Eaha to roto?

Tapura tumu parau

PENE PAE

O te hoo te ô faufaa roa ˈˈe no ǒ mai i te Atua

O te hoo te ô faufaa roa ˈˈe no ǒ mai i te Atua

1, 2. (a) No te aha oe e haafaufaa ˈi i te hoê ô? (b) No te aha o te hoo te ô faufaa roa ˈˈe no ǒ mai i te Atua?

 EAHA te ô faufaa roa ˈˈe tei horoahia na oe? E haafaufaa anei oe i te hoê ô mai te peu noa e moni rahi tei haamâuˈahia? Eita. Ua faaoaoa anaˈe te reira ia oe aore ra tera iho â ta oe i hinaaro, e mauruuru roa oe!

2 I roto i te mau ô atoa ta te Atua i horoa mai, te vai ra hoê o ta tatou e hinaaro mau. Tera te ô faufaa roa ˈˈe ta ˈna i horoa i te taata. I roto i teie pene, e haapii tatou ua tono mai o Iehova i ta ˈna Tamaiti o Iesu Mesia ia nehenehe tatou e fanaˈo i te ora mure ore. (A taio i te Mataio 20:28.) Ma te tono mai ia Iesu i nia i te fenua no te riro ei hoo, ua haapapu o Iehova te here mau ra oia ia tatou.

EAHA TE HOO?

3. No te aha te taata e pohe ai?

3 O te hoo ta Iehova ravea no te faatiamâ i te taata i te hara e te pohe. (Ephesia 1:7) No te taa no te aha tatou e hinaaro ai i te hoo, e tia ia ite i tei tupu a tausani matahiti i teie nei i roto i te ô i Edene. Ua hara to tatou na metua matamua Adamu e Eva, e no reira raua i pohe ai. E pohe atoa te taata no te mea ua naeahia tatou i te hara a Adamu e Eva.—A hiˈo i te faataaraa hau 9 i te pae hopea o te buka.

4. O vai Adamu e eaha ta te Atua i horoa ˈtu?

4 O Adamu te taata matamua ta Iehova i poiete e ua horoa ˈtu oia i te ora tia roa. Auê te faahiahia e! E feruriraa e e tino tia roa to ˈna. Eita e maˈihia, eita e ruauhia e eita roa atoa e pohe. I te mea na Iehova i poiete ia ˈna, e metua ïa o ˈNa no Adamu. (Luka 3:38) E paraparau tamau na o Iehova ia ˈna. Ua faataa papu te Atua ia Adamu i ta ˈna e titau ra e ua horoa ˈtu i te hoê ohipa mauruuru mau.—Genese 1:28-30; 2:16, 17.

5. Eaha te auraa ua poiete te Atua ia Adamu “ma to ˈna ihora huru”?

5 Ua poiete te Atua ia Adamu “ma to ˈna ihora huru.” (Genese 1:27) Ua hamani o Iehova ia Adamu e to ˈna mau huru maitatai mai te here, te paari, te parau-tia e te puai. Ua horoa atoa oia ia Adamu i te tiamâraa ia maiti. E ere ïa Adamu mai te hoê matini, e nehenehe hoi ta ˈna e maiti i te rave i te mea maitai e aore ra te mea ino. Ahiri Adamu i maiti i te faaroo i te Atua, ua ora ïa oia i roto i te paradaiso e a muri noa ˈtu.

6. Eaha ta Adamu i ere i to ˈna faaroo-ore-raa i te Atua? No te aha o tatou atoa tei fifihia?

6 Ua faaroo ore râ Adamu e ta ˈna faautuaraa, o te pohe ïa. Mea rahi mau ta Adamu i ere, to ˈna auhoaraa taa ê e o Iehova, to ˈna ora tia roa e te paradaiso. (Genese 3:17-19) Ua maiti Adamu raua Eva i te faaroo ore i te Atua, eita roa ïa ta raua hara e faaorehia. No ta Adamu i rave “te hara i ô mai [ai] i te ao nei . . . e te pohe na roto i te hara, e ua raea roa ïa te mau taata atoa i te pohe no te mea ua hara ratou paatoa.” (Roma 5:12) I to ˈna hararaa, ua hoo Adamu ia ˈna e ia tatou i raro aˈe i te tapea o te hara e te pohe. (Roma 7:14) Auaˈe râ te vai ra hoê ravea no te faatiamâ ia tatou!

7, 8. Eaha te hoê hoo?

7 Eaha te hoê hoo? E piti manaˈo te matara mai. A tahi, e aufauhia te hoê hoo no te faatiamâ mai i te tahi taata aore ra no te faahoˈi mai i ta tatou i ere. Te piti, e horoahia te hoê hoo no te aufau i te mau haamâuˈaraa no te tataî i te tahi mea o tei tuinohia.

8 Eita hoê noa ˈˈe taata e nehenehe e aufau i te hoê hoo no ta Adamu i faatupu a hara ˈi e a tutuu mai ai oia i te pohe. Ua faanaho râ o Iehova i te tahi ravea no te faatiamâ ia tatou i te hara e te pohe. E hiˈopoa anaˈe e nafea te hoo e na reira ˈi no tatou e eaha te mau maitai ta tatou e fanaˈo.

MEA NAFEA O IEHOVA I TE HOROARAA I TE HOO?

9. Eaha tei titauhia no te horoa i te hoo?

9 Aita hoê noa ˈˈe i rotopu ia tatou o te nehenehe e hoo mai i te ora tia roa ta Adamu i ere. Eaha te tumu? No te mea e feia tia ore tatou paatoa. (Salamo 49:7, 8) E titauhia te tahi atu taata tia roa no te reira. Te parau ra te Bibilia, o Iesu tei riro “no te taata atoa ei hoo aifaito.” (Timoteo 1, 2:6) Ua tuea te ora tia roa ta Iesu i horoa ei tusia e te ora ta Adamu i ere.

10. Mea nafea o Iehova i te horoaraa i te hoo?

10 Mea nafea o Iehova i te horoaraa i te hoo? Ua tono mai oia i ta ˈna Tamaiti here i te fenua nei. O Iesu ta ˈna i poiete na mua ˈˈe i te mau mea atoa. (Ioane 1, 4:9, 10) Ua farii Iesu i te vaiiho i to ˈna Metua e to ˈna parahiraa i te raˈi. (Philipi 2:7) Ua tuu o Iehova i te ora o Iesu i roto i te opu o Maria. Fanau mai nei oia ei taata tia roa, aore i naeahia i te huru tia ore.—Luka 1:35.

Ua tono mai o Iehova i ta ˈna Tamaiti here ei hoo no tatou

11. E nafea te hoê taata e nehenehe ai e horoa ia ˈna ei hoo no te huitaata atoa?

11 Ua faaroo ore te taata matamua ra o Adamu ia Iehova, ere atura te huitaata atoa i te ora tia roa. E nehenehe anei te tahi atu taata e tatara i te utua pohe i nia i te tua o te mau tamarii atoa a Adamu? E. (A taio i te Roma 5:19.) Aita Iesu i hara noa ˈˈe, o ˈna tei horoa i to ˈna ora tia roa ei hoo. (Korinetia 1, 15:45) E tia ˈtura e faaohipa i te reira no te faaore i te utua pohe a te mau tamarii atoa a Adamu.—Korinetia 1, 15:21, 22.

12. No te aha i titauhia ˈi ia haamauiuihia Iesu ma te ino mau?

12 Te faaite ra te Bibilia i tei ravehia i nia ia Iesu hou o ˈna a pohe ai. Ua taparahihia, ua patitihia i nia i te pou e ua mauiui mau a tiai noa ˈi ma te faaoromai rahi i to ˈna pohe. (Ioane 19:1, 30; Ohipa 10:39) No te aha i titauhia ˈi ia haamauiuihia Iesu mai tera? No te mea ua parau Satani, e taiva te taata atoa ia Iehova i roto i te ati. Ua haapapu râ Iesu mea hape te reira. E nehenehe te hoê taata tia roa e tapea i te taiva ore i te Atua noa ˈtu te hamani-ino-raa ino mau. Auê Iehova i te oaoa ia Iesu!—Maseli 27:11; a hiˈo i te faataaraa hau 15 i te pae hopea o te buka.

13. Mea nafea te hoo i te aufauraahia?

13 I te 14 o te avaˈe ati Iuda Nisana i 33, ua vaiiho o Iehova i te mau enemi o Iesu ia haapohe ia ˈna. (Hebera 10:10) E toru mahana i muri iho, ua faatia mai Iehova ia Iesu i te ora, eiaha ei taata, ei varua râ. Mea nafea te hoo i te aufauraahia? I to ˈna hoˈiraa i te raˈi i muri aˈe, ua haere Iesu i mua i to ˈna Metua ra o Iehova no te faaite i te faufaa o to ˈna ora tia roa. Ua faaohipa te Atua i te reira no te hoo mai i te huaai a Adamu. (Hebera 9:24) I reira te hoo i te aufauraahia, e nehenehe atura tatou e tiaturi e tiamâ mai i te hara e te pohe.—A taio i te Roma 3:23, 24.

EAHA TE RAVE IA FAUFAAHIA OE I TE HOO?

14, 15. Eaha te rave ia faaorehia ta tatou hara?

14 Ua maitai-ê-na-hia tatou i te ô faufaa roa ˈˈe a te Atua. E hiˈo anaˈe eaha te mau maitai ta tatou e fanaˈo i teie nei â e to a muri aˈe.

15 E faaorehia ta tatou hara. E ere i te mea ohie ia rave i te mea tia i te mau taime atoa. Te hape nei tatou, e taime anaˈe, mea na roto i te parau aore ra i te ohipa. (Kolosa 1:13, 14) Eaha te rave ia faaorehia ta tatou hara? E tia ia farii mea ino mau ta tatou i rave e ia ani ma te haehaa ia Iehova ia faaore mai i te reira. E nehenehe tatou e tiaturi e na reira iho â o ˈna.—Ioane 1, 1:8, 9.

16. Eaha te tia ia rave ia maitai noa to tatou manaˈo haava?

16 E fanaˈo tatou i te hoê manaˈo haava maitai. Eaha te tupu ia faaite mai to tatou manaˈo haava e hape ta tatou i rave? E faahapa tatou ia tatou e peneiaˈe e manaˈo atoa aita e ravea faahou e e mea faufaa ore tatou. Mea hape râ! Ia taparu hoi tatou ia Iehova ia faaore mai i te hara, e faaroo e e faaore mai iho â oia i te reira. (Hebera 9:13, 14) Te hinaaro ra o Iehova ia faaite tatou ia ˈna i to tatou mau fifi e paruparu. (Hebera 4:14-16) Ma te na reira, e maitai noa to tatou auhoaraa e te Atua.

17. Eaha te mau haamaitairaa ta tatou e nehenehe e fanaˈo maoti te pohe o Iesu?

17 E nehenehe tatou e tiaturi e ora e a muri noa ˈtu. “Ta te hara hoi e aufau mai i te taata, o te pohe ïa. Area te ô ta te Atua e horoa mai, o te ora mure ore ïa na roto i te Mesia ra o Iesu, to tatou Fatu.” (Roma 6:23) I te mea ua pohe Iesu no tatou, e nehenehe tatou e ora e a muri noa ˈtu e e fanaˈo i te hoê tino tia roa e te oraora maitai. (Apokalupo 21:3, 4) Eaha râ te tia ia rave ia fanaˈo tatou i tera mau haamaitairaa?

E FAATUPU ANEI OE I TE FAAROO I TE HOO?

18. Na te aha e haapapu ua here mau o Iehova ia tatou?

18 E putapû roa paha to tatou aau ia horoahia mai te hoê ô nehenehe mau. O te hoo te ô faufaa roa ˈˈe. E faaite anaˈe i to tatou mauruuru rahi ia Iehova no te reira. Te na ô ra te Ioane 3:16: “No to ˈna here rahi i to te ao i horoa mai ai te Atua i ta ˈna Tamaiti otahi.” Ua tono mai o Iehova i ta ˈna Tamaiti Iesu no to ˈna here rahi ia tatou. Te ite-atoa-hia ra te here o Iesu, ua ineine roa hoi oia i te pohe no tatou. (Ioane 15:13) Ua haapapu te hoo mea here mau na Iehova e na Iesu ia tatou.—Galatia 2:20.

Ma te haapii no nia ia Iehova, e riro tatou ei hoa no ˈna e e rahi atu â to tatou here ia ˈna

19, 20. (a) E nafea ia riro ei hoa no Iehova? (b) E nafea ia faaite ua faatupu oe i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu?

19 Ua papu ia oe i teie nei i te here rahi o Iehova. E nafea râ ia riro ei hoa no ˈna? E ere i te mea ohie ia here i te hoê taata ta tatou i ore i matau. Te faaite ra te Ioane 17:3, e nehenehe tatou e haapii o vai o Iehova. Ma te na reira, e here atu â oe ia ˈna, e hinaaro atoa e faaoaoa i to ˈna aau a riro atu ai orua ei hoa. Eiaha ïa e faaea i te haapii i te Bibilia no te ite atu â no nia ia Iehova.—Ioane 1, 5:3.

20 A faatupu i te faaroo i te tusia taraehara o Iesu. Te parau ra te Bibilia: “Te taata e faatupu i te faaroo i te Tamaiti, e fanaˈo ïa i te ora mure ore.” (Ioane 3:36) Eaha te auraa ia faatupu i te faaroo? O te raveraa ïa i ta Iesu i haapii mai. (Ioane 13:15) Eita e navai ia parau ua tiaturi tatou ia Iesu. E tia atoa râ ia faaite i to tatou faaroo na roto i te ohipa. Te na ô ra te Iakobo 2:26: “Te faaroo aita e ohipa, mea pohe.”

21, 22. (a) No te aha e tia ia haere i te Oroa haamanaˈoraa i te pohe o te Mesia i te mau matahiti atoa? (b) Eaha ta tatou e hiˈopoa i roto i te pene 6 e te 7?

21 A haere i te Oroa haamanaˈoraa i te pohe o te Mesia. I te po na mua ˈˈe Iesu a pohe ai, ua haapii o ˈna e tia ia haamanaˈo i to ˈna pohe. O ta matou ïa e rave i te mau matahiti atoa e e piihia te reira, te Oroa haamanaˈoraa aore ra te “Amuraa maa a te Fatu.” (Korinetia 1, 11:20) Te hinaaro ra Iesu ia haamanaˈo tatou ua horoa oia i to ˈna ora tia roa ei hoo no tatou. Ua parau o ˈna: “A tamau i te rave i te reira ei manaˈoraa ia ˈu.” (A taio i te Luka 22:19.) Ma te haere i tera Oroa, te haamanaˈo ra oe i te hoo e te here rahi o Iehova e o Iesu ia tatou.—A hiˈo i te faataaraa hau 16 i te pae hopea o te buka.

22 O te hoo te ô rahi roa ˈˈe o tei horoahia mai. (Korinetia 2, 9:14, 15) E nehenehe atoa e mirioni taata o tei pohe e faufaahia i tera ô. E hiˈopoa ïa tatou i te reira i te pene 6 e te 7.