Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 10

¿Ja ga ngeje yo anxe ñe yo demonio?

¿Ja ga ngeje yo anxe ñe yo demonio?

1. ¿Pjenga ni jyodʼꞹ ra pa̱rgøji yo anxe?

E JEHOVÁ nee ke ra pa̱ra̱ji kjo ngeje o pjamilia. Yo anxe ngeje o pjamilia Mizhokjimi. Ne Biblia mama ke angezeji ngeji “o trʼiji Mizhokjimi” (Job 38:7). ¿Pje kjaji yo anxe? ¿Ja ba mbøsʼꞹji kʼo ntee mi jingua? ¿Pjøxkꞹji yo anxe yo padya? (Jñanrra nu nota 8 kja nu página 210).

2. ¿Ja bi ñe̱je̱ yo anxe ñe janzi anxe go dyⱥtrʼⱥ Mizhokjimi?

2 Na joo ke ra pa̱ra̱ji ja bi ñe̱ji yo anxe. Kja Colosenses 1:16 mama ke e Jehová go dyⱥtrʼⱥ e Jesús, go dyⱥtrʼⱥ texe yo bʼꞹbʼꞹ ajensʼe nzakja yo anxe, xo go dyⱥtrʼⱥ ne xoñijomꞹ. ¿Janzi anxe go dyⱥtrʼⱥ Mizhokjimi? Ne Biblia mama ngeje na punkjꞹ millón (Salmo 103:20; Apocalipsis 5:11).

3. ¿Pje mama Job 38:4-7 jingua go dyⱥtrʼⱥji yo anxe ñe kjo ngeji?

3 Ne Biblia xo mama e Jehová otrʼꞹ ba dyⱥtrʼⱥ yo anxe, kjanu o dyⱥtrʼⱥ ne xoñijomꞹ. ¿Ja ba zøji kʼo anxe ma e Jehová go dyⱥtrʼⱥ ne xoñijomꞹ? Kja nu libro e Job mama ke me mi mⱥji. Texeji nrre mi ngeji o pjamilia kʼꞹ mi pɇpiji e Jehová (Job 38:4-7).

YO ANXE PJØSʼꞸJI O NTEE MIZHOKJIMI

4. ¿Pjenga neji ke ra ka̱rgøji na joo yo anxe?

4 Yo anxe neji ke ra ka̱rgøji na joo ñe neji ke ra zⱥdʼⱥ kʼo mama e Jehová ra tsjaa kja ne xoñijomꞹ (Proverbios 8:30, 31; 1 Pedro 1:11, 12). Yo anxe me go søxiji ma e Adán ñe Eva go tsjabi kʼo na sʼoo. Nudya me sichʼi kja o mꞹbʼꞹji ma janrraji ke yo ntee dya nee ra dyⱥtʼⱥji e Jehová, pe me mⱥji ma janrraji yo ntee kʼo jodʼꞹji Mizhokjimi Jehová ñe nzhogꞹ o mꞹbʼꞹji ga jɇziji kʼo na sʼoo (Lucas 15:10). Yo anxe janrraji yo ntee yo pɇpiji Mizhokjimi ñe me sʼiyajiyo. E Jehová pejñe yo anxe ra mbørꞹji ñe ra mbøsʼꞹji o ntee kja ne xoñijomꞹ (Hebreos 1:7, 14). Ra nuji ja ga tsjaji o bʼɇpji.

“In Mizhokjimigø o pejñe o anxe go e̱ ngotrʼpʼꞹ o nee yo lion.” (Daniel 6:22)

5. ¿Ja ba mbøsʼꞹji yo anxe o ntee Mizhokjimi mi jingua?

5 E Jehová go pejñe yeje anxe ro ma mbøsʼꞹji e Lot ñe o pjamilia ngekʼua dya ro nrru̱ji ma ro kjuatꞹ nu jñiñi a Sodoma ñe nu jñiñi a Gomorra (Génesis 19:15, 16). Ma kʼe profeta Daniel go pa̱ntrʼa̱ji kja na trʼoʼo nu ja mi ka̱ʼa̱ yo lion, dya go zaji, angeze go mama pje go kjogꞹ, go mama ga kjaba: “In Mizhokjimigø o pejñe o anxe go e̱ ngotrʼpʼꞹ o nee yo lion” (Daniel 6:22). Ma ke apóstol Pedro mi oʼo a pjørꞹ, e Jehová o pejñe na anxe ro mbøsʼꞹ e Pedro ñe ro pjongꞹ a pjørꞹ (Hechos 12:6-11). Yo anxe xo o e̱ mbøsʼꞹji e Jesús ma mi bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ. Nzakja ma e Jesús go jichiji kja nrreje, “o e̱kʼua kʼo o anxe Mizhokjimi, o e̱ mbøsʼꞹji e Jesús” (Marcos 1:13). Ma dya bʼe mi pøtrʼꞹji e Jesús, na anxe “o ñe̱ tsjapꞹ o zɇzhi e Jesús” (Lucas 22:43).

6. a) ¿Ja rga pa̱rgøji ke yo anxe pjøsʼꞹji o ntee Mizhokjimi yo padya? b) ¿Pje ma trʼønꞹ ra nuji?

6 Yo padya, dya søø ra janrraji yo anxe, pe e Mizhokjimi xi pejñeyo ngekʼua ra mbøsʼꞹji o ntee angeze. Ne Biblia mama: “O anxe e Jehová bʼꞹbʼꞹji a jmii yo su̱ji angeze ñe pjøsʼꞹkʼo ngekʼua dya pje ra kjogꞹji” (Salmo 34:7). ¿Pjenga ni jyodʼꞹ ra mbøkꞹjikʼo? Nangeje bʼꞹbʼꞹ kʼo me ꞹngꞹzꞹji ñe nee ra tsjakꞹji kʼo na sʼoo. ¿Kjo nge kʼo me ꞹngꞹzꞹji? ¿Ja ni ñe̱jikʼo? ¿Pjenga nee ra tsjakꞹji kʼo na sʼoo? Ra meyajikʼo ma ra xørꞹji pje go kjogꞹ ma e Jehová go dyⱥtrʼⱥ e Adán ñe e Eva.

BʼꞸBʼꞸ KʼO ꞸNGꞸZGØJI PE DYA RI JANRRAJI

7. ¿Pje nee e Satanás ke ra kjaji?

7 Kja nu xørꞹ 3 ro pjechiji kʼꞹ na anxe ke dya go dyⱥtⱥ Mizhokjimi, xo mi nee ro mbɇzhi jmuʼu ngekʼua ro manda kʼo dyaja. Ne Biblia mama ke angeze ni chju̱u̱ Satanás ñe Diablo (Apocalipsis 12:9). E Satanás dya mi nee ke yo dyaja ro dyⱥtⱥji Mizhokjimi. Ndeze ma o dyompꞹ e Eva xe na jyotrʼꞹ na punkjꞹ ntee. Pe o bʼꞹbʼꞹ ntee ke o dyⱥtⱥji e Jehová nzakja e Abel, e Enoc ñe e Noé (Hebreos 11:4, 5, 7, TNM).

8. a) ¿Pje go tsjaji janzi anxe kʼo go mbɇzhiji demonio? b) ¿Pje go tsjaji yo demonio ngekʼua dya ro nrru̱ji ma go ñe̱je̱ kʼe trʼadyebʼe?

8 Kʼo paa ma o bʼꞹbʼꞹ e Noé yo anxe dya go dyⱥtⱥji Mizhokjimi, go jyɇziji ajensʼe ja mi bʼꞹnji ñe o e̱ nga̱ra̱ji kja ne xoñijomꞹ nzakja yo ntee. ¿Pjenga go tsjajikʼo? Ne Biblia mama ke mi nee ro chjꞹntꞹji yo nrrinxu (xørꞹ Génesis 6:2). * Me na sʼoo kʼo go tsjaa kʼo anxe (Judas 6). Ma go kjogꞹ yo paa, kʼo ntee go xⱥkⱥji kʼo na sʼoo kʼo mi kjaa kʼo sʼoanxe, mi pⱥrⱥji kʼo ntee ñe mi jꞹnbꞹji kʼo mi pɇsʼiji. Ngekʼua e Jehová go mama ro pejñe na trʼadyebʼe ga kjanu o chjotꞹkʼo. Pe o mama ro mbøsʼꞹ kʼo ntee kʼo mi ⱥtⱥji angeze ngekʼua dya ro nrru̱ji (Génesis 7:17, 23). Pe kʼo anxe dya mi nee ro nrru̱ji ngekʼua go moji ajensʼe ja bi ñe̱ji. Ne Biblia mama ke kʼo sʼoanxe ngeji demonio. Go dyⱥtⱥji e Satanás ngekʼua ngeje kʼꞹ mandadyakʼo (Mateo 9:34).

9. a) ¿Pje bo tsjapꞹji yo demonio ma go nzhogꞹji ajensʼe? b) ¿Pje ra xørꞹjiba?

9 Angezeji dya go dyⱥrⱥji ngekʼua ma go nzhogꞹji ajensʼe e Jehová dya xi bo nee ke ro ngeji o pjamilia (2 Pedro 2:4). Nudya yo demonio dya kja søø ra potrpꞹji o kuerpo ngekʼua ra ngeji nzakja yo ntee, pe sido ompꞹji “texe yo ka̱ra̱ kja ne xoñijomꞹ” (Apocalipsis 12:9; 1 Juan 5:19). Ra xørꞹjiba ja ga dyompꞹji na punkjꞹ ntee (xørꞹ 2 Corintios 2:11, TNM). *

¿JA GA JYOTRʼꞸJI YO NTEE YO DEMONIO?

10. ¿Ja ga jyotrʼꞹji yo demonio yo ntee?

10 Yo demonio pje nrre kjaji ngekʼua ra jyotrʼꞹji yo ntee. Bʼꞹbʼꞹ ntee yo ñaji yo demonio, bʼꞹbʼꞹ yo poji kja sɇrø o yo sañimɇ ngekʼo ra zopjꞹji yo demonio xo pa nuji kʼo pa̱ra̱ pje mbeñe na ntee. Zø pje nrre kjaji, nrre zopjꞹji yo demonio. Pe ne Biblia xitsiji ke dya ra kjagøjiyo ñe dya ra jodʼꞹjikʼo nangeje texe ba e̱je̱ kja yo demonio (Gálatas 5:19-21). ¿Pjenga dya ga jokʼo? Yo demonio kjaji nzakja yo ntee yo jodʼꞹji pje ra mbⱥʼpʼⱥ yo añimale ngekʼua ra zꞹrꞹji, ga kjanu yo demonio me jombʼꞹ ja rga tsjapꞹji ngekʼua yo ntee ra tsjaji yo nee angezeji (jñanrra nu nota 26 kja nu página 221).

11. ¿Pje kjaa yo ntee ma nee ra mba̱ra̱ji kʼo ra kjogꞹ axojñi ñe pjenga dya ga joo ke ra kjajikʼo?

11 Yo demonio jyotrʼꞹ yo ntee ngekʼua ra mbeñeji ke bʼꞹbʼꞹ kʼo ra xipjiji pje ra kjogꞹ axojñi ñe ra xipjiji kʼo dya pa̱ra̱ji. Kjapꞹji yo ntee ra jñanrraji kja na bola de cristal, ra nuji yo carta yo xiji tarot, ra xørpꞹji o dyɇɇ ma jiyo nge yo seje ngekʼua ra xiji pje ra kjogꞹ axojñi. Na punkjꞹ ntee manji kʼꞹ dya nrra na sʼoo ma ra tsjajikʼo ñe dya pje ra kjogꞹji, pe dya kjuanakʼo. Ne Biblia mama ke yo sɇrø pɇpi yo demonio. Kja Hechos 16:16-18 mama ke mi bʼꞹbʼꞹ na xuntrʼi kʼꞹ “mi oʼo o mꞹbʼꞹ na o espíritu e Satanás kʼꞹ dya joo, mi unꞹ poder mi divinao”, ngekʼua mi to̱njo̱ “na punkjꞹ o merio”. Pe ma kʼe apóstol Pablo go pjongꞹ kʼe demonio kja ke xuntrʼi, angeze dya kja mi søø ro mama pje ro kjogꞹ axojñi.

12. a) ¿Pjenga dya ra jodʼꞹji ra ñaji yo añima? b) ¿Pjenga o ntee Mizhokjimi dya kjaji kʼo je ni ñe̱je̱ kja yo demonio?

12 Yo demonio xe jyotrʼꞹ yo ntee, ngekʼua bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo kreoji ke kʼo ya nrru̱u̱ bʼꞹbʼꞹ ja kʼo o ma mimiji ngekʼua ma pje nee ra xipjiji o pje nee ra mba̱ra̱ji søø ra ñabi angezeji xo mbeñeji ke søø ra tsjakꞹji kʼo na sʼoo. Na punkjꞹ kʼo mi ñeji na jobi o na o pjamilia ke go nrru̱u̱, nee ra ñabi ko angeze o nee ra mba̱ra̱ji pje ra mama, pa nuji kʼo zopjꞹ kʼo añima ngekʼua ra xipjiji pje mama ke ntee ke ya nrru̱u̱. Kʼe sɇrø bʼꞹma ra xipji pje kʼo mama o pje go kjogꞹ kʼe ntee kʼꞹ mi jobi o ma mi ngeje na o pjamilia ñe bʼꞹma ra ñaa kʼe sɇrø nzakja kʼe ntee ke ya nrru̱u̱ (1 Samuel 28:3-19). Yo ntee pje nrre kjaji ma kjo kʼo ra nrru̱u̱ nangeje mbeñeji ke xe bʼꞹntrjo. Bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo pje nrre kjaa kʼe paa ma kjo kʼo ra nrru̱u̱ ñe ra dyøgꞹji, kjinsbʼiji o paa, søtpʼꞹji o kjɇɇ ñe pje kʼo nrre pⱥsʼbʼⱥji. Pe kʼo ntee kʼo kreoji Mizhokjimi Jehová dya kjajiyo, zø nu pjamilia ñe yo menzumꞹ dya kja nuji na joo, ra zadʼꞹji ñe dya kja ra dyoji angeze. Pe yo ⱥtⱥji Mizhokjimi pa̱ra̱ji na joo ke yo añima dya bʼꞹbʼꞹ jakʼo ra ma mimiji, zø pje ra xipjiji dya kja ra dyⱥtⱥji ñe dya søø ra tsjakꞹji kʼo na sʼoo (Salmo 115:17). Ngekʼua ri pjønguenrra, dya ga joo ri jyodʼꞹ ri zopjꞹ yo añima o yo demonio ñe dya ri tsjaa kʼo je ni ñe̱je̱ kja yo demonio (xørꞹ Deuteronomio 18:10, 11; * Isaías 8:19).

13. ¿Pje søø ro tsjaa kʼo ntee kʼo mi su̱u̱ yo demonio?

13 Yo demonio jyotrʼꞹ yo ntee ñe nee ke ra zu̱ji. Yo padya e Satanás ñe yo demonio pa̱ra̱ji “kʼꞹ dya kja ra mezhe paa kʼꞹ xe søø ra [tsjaji] texe kʼo na sʼoo”, ante ke ra kjuatꞹ Mizhokjimikʼo, angezeji xenrra ra tsjaji kʼo na sʼoo (Apocalipsis 12:12, 17). Na punkjꞹ ntee kʼo me mi su̱u̱ yo demonio, nudya dya kja su̱ji. ¿Pje go tsjaji ngekʼua dya kja ro zu̱ji?

KʼO RI TSJAGE NGEKʼO DYA KJA RI SU̱U̱ YO DEMONIO

14. Nzakja o ntee Mizhokjimi kʼo go mimi jingua, ¿pje ra kjaji ma pje kʼo ri pɇsʼiji kʼꞹ nge o tsjaja yo demonio?

14 Ne Biblia mama pje ra kjaji ngekʼua dya ra ⱥtⱥji yo demonio ñe dya ra su̱ji pje ra tsjakꞹji. Nzakja mi jingua kja kʼe jñiñi a Éfeso mi bʼꞹbʼꞹ ntee kʼo mi pɇpiji yo demonio ma dya bʼe mi pa̱ra̱ji Mizhokjimi Jehová. ¿Ja ba jyɇzijikʼo? Ne Biblia mama: “Bʼꞹbʼꞹ o sɇrø kʼo mi kjaa o magia. O ma trjɇji kʼo o libroji kʼo mi junsʼꞹ kʼo magia, kjanu o ndꞹtʼꞹji a jmii texe kʼo ntee” (Hechos 19:19). Mi nee ro tsjaji kʼo nee e Mizhokjimi, ngekʼua go nrrꞹtʼꞹji texe kʼo libro kʼo mi junsʼꞹ kʼo magia. Xo ra kjaji ga kjanu ma ri nee ra ⱥtⱥji e Jehová, dya kja ra pɇsʼiji kʼo ni ñe̱je̱ kja yo demonio nzakja yo libro, yo revista, yo horóscopo, yo película, yo tʼeñe, yo rretrato kʼo kuatrʼꞹ magia o yo kuatrʼꞹ demonio ñe nrrexe kʼo ni ñe̱je̱ kja o zɇzhi yo demonio zø ri jñetse na joo ñe kʼꞹ dya pje ra kjogꞹzꞹji. Bʼꞹbʼꞹ kʼo pje nrre pɇsʼiji o jeji ngekʼua dya pje ra tsjapꞹji yo demonio (1 Corintios 10:21).

15. ¿Pje ni mbe kʼo xe ra kjaji ngekʼua dya ra kjapꞹji nguenrra e Satanás ñe yo demonio?

15 Go kjogꞹ janzi kjɇɇ ma kʼo ntee kʼo mi bʼꞹnji a Éfeso bi nrrꞹtʼꞹji o libro kʼo mi junsʼꞹ magia, kʼe apóstol Pablo go mama ke sido mi pɇsʼiji na chu̱ʼu̱, kʼo mi “chu̱ji [...] ngeji espíritu kʼo kjaji kʼo na sʼoo” (Efesios 6:12, TNM). Zø ya bi nrrꞹtʼꞹji kʼo libro kʼo mi junsʼꞹ magia, kʼo demonio sido mi jodʼꞹji pje ro tsjapꞹji. ¿Pje nge kʼo xo go tsjaji ngekʼua dya pje ro tsjapꞹji kʼo demonio? Kʼe apóstol Pablo go mama: “Na xundaro jꞹ̱ꞹ̱ na escudo ngekʼua, dya ra chøtʼꞹ kʼo flecha kʼo ya ri trjɇʼɇ kʼo ra pa̱na̱ kʼo enemigo. Je xo ga kjatsʼkʼejinu, sido ri ñejmeji e Jesucristo kʼꞹ o ndintsʼkʼigeji in mꞹbʼꞹgeji. Akjanu, dya ra ndo̱kʼꞹji e Satanás kʼꞹ me jonkʼꞹ ja rga ndo̱kʼꞹji” (Efesios 6:16). Na xundaro jꞹ̱ꞹ̱ na escudo ngekʼua ra ngobʼꞹ, ga kjanu nutsʼkøji ma ra ejmeji ke e Mizhokjimi ra mbøkꞹgøji, dya ra kjapꞹji nguenrra e Satanás ñe yo demonio (Mateo 17:20).

16. ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra ejmeji ke e Jehová ra mbøkꞹji?

16 ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra ejmeji ke e Jehová ra mbøkꞹji? Ma pama pama ra xørꞹji ne Biblia ra unꞹji nguenrra ja rga mbøxkꞹji e Jehová. Ga kjanu ra zɇzhi in ejme ñe e Satanás ñe yo demonio dya pje ra tsjakꞹji (1 Juan 5:5).

17. ¿Pje xe ra mbøxkꞹji ngekʼua dya pje ra tsjakꞹji yo demonio?

17 ¿Pje mbe kʼo xe mi jyodʼꞹ ro tsjaa o ntee Mizhokjimi kʼo mi bʼꞹbʼꞹji a Éfeso? Nu ja mi menzumꞹji, na punkjꞹ ntee mi pɇpiji yo demonio. Ngekʼua kʼe apóstol Pablo go xipji yo kjuarma: “Xomꞹ, ndempa ri dyøtꞹgeji Mizhokjimi” (Efesios 6:18). Mi jyodʼꞹ ke pama pama ro dyøtꞹji Mizhokjimi Jehová ngekʼua ro mbøsʼꞹji. ¿Nutsʼkøji pje xo ni jyodʼꞹ ra kjaji? Yo padya nrrexe ne xoñijomꞹ me ka̱ra̱ ntee yo pɇpiji yo demonio, ngekʼua ni jyodʼꞹ ra øtꞹji e Jehová ra mbøxkꞹji ngekʼua dya pje ra tsjakꞹjikʼo ñe ma ra øtꞹji ra nⱥmbʼⱥji o trju̱u̱ angeze (xørꞹ Proverbios 18:10). * Ma dya ra jɇzi ra øtꞹji e Jehová, angeze ra mbøxkꞹji ngekʼo dya pje ra tsjakꞹji e Satanás (Salmo 145:19; Mateo 6:13).

18, 19. a) ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra to̱pꞹji e Satanás ñe yo demonio? b) ¿Pje ra nuji kja nu xørꞹ nu ba e̱je̱?

18 Ma dya ri pɇsʼi kʼo nge o kjaja yo demonio ñe ri ñenchʼe kja in mꞹbʼꞹ kʼꞹ e Jehová ra mbøkʼꞹ, dya ri su̱ge e Satanás ñe yo demonio, dya xo ri tsjapꞹ nguenrra kʼo manji (xørꞹ Santiago 4:7, 8). E Jehová xenrra na zɇzhi ke yo demonio. Angeze go zꞹbꞹkʼo kja kʼo paa ma o mimi e Noé ñe e Jehová ra kjuatꞹyo kʼo paa kʼo ba e̱je̱ (Judas 6). Dya ra jyombeñeji kʼꞹ dya ri bʼꞹntsjɇji, e Jehová ra pejñe yo anxe ra e̱ mbøxkꞹji (2 Reyes 6:15-17). E Jehová dya ra jyɇzgiji ra mbøxkꞹji ngekʼua søø ra to̱mpꞹji chu̱ʼu̱ e Satanás ñe yo demonio (1 Pedro 5:6, 7; 2 Pedro 2:9).

19 E Satanás ñe yo demonio me kjapꞹji ra supjre yo ntee,, ¿pjenga dya bʼe kjuatꞹyo e Mizhokjimi? Nge yo ra nuji kja ne xørꞹ 11.

^ par. 8 Génesis 6:2: “Nukʼua kʼo o trʼii e Mizhokjimi go mbꞹrꞹ go jñanrraji kʼo o xuntrʼi yo bʼɇzo kʼꞹ me ma zøtrjoji. Nuʼma go tsjapꞹji o suu yo nrrinxu ñe go ñʼeji nrrexe kʼo go neji”.

^ par. 9 2 Corintios 2:11: “Ngekʼua dya ra jyokꞹji e Satanás, nangeje dya søø ra mangøji ke dya ri pa̱rgøji ja ga jyotrʼꞹ yo ntee”.

^ par. 12 Deuteronomio 18:10, 11: “Dya ri dyoji yo ntee yo trjꞹtrʼꞹ o trʼiji ñe o xuntrʼiji, ni yo mama pje ra kjogꞹ axojñi, ni yo kjaa magia, ni yo mama ma ra kjogꞹ kʼo na joo o kʼo na sʼoo, ni yo sɇrø o yo sañimɇ yo kjapꞹ kʼo na sʼoo yo ntee, ni yo zopjꞹ yo añima”.

^ par. 17 Proverbios 18:10: “O trju̱u̱ e Jehová ngeje na torre kʼꞹ me na zɇzhi. Je panu kʼe ntee kʼꞹ kjaa na joo ngekʼo ra mbøsʼꞹ angeze”.