mama ke mi jyodʼꞹ ro mbeñeji ma ro ndu̱u̱. Tsjɇma ri jmurgøjme ngekʼua ri mbeñejme kʼe paa ma go ndu̱u̱ e Jesús (1 Corintios 11:20; Mateo 26:26-28). E Jesús dya mi pɇsʼi nzhubꞹ, angeze mi nee ke ro mbeñeji kʼe paa ma go unꞹ o bida ba ngꞹxkꞹji. Angeze o mama: “Dya ri jyombeñe ri tsjagejinu ngekʼua ri mbenzgøji” (xørꞹ Lucas 22:19). Ma ri maa nu ja ri jmurgøjme kʼe paa ma ri mbeñejme ma go ndu̱u̱ e Jesús, ra jñetse ke gi enchʼe kja in mꞹbʼꞹ kʼo go tsjaa angeze ñe ke e Jehová me sʼiyazꞹji (jñanrra nu nota 16 kja nu página 214).

22 Me na mubi kʼo o dyakꞹji Mizhokjimi ma go ngꞹxkꞹji (2 Corintios 9:14, 15). Kʼo o tsjaa e Mizhokjimi xo ra mbøsʼꞹ na punkjꞹ ntee kʼo ya ndu̱u̱. Kja nu xørꞹ 6 ñe 7 ra nuji ja ga kjaa.