Skip to content

Skip to table of contents

VAHE FITU

‘E ‘i Ai ha Toetu‘u!

‘E ‘i Ai ha Toetu‘u!

1-3. Ko e hā kuó ne fakapōpula‘i kotoa kitautolú, pea ‘e anga-fēfē hono fakatau‘atāina‘i kitautolu ‘e Sihová?

SIOLOTO atu kuo tautea mate koe ke ke nofo pōpula ‘i ha hia na‘e ‘ikai te ke fai. ‘Oku ‘ikai ha faingamālie ke faifai ange pea fakatau‘atāina‘i koe. ‘Oku hā ngali ‘ikai ha ‘amanaki ki ho kaha‘ú, pea ‘oku ‘ikai ha me‘a ‘e lava ke ke toe fai ki ai. Ka ‘i he mole pē ko ia ‘a e kotoa ho‘o ‘amanakí, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘oku ‘i ai ha taha ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke ne fakatau‘atāina‘i koe pea kuó ne tala‘ofa te ne tokoni‘i koe! ‘E fēfē ho‘o ongo‘í?

2 Ko e kau pōpula kotoa kitautolu ‘a e maté. Tatau ai pē pe ko e hā ‘oku tau faí, ‘oku ‘ikai ha hao‘anga. Ka ‘oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e mālohi ke fakatau‘atāina‘i kitautolu mei he maté. Pea kuó ne tala‘ofa mai “ko e maté, hotau fili faka‘osí, ‘e to‘o ‘osi atu ia.”​—1 Kolinitō 15:26.

3 Sioloto atu ki he fiefia te ke ongo‘í ‘i he ‘ikai fiema‘u ke ke toe hoha‘a fekau‘aki mo e maté! Ka he‘ikai ko e maté pē ‘e to‘o atu ‘e Sihová. Te ne toe fakafoki ki he mo‘uí ‘a e fa‘ahinga kuo nau ‘osi maté. Fakakaukau atu ki he ‘uhinga ‘o e me‘a ko iá kiate koé. ‘Okú ne tala‘ofa ko e fa‘ahinga “kuo mole honau mālohi ‘i he maté” te nau toe mo‘ui. (‘Aisea 26:19) Ko e me‘a eni ‘oku ui ‘e he Tohi Tapú ko e toetu‘ú.

TAIMI ‘OKU MATE AI HA TAHA ‘OFEINA

4. (a) Ko e hā ‘e lava ke ne ‘omai kiate kitautolu ha fakafiemālie ‘i he taimi ‘oku mate ai ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko ha kaume‘a? (e) Ko hai ‘a e ni‘ihi ‘o e ngaahi kaume‘a ofi ‘o Sīsuú?

4 ‘I he taimi ‘oku mate ai ha mēmipa ‘o e fāmilí pe ko ha kaume‘a ofi, ‘oku ‘ikai lava ke tau kei matu‘uaki ‘etau faingata‘a‘iá mo e mamahí. ‘Oku tau ongo‘i ‘oku ‘ikai hatau ‘aonga. ‘Oku ‘ikai ha me‘a ‘e lava ke tau fai ke fakafoki mai ‘a e tokotaha ko iá ki he mo‘uí. Ka ‘oku ‘omai ‘e he Tohi Tapú kiate kitautolu ‘a e fakafiemālie mo‘oni. (Lau ‘a e 2 Kolinitō 1:3, 4.) Tau fakakaukau angé ki he fakatātā ‘e taha ‘oku fakahaa‘i ai ‘a hono lahi ‘o e fiema‘u ‘e Sihova mo Sīsū ke fakafoki mai ki he mo‘uí ‘a e fa‘ahinga ‘oku tau ‘ofa aí. ‘I he taimi na‘e ‘i māmani ai ‘a Sīsuú, na‘á ne fa‘a ‘a‘ahi kia Lāsalosi mo hono ongo tuofefiné, ‘a Mā‘ata mo Mele. Ko e toko tolú ni kotoa ko e ngaahi kaume‘a lelei ‘o Sīsū. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Na‘e ‘ofa foki ‘a Sīsū ‘ia Mā‘ata mo hono tokouá pea mo Lāsalosi.” Pea ‘i he ‘aho ‘e taha na‘e mate ai ‘a Lāsalosi.​—Sione 11:3-5.

5, 6. (a) Ko e hā na‘e fai ‘e Sīsū ‘i he‘ene sio ki he fāmili mo e ngaahi kaume‘a ‘o Lāsalosí ‘oku nau mamahí? (e) Ko e hā ‘oku fakafiemālie ai hono ‘ilo‘i ‘a e anga ‘o e ongo‘i ‘a Sīsū fekau‘aki mo e maté?

5 Na‘e ‘alu ‘a Sīsū ke fakafiemālie‘i ‘a Mā‘ata mo Mele. ‘I he fanongo ‘a Mā‘ata ‘oku ha‘u ‘a Sīsuú, na‘á ne ‘alu atu ki he tu‘akoló ke fakafetaulaki kiate ia. Na‘á ne fiefia he‘ene sio kia Sīsuú, ka na‘á ne pehē ange kiate ia: “Kapau na‘á ke ‘i heni, ne ‘ikai mei mate hoku tuonga‘ané.” Na‘e fakakaukau ‘a Mā‘ata ne mātu‘aki tōmui ‘a Sīsū. ‘I he hili iá, na‘e sio ‘a Sīsū ki he tokoua ‘o Mā‘atá, ‘a Mele, ‘oku tangi. ‘I he sio ki he‘ena mamahí, na‘á ne ongo‘i mamahi peá ne tangi. (Sione 11:21, 33, 35) Na‘á ne ongo‘i ‘a e mamahi lahi ‘oku hoko ‘i he taimi ‘oku mole atu ai ha taha ‘oku tau ‘ofa ai.

6 Ko hono ‘ilo‘i ‘oku ongo‘i tatau ‘a Sīsū mo kitautolu fekau‘aki mo e maté ko ha fakafiemālie ia kiate kitautolu. Pea ‘oku hangē pē ‘a Sīsū ko ‘ene Tamaí. (Sione 14:9) ‘Oku ma‘u ‘e Sihova ‘a e mālohi ke ne to‘o atu ‘a e maté ‘o ta‘engata, pea ko e me‘a ia kuo vavé ni ke ne faí.

“LĀSALOSI, HŪ MAI KI TU‘A!”

7, 8. Ko e hā na‘e ‘ikai loto ai ‘a Mā‘ata ke to‘o ‘a e fu‘u maká mei he fonualoto ‘o Lāsalosí, ka ko e hā na‘e fai ‘e Sīsuú?

7 ‘I he a‘u atu ‘a Sīsū ki he fa‘itoka na‘e tuku ai ‘a e sino ‘o Lāsalosí, kuo ‘osi tāpuni malu mai ‘a e hū‘angá ia ‘aki ha fu‘u maka. Na‘e pehē ange ‘e Sīsū: “Mou to‘o ‘a e maká.” Ka na‘e ‘ikai loto ‘a Mā‘ata ki ai. Na‘e ‘osi ‘i he fonualotó ‘a e sino ‘o Lāsalosí ‘i he ‘aho ‘e fā. (Sione 11:39) Na‘e ‘ikai ‘ilo ‘e Mā‘ata ia ‘a e me‘a na‘e teu fai ‘e Sīsū ke tokoni ai ki hono tuonga‘ané.

Sioloto atu ki he fiefia ‘a e fāmili mo e ngaahi kaume‘a ‘o Lāsalosí ‘i he‘ene toetu‘ú!​—Sione 11:38-44

8 Na‘e pehē ‘e Sīsū kia Lāsalosi: “Hū mai ki tu‘a!” Ko e me‘a hono hoko na‘e sio ki ai ‘a Mā‘ata mo Melé na‘e fakaofo. “Na‘e hū mai leva ki tu‘a ‘a e tangata na‘e maté ‘oku kei lalava hono ongo va‘é mo hono ongo nimá ‘aki ha ngaahi no‘o.” (Sione 11:43, 44) Na‘e fakafoki mai ‘a Lāsalosi ki he mo‘uí! Na‘á ne toe feohi mo hono fāmilí mo e ngaahi kaume‘á. Na‘e lava ke nau puke mai ia, ala kiate ia, pea talanoa mo ia. Ko ha mana mo‘oni ē! Na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a Lāsalosi.

“KI‘I TA‘AHINE, ‘OKU OU TALA ATU KIATE KOE, ‘TU‘U HAKE!’”

9, 10. (a) Ko hai na‘á ne ‘oange kia Sīsū ‘a e mālohi ke ne fokotu‘u hake ‘a e kakaí? (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai kiate kitautolu ‘a e ngaahi fakamatala ki he toetu‘ú?

9 Na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a e kakaí ‘aki hano mālohi pē ‘o‘ona? ‘Ikai. Ki mu‘a ke ne fokotu‘u hake ‘a Lāsalosí, na‘e lotu ‘a Sīsū kia Sihova, pea na‘e ‘oange ‘e Sihova kiate ia ‘a e mālohi ke ne fokotu‘u hake ‘a Lāsalosi. (Lau ‘a e Sione 11:41, 42.) Na‘e ‘ikai ko Lāsalosi pē ‘a e tokotaha na‘e fokotu‘u haké. ‘Oku fakamatala ‘a e Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo ha ki‘i ta‘ahine ta‘u 12 na‘e puke lahi. Ko ‘ene tamaí, ko Siailosi, na‘e ‘ikai ha‘ane ‘amanaki, pea na‘á ne kōlenga kia Sīsū ke fakamo‘ui ia. Ko ‘ene ki‘i tama pē ia ‘e tahá. ‘I he lolotonga ‘ene talanoa kia Sīsuú, na‘e ha‘u ha kau tangata ‘o nau pehē: “Kuo mate ‘a ho ‘ofefiné! Ko e hā ke kei fakahoha‘asi ai ‘a e Faiakó?” Ka na‘e pehē ange ‘e Sīsū kia Siailosi: “‘Oua ‘e manavahē, fakahāhā pē ‘a e tuí, pea ‘e fakamo‘ui ia.” Na‘á ne ‘alu leva mo Siailosi ki hono ‘apí. ‘I he‘ena ofi atu ki he falé, na‘e malava ke sio mo fanongo atu ‘a Sīsū ki he tangi ‘a e kakaí. Na‘e tala ange ‘e Sīsū kiate kinautolu: “Tuku e tangí, he na‘e ‘ikai te ne mate ka ‘okú ne mohe.” Kuo pau pē na‘e fifili ‘ene tamaí mo ‘ene fa‘eé pe ko e hā na‘e ‘uhinga ki ai ‘a Sīsuú. Na‘e kole ange ‘e Sīsū ki he tokotaha kotoa ke nau mavahe peá ne ‘ave ‘a e tamaí mo e fa‘eé ki he loki na‘e tokoto ai ‘ena ki‘i ta‘ahiné. Na‘e puke mai ‘e Sīsū ‘i he anga-‘ofa ‘a e nima ‘o e ki‘i ta‘ahiné ‘o ne pehē kiate ia: “Ki‘i ta‘ahine, ‘oku ou tala atu kiate koe, ‘Tu‘u hake!’” Sioloto atu ki he fiefia ‘a ‘ene ongo mātu‘á ‘i he‘ene tu‘u hake ‘i he taimi pē ko iá ‘o ne kamata luelué! Na‘e fokotu‘u hake ‘e Sīsū ‘a hona ‘ofefiné. (Ma‘ake 5:22-24, 35-42; Luke 8:49-56) Talu mei he ‘aho ko iá, ‘i he‘ena sio pē ki he‘ena ki‘i ta‘ahiné, na‘á na manatu‘i ‘a e me‘a na‘e fai ‘e Sihova ma‘anaua fakafou ‘ia Sīsuú. *

10 Ko e fa‘ahinga na‘e fakafoki mai ‘e Sīsū ki he mo‘uí na‘a nau toe mate ki mui ai. Ka ko e me‘a ‘oku tau lau ‘o fekau‘aki mo e kakai ko ení ‘oku mahu‘inga he ‘okú ne ‘omai kiate kitautolu ‘a e ‘amanaki mo‘oni. ‘Oku loto ‘a Sihova ke fokotu‘u hake ‘a e kakaí, pea te ne fai ia.

ME‘A ‘OKU TAU AKO MEI HE NGAAHI FAKAMATALA KI HE TOETU‘Ú

Na‘e fokotu‘u hake ‘e he ‘apositolo ko Pitá ‘a e fefine Kalisitiane ko Toakase.​—Ngāue 9:36-42

Na‘e fokotu‘u hake ‘e ‘Ilaisiā ‘a e tama ‘a ha uitou.​—1 Tu‘i 17:17-24

11. Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he Tangata Malanga 9:5 ‘o fekau‘aki mo Lāsalosí?

11 ‘Oku fakahaa‘i mahino ‘e he Tohi Tapú “ko e kau maté ‘oku ‘ikai te nau ‘ilo‘i ha momo‘i me‘a.” Na‘e mo‘oni ia ‘i he tu‘unga ‘o Lāsalosí. (Tangata Malanga 9:5) Hangē pē ko ia na‘e lea‘aki ‘e Sīsuú, ne hangē pē ia na‘e mohe ‘a Lāsalosí. (Sione 11:11) Lolotonga ‘ene ‘i he fa‘itoká, na‘e ‘ikai ‘ilo‘i ‘e Lāsalosi “ha momo‘i me‘a.”

12. ‘Oku tau ‘ilo fēfē na‘e hoko mo‘oni ‘a e toetu‘u ‘a Lāsalosí?

12 ‘I he taimi na‘e fokotu‘u hake ai ‘e Sīsū ‘a Lāsalosí, na‘e sio ai ‘a e kakai tokolahi. Na‘a mo e ngaahi fili ‘o Sīsuú na‘a nau ‘ilo‘i na‘á ne fakahoko ‘a e mana ko ení. Na‘e mo‘ui ‘a Lāsalosi, pea na‘e fakamo‘oni‘i ‘e he me‘á ni na‘e hoko mo‘oni ‘a e toetu‘ú. (Sione 11:47) Pehē foki, na‘e ō ‘a e kakai tokolahi ke ‘a‘ahi kia Lāsalosi, pea ko hono olá, na‘e kamata ke nau tui na‘e fekau‘i mai ‘a Sīsū ‘e he ‘Otuá. Na‘e ‘ikai sai‘ia ‘a e ngaahi fili ‘o Sīsuú ‘i he me‘a ko iá, ko ia na‘a nau palani ai ke tāmate‘i fakatou‘osi ‘a Sīsū mo Lāsalosi.​—Sione 11:53; 12:9-11.

13. Ko e hā ‘oku lava ai ke tau fakapapau‘i ‘e fokotu‘u hake ‘e Sihova ‘a e kau maté?

13 Na‘e pehē ‘e Sīsū “ko e fa‘ahinga kotoa ‘i he ngaahi fonualoto fakamanatú” te nau toetu‘u. (Sione 5:28) ‘Oku ‘uhinga ení ko e fa‘ahinga kotoa ‘a ia ‘oku manatu‘i ‘e Sihová te nau foki mai ki he mo‘uí. Ka ke fokotu‘u hake ‘e Sihova ha taha, kuo pau ke ne manatu‘i ‘a e me‘a kotoa pē fekau‘aki mo e tokotaha ko iá. ‘E lava mo‘oni ke ne fai ia? Sai, ‘oku ‘i ai ‘a e ngaahi fetu‘u ‘e laui piliona ‘i he ‘univēsí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku ‘ilo‘i ‘e Sihova ‘a e hingoa ‘o e fo‘i fetu‘u taki taha. (Lau ‘a e ‘Aisea 40:26.) Kapau ‘oku malava ke ne manatu‘i ‘a e hingoa ‘o e fo‘i fetu‘u taki taha, tā ko e mo‘oni ‘oku lavangofua pē ke ne manatu‘i ‘a e me‘a kotoa pē fekau‘aki mo e fa‘ahinga kotoa te ne fakafoki mai ki he mo‘uí. Ko e me‘a ‘oku mahu‘inga angé, na‘e fakatupu ‘e Sihova ‘a e me‘a kotoa pē, ko ia ‘oku tau ‘ilo ai ‘okú ne ma‘u ‘a e mālohi ke toe fakafoki mai ‘a e kakaí ki he mo‘uí.

14, 15. Ko e hā ‘oku ako‘i mai kiate kitautolu ‘e he ngaahi lea ‘a Siopé ‘o fekau‘aki mo e toetu‘ú?

14 Na‘e tui ‘a e tangata faitōnunga ko Siopé ki he toetu‘ú. Na‘á ne ‘eke: “Kapau ‘e mate ha tangata, te ne toe mo‘ui koā?” Na‘á ne pehē leva kia Sihova: “Te ke ui, pea te u tali atu kiate koe. Te ke holi ki he ngāue ‘a ho nimá.” ‘Io, na‘e ‘ilo‘i ‘e Siope ‘oku fakatu‘otu‘a atu ‘a Sihova ki he taimi te ne fokotu‘u hake ai ‘a e kau maté.​—Siope 14:13-15.

15 ‘Oku ‘ai koe ‘e he ‘amanaki ‘o e toetu‘ú ke ke ongo‘i fēfē? Te ke fifili nai, ‘Fēfē ‘a hoku fāmilí mo e ngaahi kaume‘a kuo nau maté, ‘e fokotu‘u hake mo kinautolu?’ ‘Oku fakafiemālie ke tau ‘ilo‘i ‘oku fiema‘u mo‘oni ‘e Sihova ke fakafoki mai ‘a e kau maté ki he mo‘uí. Tau sio angé ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘o fekau‘aki mo e feitu‘u te nau nofo aí pea mo hai ‘e fokotu‘u haké.

TE NAU “FANONGO KI HONO LE‘Ó PEA TE NAU HŪ MAI KI TU‘A”

16. Ko e hā ‘a e fa‘ahinga mo‘ui ‘e fiefia ai ‘a e fa‘ahinga te nau toetu‘u ke mo‘ui ‘i he māmaní?

16 ‘I he kuohilí, ko e fa‘ahinga na‘e fokotu‘u haké na‘a nau toe feohi mo honau fāmilí mo e ngaahi kaume‘á ‘i heni ‘i he māmaní. ‘E toe hoko eni ‘i he kaha‘ú, ka ‘e lelei ‘aupito ange ia. Ko e hā hono ‘uhingá? Koe‘uhí ko e fa‘ahinga ‘e fakafoki mai ke mo‘ui ‘i he māmaní te nau ma‘u ‘a e faingamālie ke mo‘ui ta‘engata ‘o ‘ikai ‘aupito ke toe mate. Pea te nau nofo ‘i ha māmani ‘e kehe ‘aupito ia mei he māmani ‘oku tau nofo ai he ‘aho ní. ‘E ‘ikai ke toe ‘i ai ha tau, ‘ikai ha faihia, pea ‘ikai ha puke.

17. Ko hai ‘e toetu‘ú?

17 Ko hai ‘e toetu‘ú? Na‘e pehē ‘e Sīsū ko e “fa‘ahinga kotoa ‘i he ngaahi fonualoto fakamanatú te nau fanongo ki hono le‘ó pea te nau hū mai ki tu‘a.” (Sione 5:28, 29) Pea ‘oku tala mai ‘i he Fakahā 20:13: “Na‘e tuku mai ‘e he tahí ‘a e kau mate na‘e ‘i aí, pea ko mate mo Fa‘itoka na‘á na tuku mai ‘a e kau mate na‘e ‘iate kinauá.” ‘Io, ‘e toe mo‘ui mai ‘a e kakai ‘e laui piliona. Na‘e toe pehē ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘e toetu‘u fakatou‘osi mai “‘a e mā‘oni‘oni mo e ta‘emā‘oni‘oni.” (Lau ‘a e Ngāue 24:15.) ‘Oku ‘uhinga iá ki he hā?

‘I Palataisi, ‘e toetu‘u ‘a e kau maté ‘o toe feohi mo e fa‘ahinga na‘a nau ‘ofa aí

18. Ko hai ‘a e kau “mā‘oni‘oni” te nau toetu‘ú?

18 Ko e ‘mā‘oni‘oní’ ‘oku kau ai ‘a e kau sevāniti faitōnunga ‘a Sihova na‘e mo‘ui ki mu‘a ke ha‘u ‘a Sīsū ki he māmaní. Ko e kakai hangē ko Noa, ‘Ēpalahame, Sela, Mōsese, Lute, mo ‘Ēsetá te nau toetu‘u ki he mo‘uí ‘i heni ‘i he māmaní. ‘E lava ke ke lau fekau‘aki mo e ni‘ihi ‘o e kau tangata mo e kau fefine ko iá ‘i he Hepelū vahe 11. Fēfē ‘a e kau sevāniti faitōnunga ‘a Sihova ‘oku nau mate ‘i hotau taimí? ‘Oku nau “mā‘oni‘oni” mo kinautolu foki, ko ia te nau toetu‘u.

19. Ko hai ‘a e kau ‘ta‘emā‘oni‘oní’? Ko e hā ‘a e faingamālie ‘e ‘oange ‘e Sihova kiate kinautolú?

19 Ko e kau ‘ta‘emā‘oni‘oní’ ‘oku kau ai ‘a e kakai ‘e laui piliona na‘e ‘ikai te nau ma‘u ha faingamālie ke ‘ilo‘i ‘a Sihova. Neongo na‘a nau mate, kuo ‘ikai ngalo kinautolu ‘ia Sihova. Te ne fokotu‘u hake kinautolu, pea te nau ma‘u ‘a e faingamālie ke ako fekau‘aki mo ia mo tauhi kiate ia.

20. Ko e hā he‘ikai ke toetu‘u ai ‘a e tokotaha kotoa pē?

20 ‘Oku ‘uhinga ení ko e tokotaha kotoa pē kuo maté te nau toetu‘u? ‘Ikai. Na‘e pehē ‘e Sīsū ‘e ‘ikai toe fakafoki ki he mo‘uí ‘a e kakai ‘e ni‘ihi. (Luke 12:5) Ko hai te ne fili pe ‘e toetu‘u ha taha pe ‘ikai? Ko Sihova ‘a e Fakamaau aofangatukú, ka kuó ne ‘oange foki kia Sīsū ‘a e mafai “ke ne hoko ko e fakamaau ‘o e kau mo‘uí mo e kau maté.” (Ngāue 10:42) Ko ha taha pē ‘e fakamāu‘i ‘oku fulikivanu pea ‘ikai loto-lelei ke liliu he‘ikai ke toetu‘u ia.​—Sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 19.

TOETU‘U KI HĒVANI

21, 22. (a) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e toetu‘u ki hēvaní? (e) Ko hai ‘a e ‘uluaki tokotaha na‘e fokotu‘u hake ki he mo‘ui ‘i hēvaní?

21 ‘Oku toe tala mai ‘e he Tohi Tapú ‘e mo‘ui ‘a e kakai ‘e ni‘ihi ‘i hēvani. ‘I he toetu‘u ‘a ha taha ki hēvaní, he‘ikai ke fakafoki mai ia ke mo‘ui ko ha tangata fakataha mo ha sino fakaetangata. ‘E fokotu‘u hake ia ke mo‘ui ‘i hēvani ko ha tokotaha laumālie.

22 Ko Sīsū ‘a e ‘uluaki tokotaha na‘á ne ma‘u ‘a e fa‘ahinga toetu‘u ko ení. (Sione 3:13) ‘I he ‘aho ‘e tolu hili hono tāmate‘i ‘o Sīsuú, na‘e fokotu‘u hake ia ‘e Sihova. (Saame 16:10; Ngāue 13:34, 35) Na‘e ‘ikai fokotu‘u hake ‘a Sīsū mo ha sino fakaetangata. Na‘e fakamatala ‘a e ‘apositolo ko Pitá ko Sīsuú “na‘e tāmate‘i ia ‘i he kakano ka na‘e fakamo‘ui hake ia ‘i he laumālie.” (1 Pita 3:18) Na‘e fakafoki mai ‘a Sīsū ke mo‘ui ko ha tokotaha laumālie mālohi! (1 Kolinitō 15:3-6) Ka ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘e ‘ikai ko ia toko taha pē.

23, 24. Ko hai ‘a e “fanga sipi tokosi‘i” na‘e lea ‘a Sīsū ‘o fekau‘aki mo iá, pea ko e hā honau tokolahí?

23 Ki mu‘a pē ke ne pekiá, na‘e tala ange ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākonga faitōnungá: “‘Oku ou ‘alu ke teuteu ha potu mo‘omoutolu.” (Sione 14:2) ‘Oku ‘uhinga ení ko e ni‘ihi ‘o hono kau muimuí ‘e fokotu‘u hake ke mo‘ui fakataha mo ia ‘i hēvani. Ko e toko fiha? Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ha tokosi‘i pē, ko ha “fanga sipi tokosi‘i.” (Luke 12:32) Na‘e ‘omai ‘e he ‘apositolo ko Sioné ‘a e tokolahí tonu ‘i he‘ene sio kia Sīsū ‘oku tu‘u “‘i he Mo‘unga Saioné [fakahēvaní], pea ‘oku ‘iate ia ‘a e toko 144,000.”​—Fakahā 14:1.

24 ‘E toetu‘u ‘a fē ‘a e kau Kalisitiane ‘e toko 144,000? ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ‘e hoko eni ‘i he hili ‘a e kamata pule ‘a Kalaisi ‘i hēvaní. (1 Kolinitō 15:23) ‘Oku tau mo‘ui he taimí ni ‘i he taimi ko iá, pea ko e tokolahi taha ‘o e toko 144,000 kuo nau ‘osi toetu‘u ki hēvani. Ko e fa‘ahinga ‘oku kei ‘i māmani pea ‘oku nau mate ‘i hotau taimí te nau toetu‘u ‘i he taimi pē ko iá ki he mo‘ui ‘i hēvaní. Kae kehe, ko e tokolahi taha ‘o e kakaí te nau toetu‘u ‘i he kaha‘ú ke mo‘ui ‘i Palataisi ‘i heni ‘i he māmaní.

25. Ko e hā te tau ako fekau‘aki mo ia ‘i he vahe hono hokó?

25 Kuo vavé ni ‘aupito ke fakatau‘atāina‘i ‘e Sihova ‘a e fa‘ahinga kotoa ‘o e tangatá mei he maté, pea ‘e puli atu ‘a e maté ‘o ta‘engata! (Lau ‘a e ‘Aisea 25:8.) Ka ko e hā ‘e fai ‘e he fa‘ahinga ‘oku ō ki hēvaní? ‘Oku fakamatala‘i ‘e he Tohi Tapú te nau pule fakataha mo Sīsū ‘i ha Pule‘anga. Te tau ako lahi ange fekau‘aki mo e founga-pule ko iá ‘i he vahe hono hokó.

^ pal. 9 ‘I ha ngaahi fakamatala kehe, ‘oku fakamatala ai ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e toetu‘u ‘a e iiki mo e ta‘umotu‘a, tangata mo e fefine, mo e ‘Isileli pea mo e muli. ‘E lava ke ke lau ia ‘i he 1 Tu‘i 17:17-24; 2 Tu‘i 4:32-37; 13:20, 21; Mātiu 28:5-7; Luke 7:11-17; 8:40-56; Ngāue 9:36-42; 20:7-12.