Kosomar nuejaas toma

Skip to table of contents

ESULA LOIKANYETEKAONGON

Eyapie kereka Awasia naka akwapin?

Eyapie kereka Awasia naka akwapin?

1. Ai bo ipedoria oni aisisiaun nuipu nuikamunitos nukoingaren?

ISESENITOR kereka ijo iyemuto kotelebision araibo ipupenenei ijo iyemuto koredio kosodi aomoom ebe, ‘Ai bo ejai akwap na abear?’ Ipu atiokisio ido epol adedengu einakinit ngin itunga luipu aomoom ebe eyapie awasia naka akwap kana. Erai kereka ngin abeit? Ejai kereka eipone loipedoria oni ajenun nuepote aiswamaun koingaren? Eebo. Karaida mam itunga epedorete aidwar nuepote aiswamaun koingaren, epedorit Edeke. Elimokinit oni Ebaibuli nuepote atakanikin oni kotoma akwap koingaren.—Isaia 46:10; Yakob 4:14.

2, 3. Anyoika bo nuakotosi esisiakake Yesu ajenun, ido eipone bo ani abu Yesu kobongokina?

2 Naisiomia oni kotoma Obaibuli nuikamunitos awasia naka akwap, mam erai ebe esange loka Akwap alopet, konye erai awasia naka iboro luarokok. Esisianakinit Yesu itunga ebe ebeit Ajakanut naka Edeke aipuga akwap. (Luka 4:43) Akotosi ikesiakake ajenun iwori bo abeitor Ajakanut naka Edeke abunere, apotu kesi kingitata Yesu ebe: “Kolimokinai, ejaunete akiro ngun wori, anyoin aanyunet naka abunorekon, ka naka esange loka akwapin?” (Matayo 24:3) Mam Yesu abu kitejenik kesi aparaan obe, konye abu ngesi kolimok kesi nuabeit atakanun keyapu awasia. Akiro nuabu Yesu kolimunite ebe abeit aiswamaun ido iswamasi kwana.

3 Ibuni oni aitetem kosula kalo akiro nuitogogongitos ebe kijai kwana oni apakio nukawasia. Nasodit, ibusakinit oni aisisiaun nuipu nuikamunitos ejie loabu kojaikin toma akuj kanu oni ajenun kanukinyo ipuakatar iboro luarokok kotoma akwap.

EJIE LOAJAI TOMA AKUJ

4, 5. (a) Anyoika nuapotu kotakanutu katipet nadakakinere Yesu araut Ekabaka kotoma akuj? (b) Katupitos Apukokinio 12:12, anyoika nuapotu kotakanutu nacakunere Satan kwap?

4 Kosula lo 8 kidaunit oni aisisiaun ebe aponi kitaraunai Yesu ekabaka kokaru 1914. (Daniel 7:13, 14) Elimokinit oni eitabo loka Apukokinio nuapotu kotakanutu: “Kojau ejie toma akuj, kitiji Mikael [Yesu] ka ikemalaikan apiu [Satan]. Koji apiu ka ikemalaikan.” * Aponi kipikorai Satan ka akejokin kosodete acakun kesi kwap. Koomoom ber ijo aiyalama napotu imalaikan kodumutu kotoma akuj! Dobo do itunga kokwap? Elimokinit oni Ebaibuli ebe eraasi nu apakio nuetioko. Kanukinyo? Naarai enyunyura Ekejodijodon “naarai ejeni ebe edit akepak.”—Apukokinio 12:7, 9, 12.

5 Eyangaununei Ekejodijodon atiokisio nuipu toma akwap. Enyunyura ngesi naarai ejeni ebe “edit akepak” naideuna komudiari ngesi Edeke. Kaanyutu ber oni nuadwarit Yesu ebe epote ajaun kotoma apaarasia nuka awasia.—Koany Nuengesete 24.

APAKIO NUKA AWASIA

6, 7. Anyoika bo nuipedori oni atemar kanuikamunitos ejie ka ebeli?

6 Ejie. Abu Yesu kotema ebe: “Enyoikini ateker asurokin ateker, ajakanut da asurokin ajakanut.” (Matayo 24:7) Atwakata itunga luipu kapakiowok kanuka ejie adepar apakio nukolo sek. Itodunitos aiwadikaeta nuka atukot naeyait akiro nuiswamasi kakwap kere ebe ameun kokaru lo 1914, etwakete itunga luedaparitos imilionin 100 kojisinei. Itunga luetwakitos kojie ikaru 100 kiding 1900 kitoni 2000 ngesi edeparitos irwan auni itunga luetwakitos kokaru 1,900 luatuburos. Koomoom ber ijo aiturur ka apipil napotu imilionin luka itunga kopuputu kanuka ijiisinei!

7 Ebeli. Abu Yesu kotema ebe: “Ejaunun ebel.” (Matayo 24:7) Karaida ipu inyamat luitolomio kapaarasiawok adepar kolo sek, ipu itunga lumam edumununete inyamat luedolito. Kanukinyo? Naarai emameete kesi ka ikapun lugwelis inyamat arai bo alupok nukorikina iraan. Itunga luedeparitos ebilionit kesi icanasi noi. Ebala atukot naeyait akiro nuka angaleu kakwap kere ebe etwakete imilionin luka idwe kangol karu, naarai ekaditos kesi inyamat.

8, 9. Anyoika aanyuneta nuitodunitos ebe etodolikinos akiro nuadwarit Yesu kanuikamunitos amaraneta nuka akwap ka adekasinei?

8 Amaraneta nuka akwap. Abu Yesu kodwarite ebe: “Ejaununete amaraneta nuepolok nuka akwap.” (Luka 21:11) Etakanunete kwana amaraneta nuepolok kotoma akwap nepetai kangol karu. Ido karaida ingarakinit etatai loakwana aingic amaraneta nukakwap, eroko itunga luipu etwakete kotoma amaraneta nuka akwap.

9 Adekasinei. Abu Yesu kodwarite ebe ejaunun da “atular.” Ikopasi adekasinei nuededeng noi ido aarata itunga luipu. (Luka 21:11) Karaida ejaasi imurok luituutooritai amukian adekasinei nuegelegela, eroko adekasinei numam imukias ejaasi. Kabeit, itetemitos aiwadikaeta ace ebe kangol karu, etwakete imilionin lukaitunga kanu adekasinei, kwape nat elweera eimidi ka ekolera. Mam erai ngun bon, konye angicutu bobo imurok luka adekis adekasinei 30 nuitetetiak, ido ace mam imukias.

EJAUTENE LOKA ITUNGA KOTOMA APAKIO NUKAWASIA

10. Eipone bo ani ejaar 2 Timoteo 3:1-5 aitodolikin lolo?

10 Kotoma 2 Timoteo 3:1-5, ebala ebe: “Kapaarasia nukawasia epote apakio nuetioko.” Abu ekiyakia Paul kitetemite eipone lo ejaunotor itunga kotoma apakio nukawasia. Eraunete itunga

  • Iuibitioko

  • lueminasi apesan

  • luiulakinito ikauriakakec

  • lumam emunoko

  • lumam eminasi ikalia kec

  • lumam itikokina

  • luemumu ido kodedeng

  • lueminasi aitelelio itia amin Edeke

  • luisoswaikinito bala eminasi Edeke konye komam erimaaritos ngesi

11. Atupit Isabulin 92:7, anyoika nueponio aiswamakin itunga luarokok?

11 Ikote kereka itunga luatutubet kon da nen? Itunga lukakwap kere, ikote nen. Konye ejaasi nuebuni Edeke aswam katipet. Isumunit ngesi ebe: “Naelibuniata ikaronok bala inya, naekeriakarotor lukeswamak numam adolit kere; Iswamaete kwangin tetere emudiario ikar kere.”—Isabulin 92:7.

AKIRO NUKAJOKAK KOTOMA APAKIO NUKAWASIA

12, 13. Anyoin abeit naesisianak Yawe oni kapakio nukawasia?

12 Adwarit Ebaibuli ebe kotoma aparaasia nukawasia, ebuni apipil ka aiticanitoi apoloor kakwap. Konye edwarit bobo Ebaibuli akiro nukajokak nuiswamasi kapakio nukawasia.

“Elimonokino akiro nu Nukajokak nuka ajakanut anatar akwapin kere.”—Matayo 24:14

13 Amisiikin Ebaibuli. Abu enabi Daniel kiwadik nuikamunitos apaarasia nukawasia. Abu kotema ebe: ‘Iyatakin aijen naka abeit.’ (Daniel 12:4) Abeit Edeke aijaikin kesi amisiikin akiro nuka Ebaibuli kaidules. Engaraki Yawe kesi kacut ageun okaru 1914. Kwape aanyunet, esisianiki ngesi oni apolou naka ekekiror ka alosikineteke kanuka akwap ka abeit naikamunit alucet, nuetakanikinete oni kitwaka ka nuikamunitos ajarun. Isisiau bobo oni ebe ajakanut naka Edeke ngesi bon epedori aitemokin atiokisiowok. Kisisiau da eipone lodumunet aiyalama kaijar koipone loisiyalamikinit Edeke. Konye anyoika bo iswamaete ikejaanakinak luka Edeke kede akiro ngun nuadautu kesi aisisiaun? Ebongokinit oni acedwaretait.—Koany Nuengesete 21 ka 25.

14. Ai bo itolosere aswam naka alimonokin akiro nukajokak, ido lubo angai elimonokinete?

14 Alimonokin naenatarit akwapin kere. Enera Yesu nuikamunitos apakio nukawasia kobala ebe: “Elimonokinio akiro nu Nukajokak nuka ajakanut anaatar akwapin kere.” (Matayo 24:3, 14) Ejakai alimonokin akiro nukajokak nuka ajakanut kotoma akwapin nuedeparitos 230 kangajepisinei nuedeparitos 700. Eebo, anatar akwapin kere, Ajenak Luka Yawe luelomunitos kotoma “anginijena ka atekerin” kere ingarakinitos itunga amisiikin anyoin ajakanut naka Edeke keda nuebuni ajakanut aiswamakin itunga. (Apukokinio 7:9) Ido mam etacio kesi. Karaida engarasi ido koreitos itunga luipu kes, emamei idiobore yenepedori aitikokin aswam naka alimonokin naka Ajenak Luka Yawe, kwape adwaritor Yesu.—Luka 21:17.

ANYOIN IBUSAKINIT IJO ASWAM?

15. (a) Kicamunit kereka ijo da ebe ijai oni apakio nukawasia, ido kanukinyo? (b) Anyoika bo eponio aiswamakin itunga luerimaaritos Edeke ka lumam erimaaritos nges?

15 Icamunit kereka ijo ebe ijai oni apakio nukawasia? Adwareta nuipu nuikamunitos apakio nuka awasia etodolinikinos. Katipet ebuni Yawe aitanang alimonokin, kodoluni konye awasia. (Matayo 24:14) Anyoin awasia? Nges Arumagedon, naebunio Edeke alemar aronis. Ebuni Yawe aitosom Yesu ka imalaikan ke luegogong kanu amudiar itunga kere luimam erimaaritos Edeke ka Okokuke. (2 Isesalonikan 1:6-9) Akaulo kangun, mam bobo Satan ka akejokin epote aitapaar itunga. Itunga luerimaaritos Edeke ido kocamunitos akejakanut epote aanyun aisumuneta nuka Edeke itodolikinos.—Apukokinio 20:1-3; 21:3-5.

16. Kwape ayapuna “awasia,” anyoika nuibusakinit ijo aswam?

16 Eyapie amudiar akwap naka Satan. Kanuka ngun ibusakinit oni aingitakin ebe ‘Inyo ibusakinit eong aswam?’ Ekoto Yawe oni aisisiaun nuipu kotoma Obaibuli. Ekoto ijo ayangarit aisisiakon naka Ebaibuli kwape ibore yenepol. (Yokana 17:3) Ejaununos Ajenak Luka Yawe airiamununeta nuingarakinete itunga amisiikin Ebaibuli kangol sabiiti. Kotamak nuipedori kere ajaunun airiamununeta duc. (Kosiom Iburanian 10:24, 25.) Naisisiauna ijo ebe ejaasi aijulanakineta nuebeit ijo aswam, sirikikurianar aiswamaun ngun. Kiswama ijo ngun, ebuni do edicanekon ka Yawe agogongor.—Yakob 4:8.

17. Kanukinyo ebeitor itunga luipu ariengun kedolu awasia?

17 Abu ekiyakia Paul kitetem ebe ebuni amudiario naka itunga lukarokok kapak namam kes eomitotor, naarai ebuni apak ngin “kwape ekokolan kuare.” (1 Isesalonikan 5:2) Abu Yesu kodwarite ebe epote itunga luipu apalun aanyuneta nuitodunitos ebe kijai oni apakio nukawasia. Kobala ebe: “Kwape kejaatar apaarasia nuka Noa, ikonakini nen abunore naka Okoku loka etunganan [apakio nukawasia]. Naarai kwape kejaatar toma apaarasia nukegeikinete akalele, anyamete, amasete, amanyasi, amanyio da, kiton apaaran nakelomaria Noa toma ataker, kopalunito kiton neadolunio akalele kolelea kere, ikonakini nen abunore naka Okoku loka etunganan.“—Matayo 24:37-39, NW.

18. Anyoin aikwenyaret nabu Yesu kijaik oni?

18 Abu Yesu kikwenya oni acoit “airanganut ka emeret ka aiyalongong da naka aijar.” Abu ngesi kotema ebe ebuni awasia angesun, kwape “ipokia akuluma.” Abu bobo ngesi kotema ebe “edolokini itunga kere luejaasi akwapin kere.” Kosodi aiyatakin ebe: “Kokwenya apakio kere, kingaingata [kilipata kotoma abeit] tetere idumunete agogong aiku kakiro ngun kere nuedolokinete, ka aibwo da kakonyen nuka Okoku loka etunganan.” (Luka 21:34-36) Kanukinyo eraatar nuepolok oni airic aikwenyaret naka Yesu? Naarai katipet emudiaro akwap nakaronon naka Satan. Itunga luitojokit Yawe ka Yesu kesi epote aiku amudiario kosodete aijar ikar kere kotoma akwap nakitetet.—Yokana 3:16; 2 Petero 3:13.

^ atu. 4 Mikael erai ekiror loka Yesu Kristo ece. Kanu ajenun nuipu, kilipit koany Nuengesete 23.