Go na content

Go na table of contents

KAPITEL 9

A kaba fu grontapu de krosibei?

A kaba fu grontapu de krosibei?

1. Fa wi kan kon sabi san o pasa na ini a ten di e kon?

OITI yu sidon luku a nyunsu tapu telefisi èn aksi yusrefi: ’Sani kan kon moro ogri na grontapu?’ Fu di furu sari nanga ogri sani e pasa, meki son sma e bribi taki a kaba fu a grontapu de krosibei. Ma a sani dati tru? Wi man kon sabi san o pasa na ini a ten di e kon? Iya. Libisma no man taki na fesi san o pasa, ma Yehovah Gado man du dati. Na ini Bijbel a e fruteri wi san o pasa nanga wi èn nanga a grontapu na ini a ten di e kon.Yesaya 46:10; Yakobus 4:14.

2, 3. San den disipel fu Yesus ben wani sabi èn san a piki den?

2 Te wi e leisi na ini Bijbel fu a kaba fu grontapu, dan dati no wani taki dati a planeiti grontapu o kon na wan kaba, ma taki ogridu o kon na wan kaba. Yesus ben leri sma taki a Kownukondre fu Gado o tiri grontapu (Lukas 4:43). Den disipel fu en ben wani sabi o ten a Kownukondre ben o kon èn dati meki den aksi en: „O ten den sani disi o pasa, san o de a marki taki yu kon èn taki a kaba fu a grontapu disi de krosibei?” (Mateyus 24:3) Yesus no ben taigi den sortu dei a kaba o kon, ma a ben taigi den san ben o pasa syatu fosi a grontapu kon na wan kaba. Den sani di a ben taki, e pasa nownowde.

3 Na ini a kapitel disi wi o luku den buweisi di e sori taki a kaba fu a grontapu de krosibei. A fosi sani di wi o luku na a feti di pasa na ini hemel, so taki wi kan frustan fu san ede so furu ogri e pasa na grontapu.

WAN FETI NA INI HEMEL

4, 5. (a) San pasa na ini hemel syatu baka di Yesus tron Kownu? (b) Te wi luku Openbaring 12:12, dan san ben o pasa na grontapu baka di den fringi Satan komoto fu hemel?

4 Na ini kapitel 8 fu a buku disi wi leri taki Yesus tron Kownu na ini hemel na ini 1914 (Danièl 7:13, 14). A buku Openbaring e fruteri wi san pasa: „Wan feti bigin na ini hemel: Mikael [dati na Yesus] nanga den engel fu en ben feti nanga a bigi kaiman [Satan] èn a bigi kaiman nanga den engel fu en ben feti nanga den.” * Satan nanga den ogri yeye fu en lasi a feti èn Yesus trowe den komoto fu hemel kon na grontapu. Prakseri fa den engel ben e prisiri! Ma fa a ben o de gi den libisma na grontapu? Bijbel e taki dati a ben o muilek gi libisma. Fu san ede? Fu di Didibri „sabi taki en ten syatu” meki a abi bigi atibron.Openbaring 12:7, 9, 12.

5 Didibri e meki taki furu problema de na grontapu. En ati e bron fu di a sabi taki en ten syatu èn taki Gado o puru en na grontapu. Meki wi go luku san ben o pasa na ini den lasti dei soleki fa Yesus ben taki.—Luku „Ete wan tu sani” 24.

DEN LASTI DEI

6, 7. Fa den sani di Yesus ben taki fu feti nanga angriten e kon tru na ini a ten disi?

6 Feti. Yesus ben taki: „A wan pipel o go feti nanga a tra pipel, èn a wan kownukondre o go feti nanga a tra kownukondre” (Mateyus 24:7). Na ini a ten fu wi moro sma dede na ini feti leki na iniwan tra ten. Wan raportu fu wan organisâsi di nen Worldwatch Institute, e taki dati sensi 1914, moro leki 100 milyun sma dede na ini feti. Na ini a pisi ten fu a yari 1900 te go miti 2000, dri tron so furu sma dede na ini feti leki na ini den 1900 yari fosi dati. Prakseri a pina nanga a sari di feti tyari kon gi milyunmilyun sma.

7 Angriten. Yesus ben taki: ’Angriten o de’ (Mateyus 24:7). Aladi moro nyanyan de leki na iniwan ten na fesi, toku furu sma no abi nofo nyanyan. Fu san ede? Fu di den no abi nofo moni fu bai nyanyan, noso fu bai wan gron fu prani sani fu nyan. Moro leki wan milyard sma e pina so te, taki a moni di den abi fu libi ibri dei no doro wán Amerkan dala srefi. Na organisâsi fu gosontu afersi na heri grontapu (WHO) e taki dati moro leki feifi milyun pikin e dede ibri yari, fu di den no abi nofo nyanyan.

8, 9. San e sori taki den sani di Yesus ben taki fu gronseki nanga siki kon tru?

8 Gronseki. Yesus ben taki: „Bigi gronseki o de” (Lukas 21:11). Sabiman e fruwakti taki ibri yari bigi gronseki o de. Sensi a yari 1900 gronseki kiri moro leki tu milyun sma. Aladi nyun wrokosani man sori o ten wan gronseki o de, toku furu sma e dede ete.

9 Siki. Yesus ben taki dati „takru siki di e kiri ipi-ipi sma” ben o de. Takru siki ben o panya gaw èn den ben o kiri furu sma (Lukas 21:11). Aladi datra sabi dresi furu siki, toku yu abi siki di den no man dresi. Wan raportu e fruteri taki ibri yari siki soleki tuberculose, malaria, nanga cholera e kiri milyunmilyun sma. A no dati wan, ma datra kon si taki sowan 30 nyun siki de èn gi sonwan fu den dresi no de.

A FASI FA SMA BEN O TYARI DENSREFI NA INI DEN LASTI DEI

10. Fa 2 Timoteyus 3:1-5 e kon tru na ini a ten disi?

10 Bijbel e taki na ini 2 Timoteyus 3:1-5: „Na ini den lasti dei muilek ten o de di tranga fu pasa.” Na apostel Paulus ben sori fa furu sma ben o tyari densrefi na ini den lasti dei. A ben taki dati sma

  • ben o lobi densrefi nomo

  • ben o lobi moni

  • ben o trangayesi papa nanga mama

  • no ben o tai hori na trawan

  • no ben o lobi den famiri

  • no ben o man dwengi densrefi

  • ben o du ogri-ati sani èn den ben o atibron esi

  • ben o lobi prisiri moro leki Gado

  • ben o du leki den lobi Gado, ma den no o wani du san a taki

11. Fa Psalm 92:7 e sori san o pasa nanga den ogriwan?

11 A de so taki den sma na ini a birti fu yu e tyari densrefi na a fasi disi? Na ala sei yu abi sma di abi den fasi disi. Ma heri esi Gado o du wan sani. A pramisi: „Den ogriwan e sproiti leki grasi èn sani e go bun nanga den sma di e du hati sani nanga trawan. Ma te fu kaba den o kisi pori fu têgo.”Psalm 92:7.

BUN NYUNSU NA INI DEN LASTI DEI

12, 13. San Yehovah leri wi na ini den lasti dei?

12 Bijbel ben taki na fesi taki na ini den lasti dei pina nanga sari ben o lai na grontapu. Ma Bijbel e taki tu dati bun sani o pasa.

„A bun nyunsu disi fu a Kownukondre o preiki gi sma na heri grontapu.”Mateyus 24:14

13 Gado pipel e frustan san Bijbel e leri. A profeiti Danièl ben skrifi fu den lasti dei. A taki: ’Furu sma o kon sabi bun furu tru tori’ (Danièl 12:4). Gado ben o yepi en pipel fu den frustan Bijbel moro bun leki iniwan ten na fesi. Yehovah du disi spesrutu sensi 1914. Fu eksempre, a leri wi o prenspari en nen de èn san a abi na prakseri gi a grontapu. A gi wi leri tu fu na lusu-paiman, na opobaka èn a leri wi san e pasa nanga den dedewan. Wi kon sabi taki na Gado Kownukondre wawan kan lusu ala wi problema. Wi kon sabi tu fa wi kan de koloku èn fa wi musu libi soleki fa Gado wani. San a pipel fu Gado e du nanga den sani di den kon sabi? Wan tra profeititori e gi wi a piki.—Luku „Ete wan tu sani” 21 nanga 25.

14. Na ini omeni kondre a bun nyunsu fu a Kownukondre e preiki, èn suma e du a wroko disi?

14 A preikiwroko e du na heri grontapu. Di Yesus ben taki fu den lasti dei, a taki: „A bun nyunsu disi fu a Kownukondre o preiki gi sma na heri grontapu” (Mateyus 24:3, 14). A bun nyunsu fu a Kownukondre e preiki na ini moro leki 230 kondre èn na ini moro leki 700 tongo. Iya, na ala sei fu grontapu, Yehovah Kotoigi di komoto fu ’ala kondre nanga lo’, e yepi sma fu frustan san na a Kownukondre èn san a o du gi libisma (Openbaring 7:9). Nowan sma e pai den fu du disi. Aladi furu sma e teige den èn e frufolgu den, toku noti no man tapu a preikiwroko neleki fa Yesus ben taki.Lukas 21:17.

SAN YU O DU?

15. (a) Yu e bribi taki wi e libi na ini den lasti dei? Fu san ede yu e bribi dati? (b) San o pasa nanga den sma di e gi yesi na Yehovah èn nanga den wan di no e du dati?

15 Yu e bribi taki wi e libi na ini den lasti dei? Furu Bijbel profeititori di e taki fu den lasti dei e kon tru. Heri esi Yehovah o taigi en pipel taki den no musu preiki a bun nyunsu moro, èn dan „a kaba” o kon (Mateyus 24:14). San na a kaba? Dati na Armagedon, te Gado o puru ala ogri. Yehovah o gebroiki Yesus nanga den makti engel fu pori iniwan sma di no wani gi yesi na en nanga en Manpikin (2 Tesalonikasma 1:6-9). Baka dati Satan nanga den ogri yeye fu en no o kori sma moro. Ala den wan di wani gi yesi na Gado èn di e horibaka gi en Kownukondre o si fa ala den pramisi fu Gado o kon tru.Openbaring 20:1-3; 21:3-5.

16. San yu musu du now di a kaba de so krosibei?

16 A grontapu disi di Satan e tiri, o kon na wan kaba. Dati meki a prenspari fu aksi wisrefi: ’San mi musu du?’ Yehovah wani dati yu musu meki muiti fu frustan Bijbel. Yu musu studeri Bijbel fayafaya (Yohanes 17:3). Yehovah Kotoigi e hori konmakandra ibri wiki fu yepi sma fu frustan Bijbel. Meki muiti fu go na den konmakandra disi ibri wiki. (Leisi Hebrewsma 10:24, 25.) Efu yu kon si taki yu musu kenki wan tu sani, dan no frede fu du disi. Te yu o du dati, dan yu nanga Yehovah o kon de moro bun mati.Yakobus 4:8.

17. Fu san ede furu sma o skreki te a kaba kon?

17 Na apostel Paulus ben taki dati a dei di Gado o pori ogri sma o kon „leki wan fufuruman na neti” (1 Tesalonikasma 5:2). Furu sma no o fruwakti en. Yesus ben taki dati furu fu den ben o weigri fu si den buweisi taki wi e libi na ini den lasti dei. A taki: „Neleki fa sani ben de na ini a ten fu Noa, na so a o de te a Manpikin fu libisma kon [sobun, na ini den lasti dei]. Na ini a ten dati bifo a frudu, sma ben nyan, den ben dringi, man ben teki uma fu trow èn uma ben trow nanga man, teleki a dei doro di Noa go na ini na ark. Ma den no ben poti prakseri na san ben e pasa, teleki a frudu kon èn a wai den alamala puru.”Mateyus 24:37-39.

18. Sortu warskow Yesus ben gi wi?

18 Yesus ben warskow wi: „Luku bun taki noiti unu nyan pasa marki, taki unu no dringi tumusi furu, noso taki unu no broko un ede nanga na aladei libi.” A ben taki dati a kaba o kon wantronso, „leki wan trapu”. A ben taki tu dati ’a o kon na tapu ala den sma di e libi na grontapu’. Baka dati a taki: „Fu dati ede, tan na ai èn begi ala ten taki unu man lowe gi ala den sani di musu pasa, èn taki unu kan tanapu na fesi a Manpikin fu libisma” (Lukas 21:34-36). Fu san ede a prenspari fu gi yesi na a warskow fu Yesus? Fu di heri esi na ogri grontapu fu Satan o kisi pori. Soso den sma di Yehovah nanga Yesus feni bun, o tan na libi èn den o libi fu têgo na ini a nyun grontapu.Yohanes 3:16; 2 Petrus 3:13.

^ paragraaf 4 Mikael na wan tra nen gi Yesus Krestes. Efu yu wani sabi moro, dan luku „Ete wan tu sani” 23.