1. Diesorọ o vwo fo nẹ e yono kpahen emekashe na?

JIHOVA guọnọre nẹ avwanre vughe orua rọyen. Emekashe na ẹbẹre ọvo rẹ orua Ọghẹnẹ. Vwevunrẹ Baibol na, e se ayen nẹ “emọ rẹ Ọghẹnẹ.” (Job 38:7) Die yen emekashe na ruẹ? Idjerhe vọ yen ayen vwọ chọn ihwo uko ọke rọ wanre na? Ayen je sa chọn avwanre uko asaọkiephana?—Ni Eta rẹ Odjefiotọ 8.

2. Tivọ yen emekashe na nurhe? Emekashe bro yen a mare?

² Ofori nẹ avwanre riẹn asan rẹ emekashe na nurhe. Kọlose 1:16 tare nẹ ọke rẹ Jihova vwọ ma Jesu nu, ọ da ma “kemu kemu ejobi, re hẹ obo odjuvwu kugbe re hẹ otọ rẹ akpọ na.” Emekashe na, evo usun rẹ oborẹ a mare. Emekashe bro yen a mare? Baibol na tare nẹ iduduru ujorin buebun rẹ emekashe yen herọ.—Une Rẹ Ejiro 103:20; Ẹvwọphia 5:11.

3. Die yen Job 38:4-7 vuẹ avwanre kpahen emekashe na?

³ Baibol na ji yono avwanre nẹ Jihova ma emekashe na nu tavwen ọ ke ma akpọ na. Die ayen ruru ọke rẹ ayen vwọ mrẹ akpọ na? Ọbe rẹ Job vuẹ avwanre nẹ ayen ghọghọre. Ayen orua re ga Jihova kuẹgbe.—Job 38:4-7.

4. Mavọ avwanre ru riẹn nẹ emekashe na vwo ọdavwẹ kpahen ihworakpọ?

⁴ Emekashe vwo ọdavwẹ kpahen ihworakpọ vẹ ọhọre rẹ Jihova kẹ akpọ na. (Isẹ 8:30, 31; 1 Pita 1:11, 12) Ọke rẹ Adam vẹ Ivi vwo gbevwọso Ọghẹnẹ, ọ da emekashe na mamọ. Ọ rọ ma da ayen kẹ, ayen vwọ mrẹ buebun rẹ  ihwo ri jẹ ẹme rẹ Jihova enyo asaọkiephana. Ẹkẹvuọvo, siẹrẹ orumwemwu de kurhẹriẹ, o de rhivwin bru Ọghẹnẹ, emekashe na ke ghọghọ. (Luk 15:10) Emekashe na vwo ọdavwẹ mamọ kpahen ihwo re ga Ọghẹnẹ. Jihova vwẹ emekashe na vwọ chochọ rẹ idibo rọyen rehẹ akpọ na. (Hibru 1:7, 14) Jẹ avwanre roro kpahen idje evo.

5. Idjerhe vọ yen emekashe vwọ vwẹ ukẹcha kẹ idibo rẹ Ọghẹnẹ ọke awanre?

⁵ Jihova ji emekashe ivẹ nẹ ayen ra vwẹ ukẹcha kẹ Lọt  vẹ orua rọyen rere ayen vwọ vrabọ rẹ oghwọrọ rẹ orere rẹ Sodọm vẹ Gomora. (Jẹnẹsis 19:15, 16) Ikpe ujorin buebun vwọ wan nu, e de mu ọmraro Daniẹl phiyọ unu rẹ ikpohrokpo, ẹkẹvuọvo ayen wanrọn oma-a, kidie Ọghẹnẹ “ji amakashe rọyen rhi rhurhu inu rẹ ikpohrokpo na.” (Daniẹl 6:22) Ọyena vwọ wan nu, Jihova de ji amakashe rọyen re sivwin ọyinkọn Pita ọke re vwo muo phiyọ uwodi. (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 12:6-11) Emekashe je vwẹ ukẹcha kẹ Jesu ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na. Kerẹ udje, ọke re vwo brophiyame nu, “emakashe de rhi gbe odibo kẹ.” (Mak 1:13) Tavwen e ki hwe Jesu, amakashe ọvo “vwẹ ogangan kẹ.”—Luk 22:43.

6. (a) Mavọ avwanre ru riẹn nẹ emekashe chọn ihwo rẹ Ọghẹnẹ uko nonẹna? (b) Enọ vọ yen avwanre che roro kpahen?

⁶ Nonẹna, emekashe rha vwẹ oma phia kẹ ihworakpọ mrẹ-ẹ. Dedena, Ọghẹnẹ je vwẹ ayen chọn idibo rọyen uko. Baibol na da ta: “Amakashe rẹ Ọrovwohwo mu erhọn riariẹ ayen otu re djẹ oshọ rọyen, o de sivwi ayen.” (Une Rẹ Ejiro 34:7) Diesorọ avwanre vwọ guọnọ ochọnvwe rayen? Kidie avwanre vwo ivwighrẹn ri vwo ẹgba mamọ, re guọnọ wan avwanre oma. Ayen ihwo vọ? Tivọ ayen nurhe? Idjerhe vọ ayen vwọ guọnọ wan avwanre oma? Ra vwọ kpahenphiyọ enọ yena, e jẹ avwanre mrẹ obo re phiare ọmọke krẹn ra vwọ ma Adam vẹ Ivi nu.

7. Die yen ihwo ru re fikirẹ ophiẹnvwe rẹ Eshu?

⁷ Avwanre yonori vwẹ Uyovwinrota 3 nẹ amakashe ọvo gbevwọso Ọghẹnẹ, ọ je guọnọ sun ihwo efa. Baibol na se re nẹ Eshu, rọ dia Idẹbono na. (Ẹvwọphia 12:9) Eshu je guọnọ nẹ ihwo efa gbevwọso Ọghẹnẹ. Ọ phiẹn Ivi, ghwe nẹ ọke yena rhe, ọ je phiẹn ihwo buebun re. Dedena,  ihwo kerẹ Ebẹl, Inọk, vẹ Noa fuevun kẹ Jihova.—Hibru 11:4, 5, 7.

8. (a) Idjerhe vọ yen emekashe rẹ Ọghẹnẹ evo rhe vwọ dia emekashe rẹ Idẹbono? (b) Die yen emekashe Idẹbono na ruru rere ayen vwọ vrabọ rẹ Oghwe na?

⁸ Vwẹ ọke rẹ Noa, emekashe evo gbevwọso Ọghẹnẹ, ayen da yanjẹ ẹdia rayen vwo vwẹ odjuvwu rhe dia otọrakpọ na kerẹ ihworakpọ. Diesorọ ayen vwo ru ọtiọyen? Baibol na tare nẹ kidie ayen guọnọ rọvwọn eya komobọ. (Se Jẹnẹsis 6:2.) Ẹkẹvuọvo, ọ chọre rẹ emekashe vwo ru ọtiọyen. (Jude 6) Ihworakpọ buebun vwẹ ọke yena, da rhe họhọ emekashe umwemwu na womarẹ umiovwo vẹ ozighi rẹ ayen gbe. Jihova de brorhiẹn rọ vwọ vwẹ oghwe ghwọrọ akpọ na ejobi. Ẹkẹvuọvo, o sivwin idibo rọyen re fuevun. (Jẹnẹsis 7:17, 23) Rere ayen vwọ vrabọ rẹ oghwe na, emekashe uwmemwu na de rhivwin kpo odjuvwu. Baibol na se ayen emekashe rẹ Idẹbono. Ayen da vwomaba Eshu gbevwọso Ọghẹnẹ, Idẹbono da rhe dia osun rayen.—Matiu 9:34.

9. (a) Die yen phia kẹ emekashe rẹ Idẹbono ọke ayen vwo rhivwin kpo odjuvwu? (b) Die yen avwanre che yono kpahen?

⁹ Kidie ayen gbevwọso Ọghẹnẹ, Jihova rhe rhiabọreyọ ayen ro orua rọyen ọfa-a. (2 Pita 2:4) Emekashe rẹ Idẹbono na rhe che se wene oma phiyọ ihworakpọ ọfa-a, ẹkẹvuọvo, ayen je phiẹn “akpọ na ejobi.” (Ẹvwọphia 12:9; 1 Jọn 5:19) Jẹ avwanre yono kpahen ona rẹ ayen vwọ phiẹn ihwo buebun.—Se 2 Kọrẹnt 2:11.

10. Mavọ yen emekashe rẹ Idẹbono na phiẹn ihwo wan?

¹⁰ Idjerhe buebun yen emekashe rẹ Idẹbono vwọ phiẹn ihwo. Ihwo nene emekashe rẹ Idẹbono nana ta ota komobọ  yẹrẹ womarẹ ọboepha. E vwo nene emekashe rẹ Idẹbono ta ota, ọyen uruemu rẹ orhan. Ẹkẹvuọvo, Baibol na si avwanre orhọ nẹ a kẹnoma kẹ kemu kemu ro churobọ si emekashe rẹ Idẹbono. (Galesha 5:19-21) Diesorọ? Kirobo rẹ orhuẹn reyọ ufi vwo mu eranvwe ye, ọtiọyen emekashe rẹ Idẹbono na reyọ ona vwọ phiẹn ihwo, ji sun ayen.—Ni Eta rẹ Odjefiotọ 26.

11. Die yen epha-ẹbọ, diesorọ avwanre vwọ kẹnoma kẹ?

¹¹ Ona ọvo ayen vwọ phiẹn ihwo yen epha-ẹbọ. Ọnana ẹgba ra sa vwọ guọnọ oborẹ obaro na cha dia yẹrẹ ra vwọ guọnọ otọ rẹ obo ra riẹnre-e. Ohwo se ru ọnana womarẹ a vwọ guọnọ otọ rẹ obo re cha phia vwẹ obaro na, re vwo ni ughegbe, ubigho, ẹhẹrhabọ, isio yẹrẹ erọnvwọn efa vwọ mraro. Buebun rẹ ihwo rorori nẹ irueru nana che se ru ohwo emu vuọvo-o, ẹkẹvuọvo, ọyena dia uyota-a. E vọnre vẹ imuoshọ. Kerẹ udje, Baibol na djerephia nẹ emekashe rẹ Idẹbono nana vẹ ihwo ri bọepha yen gba wian kuẹgbe. Iruo Rẹ Iyinkọn Na 16:16-18 vuẹ avwanre kpahen ẹgba “rẹ aroẹmrẹ” ro nẹ obo rẹ Idẹbono rhe, rọ nẹrhẹ ọmọtẹ ọvo vwo ogangan rẹ “aroẹmrẹ.” Ọke rẹ Pọl vwọ djẹ ẹwẹn rẹ Idẹbono na nẹ oma rẹ ọmọtẹ na nu, ọ rha sa mraro ọfa-a.

12. (a) Diesorọ ọ vwọ dia imuoshọ ra vwọ davwẹngba vwo nene ihwo ri ghwure ta ota? (b) Diesorọ idibo rẹ Ọghẹnẹ vwobọ vwẹ irueru ri churobọ si orha-an?

¹² Emekashe rẹ Idẹbono na je reyọ ona ọfa vwọ phiẹn ihwo. Ayen davwẹngba rẹ ayen vwọ nẹrhẹ avwanre roro nẹ a sa ta ota kẹ ihwo ri ghwure, nẹ ihwo ri ghwure na je hẹ asan ọvo yerẹn, ọtiọyena, avwanre vẹ ayen sa ta ota kugbe yẹrẹ ayen je sa wan avwanre oma. Kerẹ udje, ohwo rẹ ugbeyan yẹrẹ ohwo rẹ orua rọyen ghwuru se bru ọboepha ra, kiridie ọboepha na tare nẹ ọyen se nene ohwo ro  ghwure na ta ota. Ọboepha na sa vuẹ ohwo na orọnvwọn kpahen ohwo ro ghwuru na rọ cha vwerhọn oma, ọboepha na sa tobọ wene urhuru kpo ọ rẹ ohwo ro ghwuru na. (1 Samuẹl 28:3-19) E ji mu irueru rẹ orivwin esho buebun kpahen esegbuyota na nẹ ihwo ri ghwuru na je hẹ asan ọvo yerẹn. Esegbuyota nana vwomaphia vwẹ irivwin esho, ẹkarophiyọ rẹ ughwu ohwo, izobo re ze vwọ kẹ irivwin, yẹrẹ irueru rẹ ughworivwin. Siẹrẹ Inenikristi da sen nẹ ayen che vwobọ vwẹ irueru tiọyena-a, ihwo rẹ orua rayen yẹrẹ ihwo rẹ orere rayen ke vwẹ ayen guẹdjọ, harhan ayen, je kẹnoma kẹ ayen. Ẹkẹvuọvo Inenikristi riẹnre nẹ ihwo ri ghwure na hẹ asan vuọvo yerẹ-ẹn. Avwanre cha sa ta ota kẹ aye-en, ayen je cha sa wan avwanre oma-a. (Une Rẹ Ejiro 115:17) Jomaphiyotọ. Wọ davwẹngba wo vwo nene ihwo ri ghwuru yẹrẹ emekashe rẹ Idẹbono ta ota-a, wo ji vwobọ vwẹ irueru ri churobọ si orha-an.—Se Urhi Rivẹ 18:10, 11; Aizaya 8:19.

13. Die yen ihwo buebun re djoshọ rẹ emekashe Idẹbono jovwo se ru asaọkiephana?

¹³ Ọ dia emekashe rẹ Idẹbono na phiẹn ihwo ọvo-o, ayen je djoshọ muẹ ayen. Nonẹna, Eshu vẹ emekashe rọyen riẹnre nẹ ọke ro chekọ rẹ Ọghẹnẹ cha vwọ ghwọrọ ayen pha “krẹkrẹ,” ọtiọyena, ivun miovwo ayen mamọ kọyensorọ ayen vwọ so ozighi vẹ oyanghan vrẹ obo ri jovwo. (Ẹvwọphia 12:12, 17) Ẹkẹvuọvo, ihwo uriorin buebun re djoshọ rẹ emekashe rẹ Idẹbono na jovwo rha djoshọ rayen asaọkiephana-a. Die yen chọn ayen uko?

14. Kerẹ Inenikristi rẹ awanre, mavọ yen avwanre sa vwọ reyọ vwọso emekashe rẹ Idẹbono?

¹⁴ Baibol na vuẹ avwanre obo ra sa vwọ reyọ vwọso emekashe rẹ Idẹbono. Kerẹ udje, ihwo evo vwẹ orere rẹ  Ẹfesọs nene emekashe rẹ Idẹbono ta ota tavwen ayen ke rhe mrẹ uyota na vughe. Mavọ ayen se vwo bru oma reyọ? Baibol na da ta: “Buebun ri ruẹ egbẹlẹkẹ da ghwẹ ẹbe rayen koko a da torhẹ ayen vwẹ irharo rẹ ihwo ejobi.” (Iruo Rẹ Iyinkọn Na 19:19) Kidie nẹ ayen guọnọ dia Inenikristi, ayen da torhẹ ẹbe rẹ imajiki rayen ejobi. A je guọnọ uruemu ọtiọyena mie ihwo re vwobọ vwẹ oka rẹ uruemu yena nonẹna. Ofori nẹ kohwo kohwo rọ guọnọ ga Jihova guọghọ kemu kemu ro churobọ si emekashe rẹ Idẹbono. Ọna churobọ si imagazini, re vwo ni isio na, ifimu, ine, igemu vẹ ẹbe ri titi imajiki, re sa nẹrhẹ avwanre roro nẹ imajiki yẹrẹ emekashe rẹ Idẹbono cha sa wan avwanre oma-a. Ọnana ji churobọ si erọnvwọn rẹ ihwo kuẹphiyọ rere ayen vwọ chochọ rẹ oma rayen.—1 Kọrẹnt 10:21.

15. Die ọfa ofori nẹ avwanre ru rere a sa reyọ vwọso Eshu vẹ emekashe rọyen?

¹⁵ Ikpe evo vwọ wan nu rẹ ihwo rẹ Ẹfesọs vwọ torhẹ ẹbe rẹ imajiki rayen nu, ọyinkọn Pọl de si nẹ ayen ji nene “otuofovwi rẹ [“ẹwẹn,” NW] umwemwu” “họnra.” (Ẹfesọs 6:12) Dede nẹ ayen torhẹ ẹbe rayen nu, emekashe rẹ Idẹbono na je davwẹngba re vwọ wan ayen oma. Die ọfa yen ofori nẹ ayen ru? Pọl da vuẹ ayen: “Reyọ ekpọfia rẹ esegbuyota na, kọyen wa vwọ kpọ ibiri rẹ erhanre rẹ Idẹbono kufia.” (Ẹfesọs 6:16) Kirobo rẹ ekpọfia chọn isodje vwẹ ofovwin, eriyin esegbuyota je sa chọn avwanre. Avwanre da vwẹroso Jihova nẹ ọ cha chochọ rẹ avwanre, avwanre ke sa vwọso Eshu vẹ emekashe rọyen.—Matiu 17:20.

16. Mavọ yen esegbuyota avwanre kpahen Jihova sa vwọ ganphiyọ?

¹⁶ Mavọ yen esegbuyota rẹ avwanre kpahen Jihova sa vwọ ganphiyọ? Ofori avwanre vwo se Baibol na kẹdẹ kẹdẹ, je vwẹroso Jihova nẹ ọ cha chọn avwanre uko. Avwanre  de vwo uduefiogbere kpahen Jihova, Eshu vẹ emekashe rọyen rha cha sa wan avwanre oma-a.—1 Jọn 5:5.

17. Die ọfa yen cha chọn avwanre uko vwọ vrabọ rẹ emekashe rẹ Idẹbono?

¹⁷ Die ọfa yen Inenikristi rehẹ Ẹfesọs ruru? Orere ra da ga edjọ yen ayen dia. Ọtiọyena, Pọl da vuẹ ayen: “Nẹ ẹrhovwo kọke kọke.” (Ẹfesọs 6:18) Ofori ayen vwọ nẹrhovwo kẹ ukẹcha rẹ Jihova ọkieje. Kẹ avwanre vwo? Avwanre ji yerẹn vwẹ akpọ rẹ ihwo da ga edjọ. Ofori avwanre je vwọ nẹrhovwo kẹ ukẹcha rẹ Jihova, avwanre se odẹ rọyen siẹrẹ avwanre da nẹrhovwo. (Se Isẹ 18:10.) Siẹrẹ avwanre da rẹ Jihova ọkieje nẹ o sivwin avwanre nẹ obọ rẹ Eshu, ọ cha kpahen phiyọ ẹrhovwo rẹ avwanre.—Une Rẹ Ejiro 145:19; Matiu 6:13.

18, 19. (a) Mavọ yen avwanre se vwo phikparobọ vwẹ ohọnre rẹ avwanre nene Eshu vẹ emekashe rọyen họnra na? (b) Onọ vọ yen a cha kpahenphiyọ vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana?

¹⁸ Siẹrẹ avwanre da kẹnoma kẹ kemu kemu ro churobọ si orhan, je vwẹroso Jihova nẹ ọ cha chọn avwanre, avwanre ke sa vwọso Eshu vẹ emekashe rọyen. Avwanre djoshọ raye-en. (Se Jems 4:7, 8.) Jihova vwo ẹgba nẹ emekashe rẹ Idẹbono shesheri. Ọ vwẹ oja re ayen ọke rẹ Noa, ọ je cha ghwọrọ ayen vwẹ obaro na. (Jude 6) Karophiyọ nẹ ọ dia avwanre ọvo yen họnra ohọnre na-a. Jihova vwẹ emekashe rọyen vwọ chọn avwanre uko. (2 Ivie 6:15-17) Avwanre se fiudugberi nẹ womarẹ ukẹcha rẹ Jihova, avwanre se phikparobọ vwẹ ohọnre rẹ avwanre nene Eshu vẹ emekashe rọyen họnra na.—1 Pita 5:6, 7; 2 Pita 2:9.

¹⁹ Ọ da dianẹ Eshu vẹ emekashe rọyen yen nẹrhẹ ihwo rioja, diesorọ Ọghẹnẹ je rhe ghwọrọ aye-en? A cha kpahenphiyọ onọ yena vwẹ uyovwinrota rọ vwọ kpahen ọnana.