Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 9

Ya ba chɇzhi kʼo paa ma ra nguarꞹ kʼo na sʼoo

Ya ba chɇzhi kʼo paa ma ra nguarꞹ kʼo na sʼoo

1. ¿Ja nge nu ra xørꞹji ngekʼua ra pa̱rgøji kʼo ra kjogꞹ axojñi?

MA GI janrrage yo pedye kja televisión, po gi mange, ¿kjo xi ra kjogꞹ kʼo na sʼoo? Yo padya kjogꞹ na punkjꞹ kʼo na sʼoo ñe yo ntee me na sʼoji ngekʼua bʼꞹbʼꞹ yo manji ke dya kja ra mezhe ma ra nguarꞹ ne xoñijomꞹ. ¿Kjo na kjuana ra kjogꞹkʼo? ¿Kjo søø ra pa̱rgøji pje ra kjogꞹ axojñi? Ja̱a̱. Zø dya pa̱ra̱ yo ntee pje ra kjogꞹ axojñi e Jehová pa̱ra̱ pje ra kjogꞹ. Angeze xitsʼkøji kja ne Biblia pje ra kjogꞹzꞹji ñe pje ra kjogꞹ axojñi kja ne xoñijomꞹ (Isaías 46:10; Santiago 4:14, NTD).

2, 3. ¿Pje mi nee ro mba̱ra̱ji kʼo o discípulo e Jesús ñe pje go xipjiji angeze?

2 Ma ri xørgøji kja ne Biblia ke ra nguarꞹ o ra nginsʼi ne xoñijomꞹ, dya nge kʼꞹ ra chjotꞹji, ngextrjo ra chjotꞹji yo na sʼoo. E Jesús go jichi yo ntee ke nu Reino Mizhokjimi ra manda ndeze a jensʼe kja ne xoñijomꞹ (Lucas 4:43). Kʼo o discípulo e Jesús mi nee ro mba̱ra̱ji jingua ro manda o Reino Mizhokjimi, ngekʼua o dyønꞹji e Jesús: “¿Jingua ra zⱥdʼⱥ yo i xitsijme, ñe pje ra kjogꞹ ke ra pa̱ra̱jme ke ri bʼꞹnkʼe ko nutsʼkøjme ñe ma ya rgua chɇzhi kʼo paa ma ra nguarꞹ yo bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ?” (Mateo 24:3, TNM). E Jesús dya go mama jingua ro zⱥdʼⱥkʼo, pe angeze go mama pje ro kjogꞹ ma ya ri bʼɇxtjo ro nguarꞹ yo na sʼoo yo bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ. Kʼo go xipji e Jesús kʼo o discípulo nge yo na kjogꞹ yo padya.

3 Kja ne xørꞹ ra pjechiji ke ri ka̱rgøji kja yo paa kʼo go mama e Jesús ke jñetse ke dya kja ra mezhe ra nguarꞹ kʼo na sʼoo. Otrʼꞹ ra nuji pje ma chu̱ʼu̱ kʼo o tsʼaa ajensʼe ngekʼua ra meyaji pjenga na kjogꞹ kʼo na sʼoo kja ne xoñijomꞹ.

O TSʼAA NA CHU̱ʼU̱ AJENSʼE

4, 5. a) ¿Pje go kjogꞹ ajensʼe ma kja bi mbɇzhi Rey e Jesús? b) Kʼua ja nzi ga mama kja Apocalipsis 12:12, ¿pje go kjogꞹ kja ne xoñijomꞹ ma e Satanás go sjøbꞹji?

4 Kja nu xørꞹ 8 ro pjechiji ke e Jesús go mbɇzhi Rey ajensʼe kja kʼe kjɇɇ 1914 (Daniel 7:13, 14). Kja nu libro Apocalipsis xitsʼkøji pje go kjogꞹ: “Kjanu o tsʼakʼua na chu̱ʼu̱ ajensʼe, e Miguel [kʼꞹ ngeje e Jesús] ñe kʼo o anxe Mizhokjimi kʼo mi dyoji, o chu̱ji ko kʼe kʼijmi [kʼꞹ ngeje e Satanás]. Me mi chu̱ʼu̱ kʼe kʼijmi ñe kʼo anxe kʼo mi dyoji kʼe kʼijmi”. * E Satanás ñe yo demonio dya go nrro̱nji kʼe chu̱ʼu̱ ñe go zøbꞹji kja ne xoñijomꞹ. ¡O anxe Mizhokjimi me go mⱥji! Pe ¿pje go kjogꞹji yo ntee kja ne xoñijomꞹ? Ne Biblia mama ke me ro kjogꞹji kʼo na sʼoo ñe me ro søxiji. ¿Pjenga ro mimiji ga kjanu? Nu kʼꞹ dya joo me go tsjaa mbɇkuɇ, nange “pa̱ra̱ na joo kʼꞹ dya kja ra mezhe paa kʼꞹ xe søø ra tsjaa texe kʼo na sʼoo” (Apocalipsis 12:7, 9, 12).

5 E Satanás kjaa na punkjꞹ kʼo na sʼoo kja ne xoñijomꞹ. Me mbɇkuɇ nange dya kja ra mezhe ma Mizhokjimi ra chjotꞹkʼꞹ. Ra nuji kʼo go mama e Jesús ke ro kjogꞹ kja yo paa yo ni nguarꞹ (jñanrra nu nota 24 kja nu página 220).

YO PAA YO NI NGUARꞸ

6, 7. ¿Pje kjogꞹ kja yo chu̱ʼu̱ ñe pjenga bʼꞹbʼꞹ tjijmi yo padya?

6 Chu̱ʼu̱. E Jesús go mama ga kjaba: “Yo país ra chu̱ji ko yo ñaja país. Kʼo rey ra chu̱ji ko kʼo ñaja rey” (Mateo 24:7). Yo padya na punkjꞹ ntee ga nrru̱ji ma tsʼaa chu̱ʼu̱ ke na nge mi jingua. Nu organización kʼꞹ nuu yo kjogꞹ kja ne xoñijomꞹ mama ke ndeze nu kjɇɇ 1914, texe kʼo chu̱ʼu̱ kʼo o tsʼaa ixi kjogꞹ 100 millón ntee ke ya go nrru̱ji. Kʼo ntee kʼo go nrru̱ji kja kʼo chu̱ʼu̱ nu kjɇɇ 1900 a 2000 xenrra ma punkjꞹ ke nange kʼo go nrru̱ji ma dya bʼe mi sⱥdʼⱥ nu kjɇɇ 1900. ¡Mbeñe ja ga zøji yo ntee kja yo chu̱ʼu̱, me søxiji ñe me zichʼiji o mꞹbʼꞹji!

7 Tjijmi. E Jesús go mama ga kjaba: “Na punkjꞹ kʼua ja ra supjreji o tjijmi” (Mateo 24:7). Zø me bʼꞹbʼꞹ na punkjꞹ jñona, na punkjꞹ ntee dya pɇsʼiji pje ra ziji. ¿Pjenga kjogꞹ ga kjanu? Yo ntee dya pɇsʼiji merio ngekʼua ra nrro̱mꞹji pje ra ziji o dya trjɇji juajma ja ra ndujmꞹji. Ixi kjogꞹ mil millón ntee kʼꞹ dya pɇsʼiji merio, dya ni zoo kʼꞹ ra ziji. Nu Organización Mundial de la Salud mama ke nzi na kjɇɇ na punkjꞹ millón tsʼitrʼi ñe tsʼixutrʼi ga nrru̱ji trjijmi.

8, 9. E Jesús go mama ke ro mbii ne xoñijomꞹ ñe ro nzhodʼꞹ ngijeme, ¿ja ga pa̱rgøji ke ya zⱥdʼⱥkʼo?

8 Mbii ne xoñijomꞹ. E Jesús go mama ga kjaba: “Ra mbii na zɇzhi ne xoñijomꞹ” (Lucas 21:11). Yo científico tebʼeji ke tsjɇma tsjɇma xe ra mbii na zɇzhi ne xoñijomꞹ. Ndeze nu kjɇɇ 1900, ixi kjogꞹ yeje millón ntee ke go nrru̱ji ma go mbii na zɇzhi ne xoñijomꞹ. Zø yo tecnología pjøsʼꞹji yo ntee ra mba̱ra̱ji jingua ra mbii, pe xe tu̱trjo na punkjꞹ ntee.

9 Nrrotkʼijeme. E Jesús go mama ke ro “nzhodʼꞹ o ngeme kʼo me na sʼɇzhi”. Yo nrrotkʼijeme kʼꞹ na sʼɇzhi me ro nzhodʼꞹji ñe ro nrru̱ji na punkjꞹ ntee (Lucas 21:11). Zø yo jokꞹnte pa̱ra̱ji pje ma ñechje ra unꞹji yo ntee ngekʼua ra nrrisʼiji o ngijeme, pe bʼꞹbʼꞹ ngijeme kʼꞹ otrjo ñechje kʼꞹ ra nrrisʼiji. Manji ke nzi na kjɇɇ, na punkjꞹ millón ntee tu̱ji nangeje sødyeji, nzakja nu nrrotkʼijeme tuberculosis, nu malaria ñe nu cólera. Dya ngextrjokʼo, yo jokꞹnte a go chøtrʼꞹji treinta nrrotkʼijeme kʼꞹ kja dʼadyo, pe dya tøtrʼpꞹji ñechje.

¿JA RGA NGE YO NTEE KJA YO PAA YO NI NGUARꞸ?

10. ¿Pje mama kja 2 Timoteo 3:1-5 ke rgua tsjaji yo ntee yo padya?

10 Ne Biblia mama kja 2 Timoteo 3:1-5: “Ixti ꞹnkʼe nguenda yo kjɇɇ yo ya ba chɇzhi [...], ra zⱥdʼⱥ kjɇɇ kʼo me rru̱ sʼɇzhi”. Nu apóstol Pablo go dyopjꞹ ja rgua mimiji na punkjꞹ ntee kja yo paa yo ni nguarꞹ. E Pablo go mama ke yo ntee:

  • Ro sʼiyatsjɇji

  • Me ro neji o merio

  • Dya ro dyⱥtⱥji o tataji

  • Dya kjo ro respetao

  • Dya ro sʼiyaji o bʼedyi

  • Kʼo ro mbeñeji ixto tsjaji

  • Ro chjenjui yo añimale yo na sate

  • Dya ro neji e Yose, ro sʼiyatsjɇji

  • Ro tsjapꞹji ri matʼꞹji e Yose, pe dya ro dyⱥtⱥji

11. Kʼua ja nzi ga mama kja Salmo 92:7, ¿pje ra kjogꞹ yo na sʼonte?

11 ¿Je ga kjanu ga mimiji yo ntee nu ja i menzumꞹge? Kja nrrexe ne xoñijomꞹ na punkjꞹ ntee kjaji yo na sʼoo. Pe bʼꞹbʼꞹ kʼo ra tsjaa e Mizhokjimi, angeze mama ga kjaba: “Ma ra nga̱ra̱ kʼo na sʼonte nzakja ma ga mbesʼe na punkjꞹ pjiño, nge ma ra chjotꞹjikʼo” (Salmo 92:7).

RA KJOGꞸ YO NA JOO KJA YO PAA YO NI NGUARꞸ

12, 13. ¿Pje jitsʼkøji e Jehová kja yo paa yo ya ni nguarꞹ?

12 Kja ne Biblia go dyopjꞹji kʼo ra kjogꞹ kja yo paa yo ni nguarꞹ, kja ne xoñijomꞹ yo ntee ro zøji na ꞹꞹ ñe ro supjreji. Pe kja ne Biblia xo mama ke ra kjogꞹ kʼo na joo.

“Kja texe ne xoñijomꞹ ra nga̱ra̱ ntee kʼꞹ ra jichiji pje ra tsjaa nu reino e Mizhokjimi.” (Mateo 24:14, TNM)

13 Ra meyaji yo mama ne Biblia. E Daniel o dyopjꞹ pje ro kjogꞹ kja yo paa yo ni nguarꞹ. Angeze go mama ga kjaba: “Na punkjꞹ ra søø ra mba̱ra̱ji ñe na punkjꞹ kʼo ra meyaji” (Daniel 12:4). E Mizhokjimi ro unꞹ o jñiñi kʼꞹ ro mba̱ra̱ji na joo pje mama ne Biblia. E Jehová go tsjaa ga kjanu ndeze nu kjɇɇ 1914. Nudya ri pa̱ra̱ji pjenga me ni mubi o trju̱u̱ ñe pje ra tsjaa kja ne xoñijomꞹ, ri pa̱ra̱ji pjenga o pejñe o trʼii ro e̱ ngꞹxkꞹji, ri pa̱ra̱ji pje kjogꞹ ma ri tu̱ji ñe ra xosꞹji kʼo ya nrru̱u̱. Ya ro pjechiji ke o Reino Mizhokjimi ra jokꞹ texe yo ndumꞹ yo ri pɇsʼiji. Ya xo ro pjechiji pje ra kjaji ngekʼua ra mⱥji ñe ja rga minji ngekʼua ra mⱥpⱥji o mꞹbʼꞹ Mizhokjimi. ¿Pje kjaji yo o mbɇpji Mizhokjimi ma pjechiji yo mama ne Biblia? Ra nuji pje mama ne Biblia ke ro kjogꞹ (jñanrra nu nota 21 kja nu página 216 ñe nu nota 25 kja nu página 221).

14. ¿Janzi país ñe idioma nge nu na jichiji o Reino Mizhokjimi ñe kjo nge yo na kjaa ne bʼɇpji?

14 Kja nrrexe ne xoñijomꞹ jizhiji o Jñaa Mizhokjimi. Ma ya rgui ka̱rgøji kja yo paa yo ni nguarꞹ, e Jesús go mama: “Kja texe ne xoñijomꞹ ra nga̱ra̱ ntee kʼꞹ ra jichiji pje ra tsjaa nu reino e Mizhokjimi” (Mateo 24:3, 14, TNM). Ixi kjogꞹ 230 país ñe xo kjogꞹ 700 idioma nu jichiji yo ntee kʼo ra tsjaa o Reino Mizhokjimi. Ja̱a̱, kja nrrexe ne xoñijomꞹ yo testigo e Jehová jizhiji “texe kja yo ndajñiñi ñe texe kja yo jñiñi”, pjøsʼꞹji yo ntee ngekʼua ra mba̱ra̱ji kʼo ra tsjaa o Reino Mizhokjimi ñe ja rga mbøxkꞹji (Apocalipsis 7:9). Dya pje to̱nji ma jichiji yo ntee. Zø ꞹmbꞹji yo ntee ñe kjapꞹji kʼo na sʼoo, dya jɇziji ga jichiji yo ntee o Jñaa Mizhokjimi ja ba mama e Jesús (Lucas 21:17).

¿PJE RI TSJAGE?

15. a) ¿Gi ejme ke ri ka̱ra̱ji kja yo paa yo ni nguarꞹ ñe pjenga gi mangekʼo? b) ¿Pje ra kjogꞹji kʼo ⱥtⱥji e Jehová ñe kʼo dya ⱥtⱥji?

15 ¿Gi ejme ke ri ka̱ra̱ji kja yo paa yo ni nguarꞹ? Na punkjꞹ kʼo mama ne Biblia ke ro kjogꞹ kja kʼo paa kʼo ya ni nguarꞹ ya na kjogꞹdya. Dya kja ra mezhe ma e Jehová ra mama ke dya kja ra jichiji yo ntee yo dʼadyo jñaa ñe “ra nguarꞹ texe [yo na sʼoo]” (Mateo 24:14, TNM). ¿Pje nee ra mama ke ra chjotꞹ texe? Nge kja e Armagedón ma e Mizhokjimi ra kjuatꞹ texe kʼo na sʼoo. E Jehová ra jyɇzi ke e Jesús ñe yo anxe ra chjotꞹji texe yo dya nee ra dyⱥtⱥji angeze ñe o trʼii (2 Tesalonicenses 1:6-9). Nuʼma, e Satanás ñe yo demonio dya kja ra jyotrʼꞹji yo ntee. Texe yo nee ra dyⱥtⱥji Mizhokjimi ñe ejmeji yo ra tsjaa o Reino Mizhokjimi ra jñanrraji ndexe kʼo ra tsjaa angeze (Apocalipsis 20:1-3; 21:3-5).

16. Dya kja ra mezhe ma Mizhokjimi ra kjuatꞹ yo na sʼoo, ngekʼua ¿pje ni mbe kʼo ri tsjage?

16 Dya kja ra mezhe ma ra chjotꞹji texe yo na sʼoo yo bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ. Ngekʼua na joo kʼꞹ nzi nazgøji ra mbeñeji na trʼønꞹ: “¿Pje ni jyodʼꞹ ra kjagø?”. E Jehová nee ke ri pa̱rge ne Biblia, ngekʼua me na joo ke ri xørꞹnu (Juan 17:3). Yo testigo e Jehová jmurꞹji texe yo ngoʼo ngekʼua ra mbøsʼꞹji yo ntee ra mba̱ra̱ji kʼo mama ne Biblia. Søø ri ñuu pje ri tsjaa ngekʼua dya ri jyɇzi ri mage ja jmurꞹji (xørꞹ Hebreos 10:24, 25). Ma ri unkʼe nguenrra ke ni jyodʼꞹ ri jyɇzi kʼo na sʼoo, ri jyɇzikʼo. Ma jmanchʼa jmanchʼa ri tsjage kʼo na joo, me ri jogebi na joo e Jehová (Santiago 4:8).

17. ¿Pjenga na punkjꞹ ntee dya go tsjapꞹji nguenrra ma ya ro chɇzhi kʼo paa ma ro kjuatꞹji kʼo na sʼoo?

17 Kʼe apóstol Pablo o mama ke ma ro kjuatꞹji yo na sʼonte ngeje ma na punkjꞹ ntee dya ri tebʼejikʼo. O mama ke ro “chjentjui nzakja ma ra e̱je̱ na mbe̱ʼe̱ ma xomꞹ” (1 Tesalonicenses 5:2). E Jesús o mama ke na punkjꞹ ntee dya ro tsjapꞹji nguenrra ke ro mimiji kja yo paa yo ni nguarꞹ. E Jesús go mama ga kjaba: “Kʼua ja nzi ma kjaa kʼo paa ma go mimi e Noé, ga kjanu ra ngeje ma ra bʼꞹbʼꞹ o Trʼii e bʼɇzo [o yo paa yo ni nguarꞹ]. Nangeje kʼo pakʼo ma dya bʼe mi e̱je̱ nu trʼadyebʼe, mi ñonaji ñe mi siji, yo bʼɇzo ñe yo nrrinxu mi chjꞹntꞹji, jesta kʼe paa ma e Noé go ngichi kja nu arca; ñe dya go tsjapꞹji nguenrra jesta ma go ñe̱je̱ nu trʼadyebʼe ñe go mbaxꞹji texeji, ga kjanu ra ngeje ma ra bʼꞹbʼꞹ o Trʼii e bʼɇzo” (Mateo 24:37-39, TNM).

18. ¿Pje go mama e Jesús ke ro pjønguenrraji?

18 E Jesús go mama ke ra pjønguenrraji, ngekʼua ‘dya ra ti̱ji, dya ra kjopkꞹji jñonꞹ’ ñe dya ra søxiji ja rga tøtrʼꞹji kʼo ni jyongꞹji. O mama ke ma ra kjuatꞹji kʼo na sʼoo ra chjenjui “nzakja dʼaja trjꞹmꞹ kʼꞹ ra jyꞹtrʼꞹ” texe yo ntee. Xo go mama e Jesús: “Xampageji, dyøtꞹgeji Mizhokjimi pamꞹ pamꞹ ngekʼua dya ri søgeji mꞹ ra kjogꞹ texe nujyo na sʼoo. Dya xo ri su̱geji ri bobʼꞹgeji a jmii o tʼii e bʼɇzo” (Lucas 21:34-36, NTD). ¿Pjenga me na joo ra pjønguenrra kʼo go mama e Jesús? Nangeje dya kja ra mezhe ma e Mizhokjimi ra kjuatꞹ kʼo na sʼoo yo bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ. Ngextrjo yo nuu na joo e Jehová ñe e Jesús xe ra mimitrjoji ma ra kjuatꞹji yo na sʼoo ñe ra mimiji nrrexe yo paa kja nu dʼadyo xoñijomꞹ (Juan 3:16; 2 Pedro 3:13).

^ par. 4 E Jesucristo xo ni chju̱u̱ Miguel. Ma xi gi nee ri pa̱ra̱, jñanrra nu nota 23 kja nu página 220.