1. Omokonda yatyi tulilongesila ko noandyu?

JEOVA uhanda tunoñgonoke ombunga yae. Onoandyu mbukahi mombunga ya Huku. Mombimbiliya mbuihanwa okuti “ovana va Huku.” (Jó 38:7) Oityi onoandyu mbulinga? Oñgeni mbakuatesileko ovanthu kohale? Okuti hono mbupondola okukukuatesako?—Tala okatoi 8 konthyulilo yomukanda ou.

2. Opi onoandyu mbatuka? Onoandyu onoñgapi mbatungwa?

² Tuesukisa okunoñgonoka opi onoandyu mbatuka. Colossenses 1:16 itupopila okuti etyi Jeova amana okutunga Jesus “ovipuka aviho ovikuavo peulu no pohi avitungwa.” Otyo muakutikinya onoandyu. Onoandyu onoñgapi mbatungwa? Ombimbiliya itupopila okuti kuna onoandyu ononyingi-yingi.​—Salmo 103:20; Revelação (Apocalipse) 5:11.

3. Oityi Jó 38:4-7 itupopila konthele yonoandyu?

³ Ombimbiliya tupu itulongesa okuti Jeova watetekela okutunga onoandyu etyi ehenetunge ohi. Oñgeni onoandyu mbakala etyi mbamona ohi? Omukanda wa Jó utupopila okuti mbakalele nehambu. Onoandyu ombunga imwe yuumbila kumwe Jeova.—Jó 38:4-7.

4. Oñgeni tutyii okuti onoandyu mbesuka unene novanthu?

⁴ Onoandyu apeho mbusuka unene novanthu, nehando lia Huku pala ohi novanthu. (Provérbios 8:30, 31; 1 Pedro 1:11, 12) Otyo onoandyu mbanumanene  unene etyi Andau na Eva vatyitukilapo Huku. No hono mbunumana unene tyina mbutala ovanthu vehetavela ku Jeova. Mahi tyina omunthu umwe elivela nokukondoka ku Huku, onoandyu mbuhambukwa unene. (Lucas 15:10) Onoandyu mbusuka unene novanthu vokuumbila Huku. Jeova undapesa onoandyu opo mbukuateseko nokuamena ovaumbili vae pano pohi. (Hebreus 1:7, 14) Tutalei onongeleka mbumwe.

5. Onongeleka patyi tuvasa mo Mbimbiliya mbulekesa okuti onoandyu mbukuatesako ovanthu?

 ⁵ Jeova watumine onoandyu onombali opo mbukakuateseko Lote nombunga yae opo ahupe kehanyauno lio Sodoma no Gomora. (Gênesis 19:15, 16) Etyi palamba omanima omanyingi, omuuli Daniele ayumbwa metoto lio nonkhulika, mahi ambehemuli mokonda “Huku watuma oandyu yae, aipate omilungu vio nonkhulika.” (Daniel 6:22) Konyima, etyi apostolu Petulu apakwa mokaleya, Jeova atumu oandyu yae yemuyovolele. (Atos 12:6-11) Onoandyu tupu mbakuatesileko Jesus puetyi ekahi pano pohi. Mongeleka, etyi ambatisalwa “onoandyu ambumupameka.” (Marcos 1:13) Etyi ankho kuakamba katutu opo Jesus aipawe, oandyu imwe yeile, “okumupameka.”—Lucas 22:43.

6. (a) Oñgeni tutyii okuti onoandyu mbukuatesako ovanthu va Huku hono? (b)  Omapulo patyi matulilongesa?

⁶ Hono, onoandyu kambumonwa vali novanthu. Mahi Huku nkhele uundapesa onoandyu opo akuateseko ovaumbili vae. Ombimbiliya yati: “Oandyu ya Jeova ilala onthanda okuliseta na vana vena onthilo na Huku, opo iveamene.” (Salmo 34:7) Omokonda yatyi tuesukisila okuamenwa? Omokonda tuna onondyale mbumwe mbuna epondolo mbahanda okutunyona. Ovalie onondyale ombo? Opi mbatuka? Oñgeni mbuovola okutunyona? Opo tunoñgonoke omakumbululo omapulo oo, tutalei etyi tyaendeleko etyi Andau na Eva vatungwa.

7. Oityi ovanthu valinga mokonda yokuyondyua na Satanasi?

⁷ Tuelilongesa mo Kapitulu 3 okuti oandyu imwe yatyitukilapo Huku iya ankho ihanda okutumina ononkhuavo. Ombimbiliya iihana oandyu oyo okuti o  Satanasi Eliapu. (Revelação [Apocalipse] 12:9) Satanasi tupu uhanda ovanthu vatyitukilepo Huku. Wetyivilile okuhindila Eva, iya tunde opo ukahi nokuhindila ovanthu ovanyingi. Mahi, ovanthu vamwe vatuaileko nekolelo mu Jeova, Abele na Enoke na Noe, vakalele nekolelo liapama mu Jeova.—Hebreus 11:4, 5, 7.

8. (a) Oñgeni onoandyu mbumwe mbakala ovilulu? (b) Oityi ovilulu vialinga opo vihupe Pombila onene?

⁸ Pononthiki mba Noe, onoandyu mbumwe mbakalele onomphuki iya ambutundu keulu ambuya okukala pano pohi. Omokonda yatyi? Ombimbiliya itupopila okuti ankho mbuhanda okukala novakai. (Tanga Gênesis 6:2.) Mahi otyipuka otyo onoandyu mbalinga tyapenga. (Judas 6) Ngo noandyu ombo, pomuvo opo ovanthu ovanyingi navo avakala onomphuki nokuhole ovilwa. Jeova aetako ombila imwe onene ouye auho, aiipaa onondingavivi ambuho. Mahi ayovola ovaumbili vae vekolelo. (Gênesis 7:17, 23) Opo mbuhupe, onoandyu ombo onondingavivi ambukondoka keulu. Ombimbiliya imbuihana okuti ovilulu. Mbelipaka kumwe moumphuki wa Satanasi, iya Eliapu alikala omutumini wambo.​—Mateus. 9:34.

9. (a) Oityi tyalingwa ovilulu etyi via kondoka keulu? (b) Oityi matukelilongesa konthele oyo?

⁹ Mokonda mbakala onomphuki, Jeova ehetavela vali mbukondoke mombunga yae. (2 Pedro 2:4) Ovilulu kaviyekwa vali vipilulule omalutu opo vikale nomalutu ngovanthu, mahi nkhele “viyapula ovanthu aveho kombanda yohi.” (Revelação [Apocalipse] 12:9; 1 João 5:19) Matulilongesa oñgeni vetyivila okuyondya ovanthu ovanyingi.​—Tanga 2 Coríntios 2:11.

10. Oñgeni ovilulu viyondya ovanthu?

¹⁰ Ovilulu viyondya ovanthu mononkhalelo ononyingi. Ovanthu vamwe vaovola ekuateso ine ehongolelo kovilulu. Okulinga ngotyo tyiihanwa okuti oumbanda. Mahi Ombimbiliya itulondola opo tuyale ovipuka aviho vielikuata novilulu. (Gálatas 5:19-21) Omokonda yatyi? Ngetyi tyilinga omukongo tyina akuata ovinyama, ovilulu viundapesa omaliva opo vikuate ovanthu.​—Tala okatoi 26 konthyulilo yomukanda ou.

11. Okutapesa oityi? Omokonda yatyi tuna yokulityilika okutapesa?

¹¹ Eliva limwe viundapesa okutapesa. Okuovola okunoñgonoka otyipuka matyiya komutwe ine otyetyi tyiheiwe. Vamwe vatala mo nonthungululu, no momikanda, no kovilia, no konombongo no kohitu, no komeva ine peke liomunthu, novikuavo vali. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti ovipuka ovio kaviapengele. Olusoke luavo kaluaviukile. Mongeleka, Ombimbiliya ilekesa okuti ovitapi viundapela kumwe novilulu. Atos 16:16-18 ipopia okuti: “otyilulu tyokutapesa” tyakuatesileko omuhikuena umwe “motyilinga tyae tyokutapesa.” Etyi apostolu Paulu emupola otyilulu otyo, omuhikuena oo, ketyivilile vali okutapesa.

12. (a) Omokonda yatyi okupopia na vana vankhia eliva enene? (b) Omokonda yatyi ovaumbili va Huku kavelipake moviso vielikuata kumwe novilulu?

¹² Ovilulu viundapesa omaliva omakuavo opo vikuate ovanthu. Vihongiliya ovanthu opo vasoke okuti tyitavela okupopia novanthu vokuankhia, iya vana vankhia vakakala komphangu onkhuavo iya tupondola okutomphola navo ine okutulinga omapita. Mongeleka, vamwe vokuankhisa epanga ine ombunga venda kovimbanda avapopi okuti vahanda okupopia nomunthu  wokuankhia. Otyimbanda tyipondola okumupopila ovipuka oviwa konthele yepanga ine ombunga yae yokuankhia iya pamwe alo umwe uhetekela ondaka yomunthu wokuankhia. (1 Samuel 28:3-19) Oviso vimwe vilingwa pokupaka omunthu navio viatuka ketavelo liokuti vokuankhia vakakala komphangu onkhuavo. Moviso ovio muakutikinya okuhinangela onthiki omunthu apakwa, nokulula ine oviso ovikuavo. Tyina Ovakristau vaanya okulipaka moviso ovio, ono mbunga mbavo ine ovanthu ovakuavo vo pomaumbo vevepopia omapita, nokuveleva ine vaanya okulinga ovipuka vimwe navo. Mahi Ovakristau vetyii okuti vokuankhia kavakakala komphangu onkhuavo. Katyitavela okutomphola navo tupu kavetulingi otyivi. (Salmo 115:17) Lunguka. Wahaovole nalumwe okupopia novanthu vokuankhia ine novilulu tupu wehelipake moviso vielikuata kumwe novilulu.—Tanga Deuteronômio 18:10,11; Isaías 8:19.

13. Oityi ovanthu vamwe valinga opo vayovoke kowoma wovilulu?

¹³ Ovilulu kaviyondyo vala ovanthu, mahi tupu vivemonesa ononkhumbi. Hono, Satanasi novilulu viae, vetyii okuti “omuwo wavo kauhi” tyina Huku nkhele eheneye okuvemanako pano pohi, ngotyo vekahi nokukala vali ovakalavi nokumonesa ovanthu ononkhumbi. (Revelação 12:12, 17) Mahi, ovanthu ovanyingi ankho vamoneswa ononkhumbi novilulu pahe vayovoka. Oñgeni vayovoka avahakala vali nowoma novilulu?

14. Ngetyi tyalingile Ovakristau vokohale, oñgeni nonthue tupondola okuliyovola kovilulu?

¹⁴ Ombimbiliya itupopila oñgeni tupondola okulityilika ovilulu nokuhakala nowoma navio. Mongeleka, vamwe mepundaumbo lio Efesu ankho vapopia novilulu  etyi vehenelilongese otyili. Oñgeni veliyovola kovilulu? Ombimbiliya yati: “Ovanthu ovanyingi ankho vokuali ovimbanda, vaeta omikanda viavo vioumbanda, iya aveviyoko notupia otyo ovanthu aveho vetyiete.” (Atos 19:19) Mokonda ankho vahanda okukala Ovakristau, avayoko omikanda viavo aviho vioumbanda. Tupu hono tyesukisa okulinga ngotyo. Ovanthu aveho vahanda okuumbila Jeova, vesukisa okulipola ovipuka aviho vielikuata noumbanda no mawanga. Tyilinge omikanda, ine onosinema, noviimbo, novinyano vihongiliya ovanthu okulipaka moumbanda. Tupu tyakutikinya ovipuka ovanthu vaundapesa opo veliamene.​—1 Corintios 10:21.

15. Oityi tupu tuesukisa okulinga opo tulityilike Satanasi novilulu?

¹⁵ Etyi palamba omanima amwe tunde etyi Ovakristau ko Efesu vayoka omikanda viavo vioumbanda, apostolu Paulu ahoneka okuti nkhele “tuna ovilwa ovinene no noandyu onombi.” (Efesios 6:12) Enga, namphila ankho vayokale omikanda viavo, ovilulu nkhele ankho vivemonesa ononkhumbi. Ngotyo, oityi ankho vesukisa vali okulinga? Paulu wevepopila okuti: “Manekei ondyakulilo onene yekolelo, opo muyakule nayo omihongo aviho viatokota via Satanasi.” (Efésios 6:16) Ngetyi ondyakulilo yaamena efualali kovita, tupu nekolelo lietu lituamena. Inkha tukala nonthumbi onene yokuti Jeova utuamena, matukala tyafuapo opo tulityilike Eliapu novilulu.— Mateus. 17:20.

16. Oityi tupondola okulinga opo ekolelo lietu mu Jeova lipame?

¹⁶ Oityi tupondola okulinga opo ekolelo lietu mu Jeova lipame? Tuesukisa okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho nokulilongesa okukala nonthumbi yokuti Jeova metuamena. Inkha tuyumba unene onthumbi mu  Jeova, Satanasi novilulu kamavetumonesa ononkhumbi.​—1 João 5:5.

17. Oityi tupu matyituamena kovilulu?

¹⁷ Oityi vali Ovakristau vo ko Efesu ankho vesukisa okulinga? Ankho vakala mepundaumbo mulingwa unene oumbanda no mawanga. Ngotyo Paulu evepopila okuti: “Likuambelei omuvo auho.” (Efésios 6:18) Ankho vesukisa okulikuambela apeho ku Jeova opo eveamene ovikando aviho. Iya onthue? Nonthue tukala mouye mueyula unene oumbanda no mawanga. Nonthue tuesukisa okuita ku Jeova opo etuamene, iya tuesukisa okutumbula enyina liae tyina tulikuambela. (Tanga Provérbios 18: 10.) Inkha tuita Jeova opo etuyovole ku Satanasi, Jeova makumbulula omalikuambelo etu.— Salmo 145: 19; Mateus 6:13.

18, 19. (a) Oñgeni tupondola okutilisa Satanasi novilulu? (b) Epulo patyi malikakumbululwa mo kapitulu makalandulako?

¹⁸ Inkha tulipola ovipuka aviho momuenyo wetu vielikuata novilulu atuiti Jeova opo etuamene, matutyivili okulityilika Satanasi novilulu. Katusukisa okukala nowoma novilulu. (Tanga Tiago 4:7, 8.) Jeova una epondolo enene liapona liovilulu. Wevihitisale pononthiki mba Noe, iya komutwe wandyila mekevihanyako. (Judas 6) Hinangela okuti, onthue katukahi atuike movilwa vietu. Jeova uundapesa onoandyu mbae opo mbutuamene. (2 Reis 6:15-17) Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova metukuatesako, nokuti matutyivili okuluisa Satanasi novilulu. ​—1 Pedro 5:6, 7; 2 Pedro 2:9.

¹⁹ Mahi, inkha Satanasi novilulu vamonesa ononkhumbi ovanthu, omokonda yatyi Huku ehevehanyenako? Epulo olio malikakumbululwa mokapitulu makalandulako.