Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

CAPÍTULO 5

Rí nijuiʼtsiwáanʼ nindxu̱u̱ regalo ndrígóo Dios

Rí nijuiʼtsiwáanʼ nindxu̱u̱ regalo ndrígóo Dios

1, 2. a) Ndiéjunʼ eʼni magiʼdoo numuu mbá regalo náa ikháán rá. b) Náa numuu rí nijuiʼtsiwáanʼ nindxu̱u̱ mbá regalo rí itháan mba̱a̱ rí nixnúlú Dios rá.

XÚ KÁʼNII regalo rí itháan májánʼ nikhánaaʼ rá. Ndiéjunʼ eʼni magiʼdoo numuu mbá regalo náa ikháán rá. Na̱nguá má eyóoʼ maʼni minumuu mu magiʼdoo numuu. Ikháán maraxna̱a̱ núma̱aʼ á mu regalo rúʼko̱ naʼni maraxtaa gagi o nindxu̱u̱ rí phú itháan nda̱yáaʼ.

2 Náa xúgíʼ regalo rí nixnúlú Dios, rígá mbá rí itháan ndayúlú ki xóo i̱ʼwáʼ. Nindxu̱u̱ regalo rí itháan gíʼdoo numuu rí nixná Dios. Nixnúlú índo̱ nikuʼmaa A̱ʼdióo mu maʼtsiwáanʼ. Núma̱aʼ má regalo rígi̱ ma̱ndoo makuwáanʼ asndu kámuu (atraxnuu Mateo 20:28). Índo̱ nikuʼmaa Jesús náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ Jeobá nisngájma rí phú nandoo kaʼyulú. Náa capítulo rígi̱ majmañulu mbaʼa ga̱jma̱a̱ numuu regalo rígi̱.

NDIÉJUNʼ NINDXU̱U̱ RÍ NIJUIʼTSIWÁANʼ RÁ.

3. Náa numuu rí nakháñulú rá.

3 Rí nijuiʼtsiwáanʼ nindxu̱u̱ mbá rí Dios najmuu mu maʼni káwíin xa̱bu̱ numbaaʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí nakháñun (Efesios 1:7). Mu ma̱ndoo makru̱ʼu̱lú náa numuu rí ndayóoʼ majuiʼtsiwáanʼ, ndayóoʼ mbuʼyáá ndiéjunʼ niʼni Adán ga̱jma̱a̱ Eva, bi̱ ninindxu̱ún timbíi̱n Anu̱lú náa ixi̱ ri̱ʼi̱ Edén nákha mba̱yu̱ʼ tsiguʼ kidíiʼ. Ikhiin nixudami̱jna̱ aʼkhá, ikha jngó nikháñun. Xa̱bu̱ numbaaʼ nindrigúu aʼkhúun Adán ga̱jma̱a̱ Eva. Ikha jngó xúgiáanʼ nakháñulú (atayáá nota 9).

4. Tsáa ninindxu̱u̱ Adán, ga̱jma̱a̱ xú káʼnii nixtáa nákha tágiʼdoo aʼkhá xá.

4 Adán ninindxu̱u̱ timbáa xa̱bu̱ bi̱ Dios niʼnii. Índo̱ niʼnii, nixnúu mbá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu: Rí xágiʼdoo aʼkhá. Adán nigiʼdoo mbá ku̱ma̱ ga̱jma̱a̱ xuwiʼ dí ragíʼdoo aʼkhá. Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n rí nditháan xáʼniuu nandii, xákhíi ga̱jma̱a̱ xákhañuu. Jeobá ninindxu̱u̱ xóo anu̱u̱ Adán, numuu rí ikhaa niʼnii (Lucas 3:38). Dios naʼtámíjná má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ Adán ma̱ngaa niʼthúu̱n kaʼwu ndiéjunʼ gíʼmaa maʼni. Ma̱ngaa nixnúu mbá ñajunʼ mitsaan (Génesis 1:28-30; 2:16, 17).

5. Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n rí Adán nigumaa “xó má kaʼnii Dios” rá.

5 Adán nigumaa “xó má kaʼnii Dios” (Génesis 1:27). Rígi̱ eyoo gáʼthúu̱n rí Jeobá niʼnii xó má xa̱bu̱ nindxu̱u̱ ikhaa, rí gíʼdoo ngajua, ku̱ma̱, tsiakii ga̱jma̱a̱ rí ninindxu̱u̱ jmbii. Ma̱ngaa, Adán na̱nguá ninindxu̱u̱ xóo robot. Dios niʼnii rí ma̱ndoo maraʼwíí rí eyoo maʼni. Ma̱ndoo maraʼwíí maʼni rí májánʼ o na̱nguá. Á mu Adán niraʼwíí maʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá, ikhaa maxtáa asndu kámuu náa Ku̱ba̱ʼ mitsaan.

6. a) Ndiéjunʼ nigíʼnuu Adán rí táʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Dios rá. b) Ndiéjunʼ eguáʼnilú mangáanʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí ikhiin túnimbu̱u̱n xá.

6 Adán niʼninuma̱a̱ tsidaanʼ wéñuʼ rí táʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Dios. Ni̱jkha̱nú nikháñuu ga̱jma̱a̱ nindáti̱go̱o̱ rí mitsaan rí nimbáxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ Jeobá. Ninindxu̱u̱ xa̱bu̱ aʼkhá ga̱jma̱a̱ nixkriyaʼ náa ixi̱ ri̱ʼi̱ (Génesis 3:17-19). Numuu rí Adán na̱nguá niʼnimbo̱o̱ xúgiáanʼ numíniʼlú. Numuu ikhaa, “nito̱ʼo̱o̱ aʼkhá náa numbaaʼ. Ma̱ngaa rí nakháñulú nito̱ʼo̱o̱ ga̱jma̱a̱ numuu aʼkhá, rí nakháñulú nigadráʼa náa xúgínʼ xa̱bu̱ numuu rí xúgínʼ xa̱bu̱ nixuda̱mi̱jna̱ aʼkhá” (Romanos 5:12). Índo̱ Adán nikudaminaʼ aʼkhá, xó má ikhaa ga̱jma̱a̱ ikháanʼlu ni̱jkua̱nú nini̱ndxu̱lú ñumbáá ndrígóo aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí nakháñulú (Romanos 7:14). Nándáa rí guáʼthi̱i̱n Adán ga̱jma̱a̱ Eva, numuu rí túnimbu̱u̱n kuyáá Dios. Mú, lá rígá mbá rí ma̱ndoo muguaʼti̱i̱nʼlú ikháanʼ ráʼ. Xúʼko̱. Jeobá niʼtsiwáanʼlú má.

7, 8. Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí nijuiʼtsiwáanʼ rá.

7 Ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí najuiʼtsiwáanʼlu rá. Ma̱ndoo mani̱ndxu̱u̱ a̱jma̱. Timbá, rí najuiʼtsiwáanʼlú nindxu̱u̱ rí najmanumáá mu maguma kríyaaʼ mbáa, o mataxka̱ma̱a̱ rí nindáti̱ga̱. Rí maʼni a̱jma̱, rí najuiʼtsiwáanʼ, náa Biblia nindxu̱u̱ mbá rí najmanumáá mu maguma májaanʼ rí nichúu ga̱jma̱a̱ gíʼmaa magiʼdoo ikháá má numuu.

8 Nimbáa xa̱bu̱ numbaaʼ bi̱ gíʼdoo aʼkhá maʼngo̱o̱ maʼni numa̱a̱ rí niʼni gachúu Adán índo̱ nikudaminaʼ aʼkhá ga̱jma̱a̱ niʼni rí xúgiáanʼ makhañúlúʼ. Mú Jeobá rígá rí niʼni mu maʼtsiwáanʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí nakháñulú. Rí xúgi̱ guʼyáá xú káʼnii nindxu̱u̱ rí nijuiʼtsiwáanʼ ga̱jma̱a̱ xú káʼnii embáyulú.

JEOBÁ NIʼTSIWÁANʼ

9. Xú káʼnii gándoo gajuiʼtsiwáanʼ rá.

9 Mu majuiʼtsiwíin xa̱bu̱ numbaaʼ gíʼmaa magiʼdoo ikháá má numuu xóo rí niʼnimbáti̱ga̱ Adán. Ikha jngó nagumbiʼyuu “maʼtsiwáanʼ xúgiáanʼ xóo kaʼyoo” o rí nambriguii (1 Timoteo 2:6). Ikha jngó ndiyóoʼ mbáa bi̱ ragíʼdoo aʼkhá. Mu xó má niʼthá nákha ginii, nimbáa rí ikháanʼ xáʼngo̱o̱ gáʼni numuu. Náa numuu rí xáʼngo̱o̱ xá. Numuu rí xúgiáanʼ ni̱ndxu̱lú xa̱bu̱ aʼkhá (Salmo 49:7, 8).

10. Ndiéjunʼ niʼni Jeobá mu maʼtsiwáanʼ rá.

10 Ndiéjunʼ niʼni Jeobá mu maʼtsiwáanʼ rá. Nikunguaanʼ Jesús náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ, A̱ʼdióo bi̱ nandoo kaʼyoo wéñuʼ (1 Juan 4:9, 10). Jesús nindoo maniñuʼ Anu̱u̱ ga̱jma̱a̱ maniñuʼ mekhuíí náa nixtáa (Filipenses 2:7). Jeobá nigíwanʼ vida ndrígóo Jesús náa awúu̱n María. Xúʼko̱ kaʼnii Jesús nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ xóo xa̱bu̱ jmbii ga̱jma̱a̱ bi̱ ragíʼdoo aʼkhúun (Lucas 1:35).

Jeobá nixnáxi̱i̱ A̱ʼdióo bi̱ nandoo kaʼyoo mu maʼtsiwáanʼ.

11. Xú káʼnii eʼyáá rí mbáa xa̱biya̱ ma̱ndoo maʼtsiwíin xúgínʼ xa̱bu̱ rá.

11 Xó má ndiʼyáá, timbáa xa̱biya̱ táʼnimbo̱o̱ kaʼyoo Jeobá ga̱jma̱a̱ niʼni rí xúgiáanʼ mandáti̱gu̱lú rí makuwáanʼ májánʼ wéñuʼ. Lá maʼngo̱o̱ mbáwíi xa̱bu̱ maʼtsiwíin xúgínʼ xa̱bu̱ ráʼ. Xúʼko̱. Xú káʼnii eʼyáá rá. Biblia nariʼña̱a̱ náa Romanos 5:19 (atraxnuu). Jesús nditháan takiéʼkhúun, ikha jngó nindoo nixnáxi̱ vida ndrígóo rí nda̱a̱ aʼkhá mu maʼtsiwáanʼ náa rí nakháñun xúgínʼ bi̱ naguwáʼ náa Adán (1 Corintios 15:21, 22, 45).

12. Náa numuu rí Jesús ndiyóoʼ mamínuʼ wéñuʼ rá.

12 Náa Biblia naʼthí xúgíʼ rí nimínuuʼ Jesús nákha xóó tsekháñu, nixpajtii wéñuʼ, nidujmaa náa ixi̱, ga̱jma̱a̱ mañúú ni̱jkha̱ rakháñuu (Juan 19:1, 16-18, 30; atayáá nota 15). Náa numuu rí nimínuuʼ wéñuʼ Jesús rá. Numuu rí Satanás niʼthí rí nimbáa xa̱bu̱ xáwiji̱ jmbu náa Dios á mu naraʼnuu tsáʼkhá rí itháan gakhi̱i̱. Mú Jesús nisngájma rí mbáa xa̱bu̱ bi̱ jmbii ma̱ndoo mawiji̱ jmbu náa Dios maski ajndu mamínuʼ wéñuʼ. ¡Ra̱ʼkhá tháán nixtáa gagi Jeobá kaʼyoo A̱ʼdióo! (Proverbios 27:11).

13. Ndiéjunʼ ndiyóoʼ mu majuiʼtsiwáanʼ rá.

13 Ndiéjunʼ ndiyóoʼ mu majuiʼtsiwáanʼ rá. Mbiʼi 14 ñajunʼ gu̱nʼ judío rí kaʼyoo nisán tsiguʼ 33, Jeobá niniñuuʼ rí xa̱bu̱ sia̱nʼ muxiyáa Jesús (Hebreos 10:10). Ajtsú mbiʼi nda̱wa̱á, Jeobá niʼniga̱bi̱i̱ Jesús. Niʼniga̱bi̱i̱ xóo mbáa ángel, raʼkháa xóo mbáa xa̱bu̱ numbaaʼ. Imbo̱o̱ rí niʼni Jesús mu maʼni numa̱a̱ rí niʼtsiwáanʼ, nitanga̱a̱ mekhuíí ga̱jma̱a̱ nixnáxu̱u̱ Anu̱u̱ vida ndrígóo dí ragíʼdoo aʼkhá (Hebreos 9:24). Índo̱ nijmanuma̱a̱ rí niʼtsiwáanʼ, naguma káwáanʼ náa aʼkhá ga̱jma̱a̱ rí nakháñulú (atraxnuu Romanos 3:23, 24).

NAYAMBÁÁ RÍ NIJUIʼTSIWÁANʼ

14, 15. Ndiéjunʼ gúʼni mu Jeobá maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú rá.

14 Mbaʼa xóo embáyulú rí nijuiʼtsiwáanʼ. Guʼyáá xú káʼnii regalo rígi̱ rí mitsaan wéñuʼ nambáyulúʼ xúgi̱ ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gambáyulú nda̱wa̱á.

15 Ma̱ndoo maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú. Mingíjyúuʼ nindxu̱u̱ rí muʼni má xúʼko̱ rí jmbu. Xúgiáanʼ najngawáanʼlú, ga̱jma̱a̱ nguáná nuʼni o nuʼthá dí raʼkhí. Xú gáʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú xá. Gíʼmaa mata̱nga̱a̱ a̱jkiu̱lú gajkhun náa rí niʼni ga̱jma̱a̱ manindxu̱lúʼ xa̱bu̱ guabaaʼ índo̱ gúnda̱ʼa̱a̱ Jeobá rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú. Á mu nuʼni xúʼko̱, ikhaa maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Colosenses 1:13, 14; 1 Juan 1:8, 9).

16. Ndiéjunʼ gúʼni mu maguaʼdáá mbá ku̱ma̱ májánʼ rá.

16 Ma̱ndoo maguaʼdáá mbá ku̱ma̱ májánʼ. Á mu ku̱ma̱ ndrígúlú naʼthúlúʼ rí ni̱ʼni̱ mbá dí raʼkhí, naʼni gawúunʼ a̱jkiu̱lú. Mbáa asndu makumulú rí nda̱a̱ numulúʼ o nda̱a̱ rí kuaʼti̱i̱n. Mú xákaguabáanʼ. Á mu nuʼtákáñii Jeobá rí maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú, nduʼyáá rí ikhaa maʼdxawunlú ga̱jma̱a̱ maʼni mba̱a̱ a̱jkiu̱u̱n kaʼyulú (Hebreos 9:13, 14). Jeobá nandoo rí muʼtháán asndu xú káʼnii má xkujndu rí kuaʼdáá o rí naʼni makiéʼkulú (Hebreos 4:14-16). Xúʼko̱ ma̱ndoo muguaʼdáá mbá ku̱ma̱ kaʼwu náa inuu Dios.

17. Ndiéjunʼ gakhánulú ga̱jma̱a̱ numuu rí nikháñu Jesús rá.

17 Ma̱ndoo makuwáanʼ kámuu mbiʼi. “Índo̱ nakháñulú nuʼninuma̱a̱ aʼkhá. Mú Dios namínáanʼ dí makuwáanʼlu kámuu mbiʼi ga̱jma̱a̱ numuu Cristo Jesús bi̱ nindxu̱u̱ Señor ndrígiulúʼ” (Romanos 6:23). Núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ numuu rí nikháñuu Jesús, kuaʼti̱i̱n makuwáanʼ kámuu mbiʼi ga̱jma̱a̱ makuwáanʼ májánʼ náa ní xárígá nandii (Revelación [Apocalipsis] 21:3, 4). Ndiéjunʼ gíʼmaa muʼni mu makhánulúʼ rá.

GUXNÁA NÚMA̱Aʼ NUMUU RÍ NIJUIʼTSIWÁANʼ

18. Xú káʼnii eʼyáá rí Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús nandún kuyulúʼ rá.

18 Gundxaʼwamíjna̱ xú káʼnii edxu̱lúʼ wéñuʼ índo̱ mbáa naxnúlú mbá regalo nagui̱i̱ wéñuʼ. Rí nijuiʼtsiwáanʼ nindxu̱u̱ regalo rí itháan gíʼdoo numuu rí nikhánulú, ga̱jma̱a̱ gíʼmaa muxnáa wéñuʼ núma̱aʼ Jeobá numuu rí ikhaa nixnúlú rígi̱. Náa Juan 3:16 naʼthí rí “Dios nindoo kaʼñún wéñuʼ xa̱bu̱ numbaaʼ rí asndu nixnáa A̱ʼdióo bi̱ mbáwíi”. Ga̱jma̱a̱ nduʼyáá rí Jesús ma̱ngaa nandoo kaʼyulú, numuu rí nindoo makhañúu ga̱jma̱á numulúʼ (Juan 15:13). Regalo rígi̱ rí nijuiʼtsiwáanʼ nasngájmulúʼ rí Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús phú nandún kuyulúʼ mámbáa rí ikháanʼ (Gálatas 2:20).

Á mu najmañaaʼ numuu Jeobá mambaxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ ma̱ngaa maʼnda̱ʼ xtayáá itháan.

19. Ndiéjunʼ gándoo gátani mu mambaxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ Jeobá rá.

19 Rí xúgi̱ natayáá rí Jeobá nandoo kaʼyulú wéñuʼ, ndiéjunʼ gándoo gátani ikháán mu mambaxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ xá. Atatsiʼniʼ Jeobá. Mingíjyúuʼ nindxu̱u̱ rí maʼndulú kuʼyáá mbáa bi̱ tseniʼnííʼ. Mú náa Juan 17:3 naʼsngáa rí ma̱ndoo muniʼnííʼ Jeobá. Á mu ikháán natani maʼnda̱ʼ xtayáá itháan, ga̱jma̱a̱ maʼnda̱ʼ matani rí nandoo ikhaa ga̱jma̱a̱ mi̱dxu̱ʼnú mambaxáaʼ ga̱jma̱a̱ʼ. Ikha jngó atanigajmaa má xúʼko̱ Biblia mu majmañaaʼ ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá (1 Juan 5:3).

20. Xú káʼnii gatasngajmá rí xtaʼdáá fe náa rí nijuiʼtsiwáanʼ rá.

20 Araʼdáá fe náa rí nijuiʼtsiwáanʼ. Náa Biblia naʼthí rí bi̱ gíʼdoo “fe náa A̱ʼdióo maxtáa kámuu mbiʼi” (Juan 3:36). Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n maraʼdáá fe rá. Nandoo gáʼthúu̱n rí ndayóoʼ matani rí Jesús niʼsngáa (Juan 13:15). Raʼkháa i̱ndó muʼthá rí nakumulú kuʼyáá Jesús, rígá xóó rí eyóoʼ muʼni. Rí gúʼnilú gíʼmaa masngájma rí kuaʼdáá fe náa rí nijuiʼtsiwáanʼ. Santiago 2:26 naʼthí rí “bi̱ gíʼdoo fe mú tseʼnimbanu na̱nguá gíʼdoo numuu”.

21, 22. a) Ndíjkha rí gíʼmaa mu̱ʼgua̱ Conmemoración xúgíʼ tsiguʼ rá. b) Ndiéjunʼ gúʼyáá náa capítulos 6 ga̱jma̱a̱ 7 rá.

21 Ayuʼ náa Conmemoración náa nagumariyaaʼ xóo nikháñu Cristo. Mbruʼun rí inuu makhañúu Jesús, niʼthí rí gíʼmaa marmáʼáan a̱jkiu̱lú rí ikhaa nikháñuu. Nuʼni índo̱ na̱jkua̱ xúgíʼ tsiguʼ náa Conmemoración o “ganitsu wañuu Señor” (1 Corintios 11:20; Mateo 26:26-28). Jesús nandoo marmáʼáan a̱jkiu̱lú rí ikhaa nixná vida ndrígóo mu maʼni káwáanʼ. Ikhaa niʼthí: “Guni má xúʼko̱ rígi̱ mu marmáʼáan a̱jkia̱la kuyoʼ” (atraxnuu Lucas 22:19). Índo̱ na̱jkua̱ náa Conmemoración, nusngájma rí narmáʼáan a̱jkiu̱lú eʼni rí nijuiʼtsiwáanʼ ga̱jma̱a̱ rí Jeobá ma̱ngaa Jesús nandún kuyulúʼ (atayáá nota 16).

22 Nda̱a̱ i̱mba̱ regalo rí ma̱ndoo mambríguii ga̱jma̱a̱ rí nijuiʼtsiwáanʼ (2 Corintios 9:14, 15). Náa capítulos 6 ga̱jma̱a̱ 7 gúʼyáá xú káʼnii rí nijuiʼtsiwáanʼ mambáñun mangiin mbaʼin bi̱ nikháñun.