Ir al contenido

Ir al índice

YEMBOE 9

¿Köimapa oväe vaerä kanɨtei kuae mundo peguarä

¿Köimapa oväe vaerä kanɨtei kuae mundo peguarä

1. ¿Kiapa omombeu yandeve oasata kuri vae?

OIME jeta yemboavai reta opaete ɨvɨ rupi. Kia reta oyapo ikavimbae vae japichape. Jare mbaetɨ yaikuaa mbaeyera oasata kuri (Santiago 4:14). Ërei, yandeRu oikuaa oasata kuri vae (Isaías 46:10). Arakaetema jae jei oasata vae köiñoma kañɨtei, jare këraita tekove oasama kañɨtei yave.

2, 3. ¿Mbaepa oipota oikuaa Jesús jemimboe reta, jare mbaepa jei Jesús?

2 Yamongeta yave Biblia kañɨtei kuae mundo regua, mbaetɨko oipota jei ɨvɨ okañɨta vae, oipotako jei okañɨta ikavimbae vae. Jesús omboe Tumpa iReino omogobiernata ɨvɨre (Lucas 4:43). Jemimboe reta oipota oikuaa kërai yavera oväeta kuae Reino, jare oparandu chupe: “¿Kërai yave pa kuae oyeapota?, jare ¿këraita pa roikuaa reyu yeta ma vae regua jare kañɨtei regua?” (Mateo 24:3). Jesús mbaetɨ omombeu kërai yave etei, ërei jei chupe reta oasata kuri vae ndei oväe kañɨtei mbove. Jare jei vae, oasama oï añave rupi.

3 Kuae yemboepe yaechata oasa oï vae yaikoma ara taɨkuegua retape ndei kañɨtei ou mbove. Tenonde, yaikuaa vaerä maera yavaete kuae ɨvɨpe, yaikuaatako metei ñeraro regua oasama arape vae.

ÑERARO ARAPE

4, 5. a) ¿Mbaepa oasa arape Jesús omboɨpɨma omogobierna yave? b) Apocalipsis 12:12 jei rami, Satanás oyemomboukama yave ¿mbaepa oasa ɨvɨpe?

4 Yemboe 8 pe yayemboema Jesús omboɨpɨ omogobierna arape año 1914 pe (Daniel 7:13, 14). Tembikuatía Apocalipsis jei oasa vae: “Miguel [jaeko Jesús] jare iaraɨgua reta ndive täta oñeraro ara pe jókuae mbaeporou [jaeko Satanás] ndive. Mbaeporou jare iaraɨgua oñeraro”. * Satanás jare iaña reta iñamɨri ñerarope jare oyemombouka ɨvɨpe. ¡Jókuae ramo ángel reta oyerovia yae! Ërei, ¿ɨvɨ pegua retanoo? Biblia jei oimeta jeta yemboavai reta kia reta peguarä. ¿Maerapa? Echa Aña guasu iyarasɨ yae oï, “oikuaa michi peguaño ma oikota” (Apocalipsis 12:7, 9, 12).

5 Aña guasu oyapo jeta yae mbaeavai reta ɨvɨpe. Iyarasɨ yae oï, echa jetaäma oata Jehová omokañɨ vaerä. Yayemboe Jesús jei oasata vae ara taɨkuegua retape (emae nota 24).

ARA TAƗKUEGUA RETA

6, 7. ¿Mbaepa yandepuere yae ñeraro regua jare karuai oime añave rupi vae?

6 Ñeraro reta. Jesús jei: “Opüata oyoe tëtaguasu ïru tëtaguasu ndive jare mborookuaía [reino] ïru mborookuaía ndive” (Mateo 24:7). Arakaete jeta omano, ërei, yandeara reta rupi jeta yeyema omano ñerarope. Metei organización oyemboe oasa ɨvɨre vae jei oasa cien millón kia reta omano vae año 1914 güive ñeraro jeko pegua. Kia reta omano vae ñerarope año 1900 güive 2000 pe, oyapɨraa etema omano vae reta ndei año 1900 mbove. Jeta kia reta jasɨ katu yae oiporara osusere ñerarope ramo.

7 Karuai. Jesús jei: Oimeta “karuai reta” (Mateo 24:7). Yepetëi añave rupi oime jeta yau vaerä ïru ara retagüi, ërei, jeta kia reta mbaetɨ güɨnoi jou vaerä. ¿Maerapa? Echa oata chupe reta korepoti ogua mbae jou vaerä ani kiape omaetɨ vaerä. Mil millón oasaye kia reta ara ñavo güɨnoi mbovɨ korepoti oiko vaerä. Organización mundial de la salud jei año ñavo jeta millón michia reta omano mbaetɨ güɨnoi tembíu ramo okaru kavi vaerä.

8, 9. ¿Këraipa oasa oï profecía reta Jesús omombeu vae ɨvɨkana regua jare mbaerasɨ regua?

8 Ɨvɨkana reta. Jesús omombeu: “Oimeta ɨvɨkana tuichagüe” (Lucas 21:11). Año ñavo oime jeta ɨvɨkana tuichagüe vae. Año 1900 güive, mókoi millón oasaye kia reta omano oime ɨvɨkana ramo. Yepetëi tecnología rupi oikuaa oimeta ɨvɨkana reta ndei oasa mbove, oimeño vɨteri jeta kia reta omano.

9 Mbaerasɨ. Jesús omombeu oimeta “mbaerasɨ reta”. Mbaerasɨ yavaete aramoete pegua oñemoai vae jare jókuae ramo jeta omano (Lucas 21:11). Yepetëi doctor reta oyemboe ombogüera vaerä jeta mbaerasɨ reta, oime ñomai amogüe mbaerasɨ reta mbaetɨ ipuere ombogüera. Año ñavo omano jeta kia reta cáncer rupi, tuberculosis jare ïru mbaerasɨ reta rupi. Jare mbaetɨ jokuaeño, doctor reta oväe 30 mbaerasɨ reta oyekuaambae vae jare amogüe mbaetɨ oime moa ombogüera vaerä.

KËRAITARA KIA RETA ARA TAƗKUEGUA RETAPE

10. ¿2 Timoteo 3:1-5 jei rami, këraitapa kia reta ara taɨkuegua retape?

10 2 Timoteo 3:1-5, Biblia jei: “Ara taɨkuegua reta pe, mbaetɨ eteita ikavi teko reta”. Apóstol Pablo omombeu kërai kia reta jeko ara taɨkuegua retape. Jae jei kia reta:

  • Jaeiño oyeaɨu vae.

  • Ikorepoti potarai vae.

  • Iñeereendúä tu reta kotɨ vae.

  • Jupimbae vae.

  • Iporoaɨumbae jëtara reta kotɨ vae.

  • Oyopiambae jete jemimbota vae.

  • Pochɨrai vae jare iñerarose vae.

  • Ipɨa jemimbotaño oaɨu Tumpagüi vae.

  • Jeiño oaɨu Tumpa vae, ërei mbaetɨ oyapo jae jei vae.

11. Salmo 92:7 jei rami, ¿mbaepa oasata pochɨ vae reta ndive?

11 ¿Jökoraipa kia reta jeko reiko vaepe? Opaete ɨvɨ rupi jökorai yogüɨreko. Ërei Tumpa ngaraa omaeño oiko ikavimbae vae. Jae jei: “Iyoa vae reta [pochɨ yae] okuakuaa ñana rami, jare yogüɨreko kavi yave, okañɨtei jekuae avei pegua vaeräño ko” (Salmo 92:7).

ÑEE IKAVI VAE ARA TAƗKUEGUA RETAPE

12, 13. ¿Mbaepa yandemboe Jehová ara taɨkuegua retape?

12 Biblia omombeu ara taɨkuegua retape, oimeta jeta yae yemboavai jare mbaeporara reta ɨvɨpe. Ërei Biblia omombeuvi oasata ikavi vae.

“Kuae ñee ikavi vae Tumpa iporookuaía pegua oñemoërakuata opaete ɨvɨ rupi” (Mateo 24:14).

13 Yemboe kavi Bibliare. Profeta Daniel oikuatía ara taɨkuegua retare. Jae jei: “Yemboe [añetete vae] okuakuaata” (Daniel 12:4). Ara taɨkuegua retape Tumpa omeeta jembiokuai retape arakuaa oikuaa kavi vaerä Biblia. Jökorai oyapo Jehová, año 1914 güive. Echa, yandemboe maera ikaviete jee, jare oipota vae ɨvɨ peguarä, jaeramiñovi yandereepɨ vaere, mbae oasa yande ndive ñamano yave jare oñemoingoveye vaere. Yayemboema jaeño Tumpa iReino ipuere oñono kavi opaete yandembaeavai reta. Yayemboevi kërai yandepuere yaiko yerovia reve jare kërai yandepuere yaiko Tumpa oipota rami. Ërei, ¿mbaepa oyapo Tumpa jembiokuai reta oyemboe vaere? Ïru profecía omboyevɨ yandeve (emae nota 21 jare 25).

14. ¿Kiapepa oñemoërakua oï ñee ikavi vae Tumpa iReino regua jare kia retapa omoërakua?

14 Opaete ɨvɨ rupi oñemoërakua Tumpa Iñeere. Jesús imiari yave ara taɨkuegua retare jei: “Kuae ñee ikavi vae Tumpa iporookuaía pegua oñemoërakuata opaete ɨvɨ rupi” (Mateo 24:3, 14). Oñemoërakua oï ñee ikavi vae Reino regua oasaye 230 tëta guasu reta rupi jare oasaye 700 ñee retape. Jökoraiko, opaete ɨvɨ rupi, testigos de Jehová “opaete tëtaguasu reta güi” jare tëta raɨ retagüi omborɨ ñogüɨnoi kia reta oikuaa vaerä Tumpa iReinore jare oyapota vae kia reta peguarä (Apocalipsis 7:9). Kuae oyapoko jepɨmbae reve. Yepetëi jeta kia reta omotareɨ jare oporepeña jese reta, ngaraai ipuere oyopia oñemoërakua vaerä ñee ikavi vae Jesús omombeu rami (Lucas 21:17).

¿MBAEPA REYAPOTA?

15. a) ¿Reroviapa yaikoma ara taɨkuegua retape, jare maerapa rere jökorai? b) ¿Mbaepa oasata kia reta iñeereendu Jehovápe vae jare iñeereenduä vae reta ndive?

15 ¿Reroviapa yaikoma ara taɨkuegua retape? Jeta profecía reta Bibliape oï vae oyembopoma oï añave rupi. Jetaäma oata Jehová jei vaerä agüɨyemo ñamoërakua ñee ikavi vae jayave “outa kañɨtei” (Mateo 24:14). ¿Mbaepako kañɨtei? Jaeko Armagedón, Tumpa omboai yave opaete mbae ikaviä vae. Jehová oyokuaita Jesús jare iángel reta imbaepuere vae omokañɨ vaerä iñeereenduä vae reta Jehová jare Jesús (2 Tesalonicenses 1:6-9). Jaɨkue rupi, Satanás jare iaña reta ngaraama ombotavɨ kia reta. Jare opaete oipota iñeereendu Tumpape vae jare güɨrovia iReinore vae oechata këraita oyeapo opaete mbae Tumpa jei vae (Apocalipsis 20:1-3; 21:3-5).

16. Echa kañɨtei köiñoma oï, ¿mbaepa ndepuere reyapo?

16 Jetaäma oata kuae mundo Satanás omogobierna vae okañɨ vaerä. Jare yaipotaä ñakañɨ yave, ñamomɨ̈rata yaikuaa kavi vaerä Tumpare. Tumpa oipota yayemboe kavi Bibliare (Juan 17:3). Testigos de Jehová oyemboatɨ semana ñavo omborɨ vaerä kia reta oikuaa kavi vaerä Bibliare. Eñemokɨ̈reɨ reo vaerä semana ñavo yemboatɨape (emongeta Hebreos 10:24, 25). Reikuaama yave, eñono kavi nderekove jare eipoepɨ, agüɨye ekɨɨye reyapo vaerä. Reyapo yave, oñemomɨ̈ratata neamistad Jehová ndive (Santiago 4:8).

17. ¿Maerapa jeta kia reta ipɨakañɨta oväe yave kañɨtei?

17 Apóstol Pablo jei kañɨtei oväeta pochɨ vae reta oärombae reve, “metei imonda vae pɨ̈tu yave outa vae rami ko” (1 Tesalonicenses 5:2). Jesús omombeu kia reta oipotaä güɨrovia yaikoma ara taɨkuegua retape, yepetëi oikuaa oasa oï vae. Jae jei: “Noé oiko yave ɨvɨ pegua reta ndive oasa rami. Jökoraita che Kuimbaerä ayeapo vae ayu ye [ara taɨkueguape] yave. Echa ndei ɨporu guasu ou mbove, ɨvɨ pegua reta iarete jare okau reteiño yogüɨreko, omenda reta jare oyomomenda reta Noé oike regua arca pe. Jare mbaetɨ oikuaa reta, oväe regua ɨporu guasu. Jare opa oyuka reta. Jökoraita ko che Kuimbaerä ayeapo vae ayu ye yave” (Mateo 24:37-39).

18. ¿Mbaepa jei Jesús yandeve?

18 Jesús jei yayangareko agüɨye vaerä yapia, “agüɨye vaerä pekaru reteiño jare pesavaɨpo, jare agüɨye vaerä peyemoambaeko mbaembae ɨvɨ pegua re”. Jei kañɨtei oväeta iparanoe, “ñuai oporomboa rami”. Jaeramiñovi jei “oipokouta opaete ɨvɨ pegua reta”. Javoi jei: “Peyeandu, jare peyerure avei ara ñavo Tumpa iporoaɨu rupi peasayepe vaerä opaete kuae mbaembae outa vae güi, peyemboɨ vaerä che Kuimbaerä oyeapo vae jóvai” (Lucas 21:34-36). ¿Maerapa ikaviete yayeapɨsaka vaerä Jesús jei vae? Echa jetaäma oata Satanás ndive oï vae opa okañɨ vaerä. Jaeño iñeereendu vae reta Jehová jare Jesúspe oasayepeta kañɨteigüi jare oiko aveita ɨvɨpe (Juan 3:16; 2 Pedro 3:13).

^ párr. 4 Miguel jaeko ïru Jesucristo jee. Reikuaa kavi vaerä kuae regua emaemi nota 23.