Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LOIKANYET

Erai Alucet Ainakinet Kama Ejai Edeke

Erai Alucet Ainakinet Kama Ejai Edeke

1, 2. (a) Inyoin ijaikini ainakinet araut naejok? (b) Kanukinyo eraar alucet ainakinet naepol kama ejai Edeke?

ANYOIN bo ainakinet naejok kakere naidumunitor ijo? Mam erai ebe ekoto ainakinet korai naepol etiai tetere erai naejok kane ijai ijo. Eraun ainakinet naejok arai eyauni aiyalama, ka aisimonokin eipudikon.

2 Kotoma ainanakineta kere nuejaiki oni Edeke, adiopet nges epol kakere. Erai na ainakinet naka Edeke naepol kanuka itunga kere. Kosula kalo, ibuni oni aisisiaun ebe abu Yawe kijuk Okokuke Yesu Kristo tetere oni ipedori aijar ikaru kere. (Kosiom Matayo 20:28.) Abu Yawe kitodu ebe emina ngesi oni koipone lo aijukun Yesu toma akwap kwape alucet.

INYOIN BO ALUCET?

3. Kanukinyo etwakiatar itunga ?

3 Erai alucet eipone loelakunia Yawe itunga kotoma adiakar ka atwanare. (Ipeson 1:7) Kanu amisiikin kanukinyo ipudar oni alucet, ekoto ber oni ajenun nuapotu kotakanutu ikar ilukumin luipu komanikor loka Eden. Apotu Adam ka Keba kodiakasi. Kanuka ngun, apotu kesi kotwaka. Itwaki oni da naarai apotu kerumutu adiakar kanejai Adam ka Keba.—Koany Nuengesete 9.

4. Ingai bo Adam, ido inyoin bo ajaatar ngesi?

4 Neasubuna Edeke Adam, abu kijaik ngesi ibore yeniketiai. Abu ngesi kijaik Adam aijar nadolit. Ajaatar ngesi ka akuan nadolit ka aomisio. Mam ngesi adekanakin, amojongi ka atwanare da. Kwape asubitor Edeke Adam, abu Edeke koraun papake. (Luka 3:38) Enerananasi ngesi duc nepepe ka Yawe. Abu Edeke kolimok Adam nuakoto ngesi kamake kosodi aijaikin ngesi aswam.—Ageun 1:28-30; 2:16, 17.

5. Anyoin bo apolou naebalar Ebaibuli ebe esubitai Adam kotoma “aputo naka Edeke”?

5 Asubitai Adam kotoma ’aputo naka Edeke.’ (Ageun 1:27) Abu Yawe kijaik ngesi iponesio kwape kaluke, aimoriarit amina, acoa, etube ka agogong. Abu ngesi kijaik Adam ailajara naka aseun aswam nuejok ka nueroko. Mam Adam asubit bala acuuma. Esubit Edeke Adam keda apedor na aseun aswam nuejok arai nueroko. Arai koseunite Adam arimaar Edeke, ti ngesi ejarit koparadais ikar kere.

6. Neamwangia Adam Edeke, inyo bo abu ngesi kotwania? Eipone bo ani imoriaritotor ngun oni?

6 Neamwangia Adam Edeke kosodete atubokin ngesi atwanere, abu ngesi kotac etiai loapol noi. Abu ngesi kotwania eidicaneke loajokan keda Edeke, aijarake nadolit, ka ereke loarai Paradais. (Ageun 3:17-19) Apotu Adam ka Keba koseutu aimwang Edeke, emamei do kesi adiomun. Kanuka ngun, ‘kolom adiakar akwapin kanuka etunganan ediope, kolom da atwanare kanuka adiakar, kwangin kodolok atwanare otunga kere, naarai apotu kere kodiakasi.’ (Iromayon 5:12) Neadiakara Adam abu ngesi ‘kogwela’ akekuan kaoni da toma adiakar ka atwanare. (Iromayon 7:14) Ijaatar kereka oni ka adiomun? Eebo.

7, 8. Inyoin bo alucet?

7 Inyoin bo alucet? Akirot alucet imoriarit iboro iarei. Nasodit, erai alucet etiai loetacanio kanuka alakun itunganan arai etiai loetacio kanu ainyakun ibore. Nakiyareit, erai alucet etiai loetacio kanu aburokinia ibore.

8 Emamei idiotunganan yenepedori aitac aronis na abu Adam kiswama neadiakara ngesi kosodi ayangaun atwanare otunga. Konye abu Yawe kijaik eipone loilakunor oni kotoma adiakar ka atwanare. Kesisiautu ber oni eipone loiswama alucet ka eipone loimedaunia oni kotomake.

EIPONE LOABU YAWE KIJAIKINA ALUCET

9. Eipone bo ani atacakinere alucet?

9 Emamei idiotunganan kaoni yenapedori ainakin alucet kanu alakun aijar nadolit nabu Adam kotwania. Kanukinyo? Naarai kirai oni kere ikadiakanarak. (Isabulin 49:7, 8) Alucet naebusakinit aitac akotoi korai aijar ace bobo nadolit. Ebala Ebaibuli ebe abu Yesu Kristo ‘kijaik akeijar kwape alucet kanuka itunga kere.’ (1 Timoteo 2:6) Aijar nadolit nabu Yesu Kristo kijaik eriakasi eketiai keda aijar nabu Adam kotwania.

10. Eipone bo ani ejaikinia Yawe alucet?

10 Eipone bo ani ejaikina oni Yawe alucet? Abu Yawe kijuk Okokuke toma akwap. Okokuke lo, arai Yesu Kristo, esubatake losodit. (1 Yokana 4:9, 10) Acamunit Yesu ainyeikin Papake kotoma akuj. (Ipilipin 2:7) Abu Yawe kijuk Yesu kotoma akuj abunere kwap, kosodi aurunio kwape etunganan loedolit, loamamei adiakaret.—Luka 1:35.

Abu Yawe ijaik Okokuke loteluna

11. Eipone bo ani apedoria ediopetunganan araun alucet kanuka itunga kere?

11 Abu etunganan losodit, Adam, koinak itunga kere atwaniar aijar nadolit neamwangia ngesi Yawe. Apedori kereka etunganan ece alemar atwanere kanejaas idwe luka Adam? Eebo. (Kosiom Iromayon 5:19.) Abu Yesu, kwape etunganan loamamei adiakar, kijaik akeijar nadolit kwape alucet. (1 Ikorinton 15:45) Ijaikinitai aijarake nadolit kanu alemaria atwanere kanejaasi idwe luka Adam.—1 Ikorinton 15:21, 22.

12. Kanukinyo etorio Yesu toma aiticanio naepol noi?

12 Itetemit Ebaibuli eipone lo abu Yesu kiticanitor eroko ngesi etwana. Aponi kipotai, kibubukinai ngesi okitoi, ido kotwana. (Yokana 19:1, 16-18, 30) Kanukinyo etorio Yesu toma aiticanio naepol noi? Naarai abala Satan ebe emamei idiotunganan yenepedori aisal emunokina Edeke arai ejai ngesi toma acodunio naepol. Abu Yesu kitodu ebe epedori etunganan loedolit asalakin emunokina nejai Edeke karaida ejai ngesi toma acodunio naepol. Koomoom ber ijo eipone loabu Yawe kiyalamikinor kanuka Yesu!—Awaragasia 27:11; koany Nuengesete 15.

13. Eipone bo ani atacere alucet?

13 Eipone bo ani atacere alucet? Abu Yesu kijaik etiai loka akeijar. Kapaarasia 14 kolap Nisan loka Iyudayan kokaru 33, Abu Yawe kocamak lukasurup luka Yesu aiyar ngesi. (Iburanian 10:10) Akaulo na aparaasia auni, abu Yawe kitajaru Yesu, mere kwape etunganan, konye kwape emoyo. Nabongoria Yesu toma akuj nejai Papake, abu ngesi kijaik Yawe etiai loka aijarake nadolit. (Iburanian 9:24) Kwape atacere alucet, Kijai oni keda arereng naka alakunio kotoma adiakar ka atwanare.—Kosiom Iromayon 3:23, 24.

EIPONE LOIMEDAUNA ONI KOTOMA ALUCET

14, 15. Anyoika bo nuibusakinit oni aswam terere isionio adiakanaretawok?

14 Imedai oni kwape kwana kotoma alucet. Kaanyutu ber oni eipone loimeda oni kwape kwana ido koingaren da.

15 Isionio adiakanaretawok. Etiono duc aiswamaenen nuedolito. Kibucanari oni, ido kineranana ka aswam nueroko. (Ikolosain 1:13, 14) Eipone bo ani kisionere oni? Ekoto oni aitodun ebe itoronikina kanuka adiakanaretawok kasodete ailip aitimio kanejai Yawe. Kimuno oni ebe itimi ngesi adiakanaretawok.—1 Yokana 1:8, 9.

16. Anyoika bo nuibusakinit oni aswam kanu adumun aomisio nuajokak?

16 Idumuni oni aomisio nuajokak. Kelimokis oni aomisiowok ebe iswamat oni ibore yenaronon, epote aitoron oni, acepak einakinete oni aipup bala emamei oni ajokis. Konye mam ibusakinit oni apalar. Arai kilip oni Yawe aitim oni, ipedori oni amunokin ebe iirari ngesi oni kosodi aitim oni. (Iburanian 9:13, 14) Ekoto Yawe oni alimokin ngesi atiokisiowok ka aibucanaretawok kere. (Iburanian 4:14-16) Ipedori do oni adumun ainapakin keda Edeke.

17. Anyoika bo arerengusio nueyangauni alucet naka Yesu?

17 Ejai oni amuno naka aijar ikar kere. “Naraai eropit lokadiakar ngesi atwanare, konye ainakinet naka Edeke erai aijar naka ikar kere kotoma Kristo Yesu Ejakaitiwok.” (Iromayon 6:23) Naarai abu Yesu kotwanik oni, ibuni oni aijar ikar kere ka adumun angaleu najokan. (Apukokinio 21:3, 4) Inyo bo ibusakinit oni aswam kanu adumun arerengusio nueyauni alucet?

ISIYALAMIKINIT KEREKA IJO ALUCET?

18. Eipone bo ani ijenunia oni ebe emina Yawe oni?

18 Koomoom ber ijo eipone loiyalamikinor ijo arai kijaiki ijo itunganan ainakinet. Erai alucet ainakinet naepol etiai kanewok, ido ibusakinit oni aisiyalamikin Yawe noi kanuka alucet. Ebala Yokana 3:16 ebe “komina Edeke akwapin kwanata, abu koinak Okokuke loteluna tetere nginitunganan yeniyuuni nges kinye aolior, konye kojaas kaijar naka ikar kere.” Eebo, emina Yawe oni noi naarai abu ngesi kijaik Okokuke lominat, Yesu. Ido kijeni oni ebe emina Yesu oni, naarai abu ngesi kocam atwanare kanuwok. (Yokana 15:13) Ainakinet naka alucet itogogongit ebe eminasi Yawe ka Yesu ijo.—Igalatian 2:20.

Neisisia oni nuikamunitos Yawe, iraun oni ipaperoke ido egogongor aminawok kanuke

19, 20. (a) Eipone bo ani ipedoria ijo araun epapero loka Yawe? (b) Eipone bo ani itodunia ijo ebe icamunit ijo alucet na abu Yesu kijaik?

19 Kwape idauna ijo aisisiasaun nuikamunitos amina naka Edeke, eipone bo ani ipedoria oni araun ipaperoke? Mam duc epatana amina itunganan yenimam ijo ijeni. Ebala eitabo loka Yokana 17:3 ebe ipedori oni ajenun Yawe. Kiswama ijo ngun, ebuni aminakon apoloor, ikotokin ijo aisiyalamikin nges, ido irauni ijo epapero loka Edeke. Aso kiyatak aisisia nuipu nuikamunitos Yawe kotoma Obaibuli.—1 Yokana 5:3.

20 Isiyalamik ainakinet naka alucet naka Yesu. Isisianakini Ebaibuli ebe “yeniyuuni Okoku ejaas ka aijar naka ikar kere.” (Yokana 3:36) Inyoin apolou naka aiyuun? Akepolou ebe ekoto oni aswam nuicorakinit Yesu oni aswam. (Yokana 13:15) Mam erai oni einer bon ebe kiyuunit Yesu. Kanu asiyalamikin alucet, ibusakinit oni aitodun aswamisio nuka aiyuun. Ebala Yakob 2:26, ebe: “Kwangin da etwania aiyuun emameete aswamisio.”

21, 22. (a) Kanukinyo ibusakitor ijo ajaunun aiitun atwanare naka Yesu Kristo kangolikaru? (b) Anyoika nuibuni oni aisisiaun kosula lo 6 ka lo 7?

21 Kojaunun Atibong naka Aiitun Atwanare naka Kristo. Atibong adiopet eroko Yesu ketwana, abu nges kicorak oni aiitunun aketwanare. Iitununete Ajenak Luka Yawe atwanare naka Yesu kangolikaru, ido enyaritai “inyamat luka Ejakait Lukabong.“ (1 Ikorinton 11:20, NW; Matayo 26:26-28) Ekoto Yesu oni aiitun ebe abu nges kijaik akeijar kwape alucet naedolit kanuwok. Kobala nges ebe: “Kiswamaenenete kwangin akiitunitor eong.” (Kosiom Luka 22:19.) Kijaun ijo airiamunet naka aiitun atwanareke, itoduni ijo ebe iitununei ijo alucet kede amina naepol naejaatar Yawe ka Yesu kanuwok.—Koany Nuengesete 16.

22 Erai alucet ainakinet naepol kanuwok. (2 Ikorinton 9:14, 15) Ainakinet na naka etiai imedai imilionin luipu luka itunga luetwakito da. Ibuni oni aisisiaun Kosula lo 6 kalo 7 epone loepedoriata lukatwak da aimeda kotoma alucet.