Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA YAKATAANO

Ekicunguro—Kisembo ky’Omuhendo Kuruga Hali Ruhanga

Ekicunguro—Kisembo ky’Omuhendo Kuruga Hali Ruhanga

1, 2. (a) Kiki kifoora ekisembo kuba ky’omuhendo? (b) Habwaki ekicunguro kiri kisembo ekirukuki’rayo kimu oburungi kuruga hali Ruhanga?

KISEMBO ki ekirukuki’rayo kimu oburungi ekiwali otungire? Ekisembo kuba ky’omugaso tikirukumanyisa ngu kiine kuba kyaguzirwe sente nyingi. Ekisembo kiba ky’omugaso kakuba kikuletera okusemererwa rundi obu kiba kintu eky’obaire n’oyetaaga.

2 Omu bisembo byona Ruhanga ebi yatuhaire, haroho kimu ekiturukwetaagisa kukira byona. Omu suura enu, nitwija kwega ngu Yahwe akatuma Omwana we Yesu Kristo nukwo tusobole kwomeera ebiro n’ebiro. (Soma Matayo 20:28.) Yahwe akooleka ngu mali n’atugonza obu yatumire Omwana we okutucungura.

EKICUNGURO NIKYO KIKI?

3. Habwaki abantu bafa?

3 Ekicunguro guli mulingo Yahwe ogu yakozeseze kujuna abantu kuruga omu kibi n’okufa. (Abefeso 1:7) Kusobora kumanya habwaki nitwetaaga ekicunguro, kirungi tumanye eby’abaireho kara muno omu rugonjo Adeni. Abazaire baitu ab’okubanza, Adamu na Haawa, bakasiisa. Ekibi kinu kikabarugirramu okufa. Naitwe tufa habwokuba tukagweterwa ekibi kuruga hali Adamu na Haawa.—Rora Ebyongiirweho, akacweka 9.

4. Adamu yali nuwe oha, kandi akaba aine ki?

4 Yahwe obu yahangire omusaija w’okubanza Adamu, akamuha ekintu ky’omuhendo. Akamuha obwomeezi, omubiri, n’ebiteekerezo ebihikiriire. Kinu nikimanyisa ngu yakwikaireho ebiro n’ebiro atarukurwara, kandi atarukukaikura. Yahwe yali nk’omuzaire we habw’okuba nuwe yamuhangire. (Luka 3:38) Yahwe yabazaaga nauwe butoosa. Ruhanga akasoborra Adamu ebiragiro ebi yali asemeriire kulinda kandi akamuha n’omulimo ogukaba nigugenda kumuletera okusemererwa.—Okubanza 1:28-30; 2:16, 17.

5. Baibuli eba n’emanyisa ki obw’egamba ngu Adamu akahangwa omu kisisani kya Ruhanga?

5 Adamu akahangwa omu kisisani kya Ruhanga. (Okubanza 1:27) Adamu akahangwa aine emiringo nk’eyaYahwe. Ekyokurorraho, akahangwa aine okugonza, amagezi, obwinganiza, hamu n’amaani. Yahwe akamuha obugabe obw’okwecweramu. Adamu atahangwe nk’ekyoma ekirukuragirwa buli kintu kyona eky’okukora. Ruhanga akamuhanga n’obusobozi bw’okwecweramu kukora ekihikire rundi ekitahikire. Kakuba Adamu yayorobiire Ruhanga tiyakufiire baitu yakwikaire omu rugonjo.

6. Adamu obu yajeemire Ruhanga, akafeerwa ki? Kinu nikitukwataho kita?

6 Hanyuma y’okujemera Ruhanga, Adamu akacwerwa ogw’okufa kandi akasasurra ekibi kye n’omuhendo ogwa haiguru muno. Akafeerwa obunywani obwakaba aine na Yahwe, obwomeezi obuhikiriire, n’orugonjo orurungi muno. (Okubanza 3:17-19) Adamu na Haawa bakecweramu bonka kujeemera Ruhanga. Kinu kikaba nikimanyisa ngu bakaba batakyaine mugisa gwona ogw’okwomerra. Adamu obu yasiisire, ekibi kikataaha omu nsi yoona, kandi kikaleeta okufa. Kandi kinu kikarugirramu abantu boona kufa habwokuba boona bakagweterwa ekibi kya Adamu. (Abarumi 5:12) Adamu obu yasiisire, akatunda obwomeezi bwe hamu n’obw’abaana be omu bwiru bw’ekibi n’okufa. (Abarumi 7:14) Haroho okunihira kwona ngu tuliruga omu bwiru bw’ekibi n’okufa? Ego, okunihira oku kuroho.

7, 8. Ekicunguro nikyo kiki?

7 Ekicunguro nikyo kiki? Ekicunguro kimanyisa ebintu bibiri. Eky’okubanza, nugwo omuheendo ogusasurwa okucungura omuntu rundi okwegarurra ekintu eki babaire bakutwaireho. Ekyakabiri, ekicunguro guli muheendo ogusasurwa habw’ekintu ekiba kisisikaire.

8 Busaho omuntu akaba n’asobora kusasurra ekibi n’okufa eki Adamu akaba alesere omu nsi. Baitu Yahwe akataho omulingo gw’okutucungura kuruga omu kibi n’okufa. Leka turole omugaso gw’ekicunguro.

OMULINGO YAHWE YAHAIREMU EKICUNGURO

9. Ekicunguro kikaba kiine kusasurwa kita?

9 Busaho muntu weena akaba n’asobora kuhayo ekicunguro kusobora kugarra obwomeezi obuhikiriire obu Adamu yatunzire. Habwaki? Habwokuba itwena tuli basiisi. (Zabuli 49:7, 8) Omuntu ahikiriire niwe akaba n’asobora kuhayo obwomeezi bwe nk’ekicunguro akabugarra. Niyo ensonga habwaki kyetwa “ekicunguro ekirukwinganaingana.” (1 Timoseo 2:6, NW) Ekicunguro kyali kiine kuba nikinganaingana n’obwomeezi obu Adamu yatuferiize.

10. Yahwe akahayo ata ekicunguro?

10 Yahwe akahayo ata ekicunguro? Akatuma Omwana we ow’akirrayo kimu kugonza kwija omu nsi. Omwana onu niwe Yesu kandi niwe ou yabandize kuhanga. (1 Yohana 4:9, 10) Yesu akaikiriza kuleka Ise n’okuruga omu iguru nukwo aije omu nsi. (Abafiripi 2:7) Yahwe akaihuruza obwomeezi bwa Yesu kuruga omu iguru y’abuta omu nsi nukwo azaarwe ali muntu ahikiriire.—Luka 1:35.

Yahwe akahayo Omwana we ow’agonza muno okutucungura

11. Omuntu omu yakusoboire ata kucungura abantu boona?

11 Omuntu w’okubanza Adamu akafeereza abantu boona obwomeezi obuhikiriire obu y’ajemiire Yahwe. N’oteekereza haroho omuntu akusoboire kujuna abaana ba Adamu baleke kufa? Ego (Soma Abarumi 5:19.) Yesu akaba ataine ekibi kyona, n’ahabwekyo niwe yahaireyo obwomeezi bwe nk’ekicunguro. (1 Abakolinso 15:45) Obwomeezi bwe obuhikiriire nubwo bukaba nibusobora kujuna abaana ba Adamu boona kuruga omu kufa.—1 Abakolinso 15:21, 22.

12. Habwaki Yesu yabonabonesiibwe muno?

12 Baibuli etusoborra okubonabona Yesu oku yarabiremu atakafiire. Bakamuteera embooko z’amaani, akahanikwa ha muti, kandi akafeera omu burumi bwingi muno. (Yohana 19:1, 16-18, 30) Habwaki Yesu yabandize kubonabona atakafiire? Habwokuba Setani akaba agambire ngu busaho muntu asobora kulinda obwesigwa kakuba abonabonesebwa muno. Yesu akooleka ngu mali omuntu ahikiriire n’asobora kulinda obwesigwa bwe hali Ruhanga n’obu yakuba arabire omu kubonabonesebwa kw’amaani. Teekereza omulingo kyasemiize Yahwe kurora Yesu agumisiriize kuhikya okufa!—Enfumo 27:11; rora Ebyongiirweho, akacweka 15.

13. Ekicunguro kikasasurwa kita?

13 Ekicunguro kikasasurwa kita? Omu mwaka gwa 33, okwezi kw’Abayudaya okwa Nisani 14, Yahwe akaikiriza Yesu okwitwa abanyanzigwa be. (Abaheburaniya 10:10) Hanyuma y’ebiro bisatu, Yahwe akahumbuura Yesu yamuha obwomeezi obw’omwoyo hatali obw’abantu. Yesu akagarukayo omu iguru okweyoleka hali Yahwe nukwo aheyo omuhendo gw’obwomeezi bwe obu yahaireyo okugura abaijukuru ba Adamu. (Abaheburaniya 9:24) Yahwe akaikiriza omuheendo gw’ekicunguro nukwo tujunwe kuruga omu kibi n’okufa.—Soma Abarumi 3:23, 24.

OMULINGO EKICUNGURO KISOBORA KUKUGASIRA

14, 15. Kiki eki tusemeriire kukora kurora twaganyirwa ebibi byaitu?

14 Ekisembo kinu Ruhanga eki yatuhaire n’ahati nikitugasira. Katurole omulingo kitugasira, kandi n’omulingo kiratugasira omu busumi bw’omu maiso.

15 Tuganyirwa ebibi byaitu. Tikyanguhire kukora ebihikire obwire bwona. Tukora ensobi kandi obwire obumu tubaza rundi tukora ebitahikire. (Abakolosai 1:13, 14) Tusemeriire kukora ki kurora twaganyirwa? Twine kusaba kuruga ha mutima nukwo Yahwe atuganyire habw’ebi ebituba tukozere. Obu turakora eki, nubwo turagumya ngu Yahwe atuganyiire.—1 Yohana 1:8, 9.

16. Kiki eki tusemeriire kukora kurora twaba n’omuntu w’omunda omurungi?

16 Omuntu w’omunda omurungi. Omuntu w’omunda obwatugambira ngu tukozere ekintu ekibi, twehurra twine omusango, rundi twehurra tutakyaine omugaso. Baitu tikirukumanyisa ngu tulekere aho kukora ebirungi. Kakuba twesengereza Yahwe kutuganyira, n’aija kuhurra okusaba kwaitu kandi atuganyire. (Abaheburaniya 9:13, 14) Yahwe n’agonza tumugambire obulemeezi n’obuceke bwona obu twine. (Abaheburaniya 4:14-16) Kinu nikiija kuleeta obusinge hagati yaitu na Ruhanga.

17. Migisa ki eyi tusobora kutunga habwa Yesu kutufeera?

17 Twine okunihira kw’okwomeera ebiro byona. ‘Empeera ey’ekibi kufa, baitu ekisembo ky’embabazi ekya Ruhanga bwomeezi obutahwaho omu Kristo Yesu Mukama waitu.’ (Abarumi 6:23) Nitusobora kwomeera ebiro n’ebiro kandi tukaba n’obwomeezi oburungi habwokuba Yesu akatufeera. (Okusuku’rwa 21:3, 4) Baitu kiki ekitusemeriire kukora kurora twatunga emigisa enu?

ORAIKIRIZA EKICUNGURO?

18. Tumanyire tuta ngu Yahwe atugonza?

18 Teramu akasisani orole okusemererwa okw’otunga omuntu obw’akuha ekisembo ekirungi muno. Ekicunguro nikyo kisembo ekirukuki’rayo kimu ebisembo byona oburungi kandi tusemeriire kusiima Yahwe habw’ekisembo kinu eky’atuhaire. Yohana 3:16 rugamba “Baitu Ruhanga nukwo yangondeze ati ensi, nahayo Omwanawe ayazairwe omu wenka.” Gali mananu ngu Yahwe akatugonza muno kuhika n’okuhayo Omwana we ow’agonza muno, Yesu. Kandi tumanyire ngu na Yesu atugonza habwokuba akaikiriza kutufeera. (Yohana 15:13) Ekisembo kinu eky’ekicunguro kisemeriire kukwoleka ngu mali Yahwe na Yesu bakugonza.—Abagaratiya 2:20.

Obu turayeyongera kwega hali Yahwe, nitwija kufooka banywani be, kandi nitwija kweyongera kumugonza

19, 20. (a) N’osobora ota kufooka munywani wa Yahwe? (b) N’osobora ota kwoleka ngu n’osiima ekicunguro kya Yesu?

19 Hanyuma y’okurora okugonza kw’amaani oku Ruhanga atwiniire, n’osobora ota kufooka munywani we? Tikyanguhire kugonza omuntu ow’otarukumanya. Yohana 17:3 nirwoleka ngu nitusobora kumanya Yahwe. Kakuba omumanya, noija kweyongera kumugonza, kugonza kukora ebintu ebimusemeza, hanyuma noija kufooka munywani we. Nahabwekyo, weyongere kwega Baibuli nukwo omanye ebirukukwata hali Yahwe.—1 Yohana 5:3.

20 Ikiriza ekicunguro kya Yesu. Baibuli egamba “anyakwikiriza Omwana ayina obwomezi obutahwaho.” (Yohana 3:36) Nikimanyisa ki okwikiririza omu Mwana? Kimanyisa ngu tusemeriire kukora ebi Yesu Kristo yatwegeseze. (Yohana 13:15) Tikirukumara kugamba bugamba ngu nitwikiririza omuli Yesu. Twine kwoleka omu bikorwa ngu nitwikiririza omu kicunguro. Yakobo 2:26 rugamba: “Okuikiriza hataloho okukora kuba kufire.”

21, 22. (a) Habwaki osemeriire kubaho ha Kiijukyo buli mwaka? (b) Kiki ekiturukugenda kubazaaho omu suura eya 6 n’eya 7?

21 Obeho ha Kiijukyo eky’okufa kwa Yesu. Rwebagyo Yesu atakafiire, akagamba ngu twijukege okufa kwe. Twijuka okufa kwe buli mwaka. Omukoro ogu nugwo tweta Ekiijukyo rundi “Ekiihuro kya Mukama Waitu.” (1 Abakolinso 11:20; Matayo 26:26-28) Yesu n’agonza twijuke obwomeezi bwe obuhikiriire obu yahaireyo habwaitu nk’ekicunguro. Akagamba: “Mukolege muti okuijuka nyowe.” (Soma Luka 22:19.) Obwobaho ha Kiijukyo, oba noyoleka ngu n’oijuka okugonza okw’amaani muno oku Yahwe na Yesu batwiniire.—Rora Ebyongiirweho, akacweka 16.

22 Tiharoho ekisembo kindi kyona ekirukusobora kwingana n’ekicunguro. (2 Abakolinso 9:14, 15) Ekisembo kinu eky’omuhendo nikiija kugasira n’abantu baingi abafiire. Esuura eya 6 n’eya 7 niziija kutwoleka omulingo kirukusoboka.