Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀTAHA

Ko e Hā ‘Oku Lahi Fau Ai ‘a e Faingata‘á?

Ko e Hā ‘Oku Lahi Fau Ai ‘a e Faingata‘á?

1, 2. Ko e hā ‘oku ‘eke ‘e he kakai tokolahi?

‘OKU faka‘auha ‘e ha peau kula ha ki‘i kolo. Ko ha tangata mo ha‘ane me‘afana ‘okú ne fana holo ‘i ha fale lotu, ‘o fakalavea‘i mo tāmate‘i ha kakai tokolahi. ‘Oku to‘o atu ‘e he kanisaá ‘a e mo‘ui ‘a ha fa‘ē, kae tuku mai ‘a e fānau ‘e toko nima.

2 ‘I he taimi ‘oku hoko ai ‘a e ngaahi fakatamaki pe ngaahi me‘a fakamamahi hangē ko iá, ‘oku ‘eke ‘e he kakai tokolahi, “Ko e hā hono ‘uhingá?” ‘Oku ‘eke ‘e he tokolahi pe ko e hā ‘oku fonu pehē ai ‘a e māmaní ‘i he tāufehi‘á mo e faingata‘á. Kuo faifai ange peá ke fifili pehē mo koe?

3, 4. (a) Ko e hā ‘a e ngaahi fehu‘i na‘e ‘eke ‘e Hapakuké? (e) Na‘e anga-fēfē ‘a e tali ‘a Sihova kiate iá?

3 ‘I he Tohi Tapú, ‘oku tau ako ai ko e kau tangata na‘a nau ma‘u ha tui mālohi ki he ‘Otuá na‘a nau ‘eke foki ha ngaahi fehu‘i pehē. Ko e fakatātaá, na‘e ‘eke ‘e he palōfita ko Hapakuké kia Sihova: “Ko e hā ‘okú ke ‘ai ai au ke u sio tonu ‘i he faihalá? Pea ko e hā ‘okú ke kātaki‘i ai ‘a e fakaaoaó? Ko e hā ‘oku ‘i hoku ‘aó ai ‘a e faka‘auhá mo e fakamālohí? Pea ko e hā ‘oku lahi fau ai ‘a e feke‘ike‘í mo e fepakí?”​—Hapakuke 1:3.

4 ‘I he Hapakuke 2:2, 3, ‘oku tau lau ai ‘a e tali ‘a e ‘Otuá ki he ngaahi fehu‘i ‘a Hapakuké mo ‘Ene tala‘ofa te ne fakatonutonu ‘a e tu‘unga ko iá. ‘Oku ‘ofa lahi ‘a Sihova ‘i he kakaí. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Okú ne tokanga mai kiate kimoutolu.” (1 Pita 5:7) Ko hono mo‘oní, ‘oku fehi‘a ‘a e ‘Otuá ‘i he sio ki he faingata‘á ‘o lahi ‘aupito ange ia ‘iate kitautolu. (‘Aisea 55:8, 9) Ko ia ai, tau lāulea angé ki he fehu‘i, Ko e hā ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á ‘i he māmaní?

KO E HĀ ‘OKU LAHI FAU AI ‘A E FAINGATA‘Á?

5. Ko e hā ‘oku lea‘aki ‘e he kau faiako fakalotu tokolahi ‘o fekau‘aki mo e faingata‘á? Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú?

5 Ko e kau faifekaú, kau pātelé, mo e kau faiako fakalotú ‘oku nau fa‘a pehē ko e finangalo pē ia ‘o e ‘Otuá ke faingata‘a‘ia ‘a e kakaí. ‘Oku pehē nai ‘e he ni‘ihi ko e me‘a kotoa ‘oku hoko ki ha taha, kau ai ‘a e ngaahi me‘a fakamamahí, ne ‘osi fakapapau‘i pē ia ‘e he ‘Otuá pea he‘ikai ‘aupito lava ke tau mahino‘i ‘a hono ‘uhingá. ‘Oku a‘u ‘o pehē nai ‘e he ni‘ihi ko e kakaí, ‘o kau ai ‘a e fānau īkí, ‘oku nau mate koe‘uhí kae lava ke nau nofo mo e ‘Otuá ‘i hēvani. Ka ‘oku ‘ikai ke mo‘oni ia. ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke fakatupunga ‘e Sihova ke hoko ha ngaahi me‘a ‘oku kovi. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Mole ke mama‘o ha fai ‘e he ‘Otua mo‘oní ha tō‘onga fulikivanu, pe ko ha faihala ‘a e Māfimafi-Aoniú!”​—Siope 34:10.

6. Ko e hā ‘oku tukuaki‘i ai ‘e he kakai tokolahi ‘a e ‘Otuá ki he faingata‘a kotoa ‘i he māmaní?

6 ‘Oku tukuaki‘i ‘e he kakai tokolahi ‘a e ‘Otuá ki he faingata‘a kotoa ‘i he māmaní koe‘uhí ‘oku nau fakakaukau ko e ‘Otuá ‘okú ne pule‘i ‘a e māmaní. Kae hangē ko ia na‘a tau ako ki ai ‘i he Vahe 3, ko e pule mo‘oni ‘o e māmaní ko Sētane ko e Tēvoló.

7, 8. Ko e hā ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á ‘i he māmaní?

7 ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú kiate kitautolu “ko e māmaní kotoa ‘oku tokoto ia ‘i he mafai ‘o e tokotaha fulikivanú.” (1 Sione 5:19) Ko e pule ‘o e māmani ko ení, ‘a Sētane, ‘oku anga-kovi ‘aupito mo anga-fakamamahi. ‘Okú ne “takihala‘i ‘a e kotoa ‘o e māmani kuo nofo‘í.” (Fakahā 12:9) ‘Oku fa‘ifa‘itaki ‘a e kakai tokolahi kiate ia. Pea ko e ‘uhinga pē ia ‘e taha ‘oku mātu‘aki fonu ai ‘a e māmaní ‘i he loí, tāufehi‘á, mo e anga-fakamamahí.

8 ‘Oku toe ‘i ai ‘a e ngaahi ‘uhinga kehe ‘oku lahi fau ai ‘a e faingata‘á ‘i he māmaní. ‘I he hili ‘a e angatu‘u ‘a ‘Ātama mo ‘Iví, na‘á na tuku atu ai ‘a e angahalá ki he‘ena fānaú. Pea koe‘uhi ko e angahalá, ‘oku fakatupunga ai ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ke faingata‘a‘ia ‘a e fa‘ahinga kehe ‘o e tangatá. ‘Oku nau loto ma‘u pē ke nau hoko ‘o mahu‘inga ange ‘i he ni‘ihi kehé. ‘Oku nau tau, ‘oku nau ‘alu ‘i he taú, pea ‘oku nau houtamaki ki he ni‘ihi kehé. (Tangata Malanga 4:1; 8:9) ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku faingata‘a‘ia ‘a e kakaí koe‘uhi ko e “ngaahi taimi faingata‘a mo e ngaahi me‘a ‘oku hoko ta‘e‘amanekina.” (Tangata Malanga 9:11) ‘I he‘enau ‘i ha feitu‘u hala ‘i he taimi halá, ‘oku malava ke hoko ai kiate kinautolu ‘a e fakatu‘utāmaki mo e ngaahi me‘a kehe ‘oku kovi.

9. Ko e hā ‘oku malava ai ke tau fakapapau‘i ‘oku ‘i ai ‘a e ‘uhinga lelei ‘aupito ‘a Sihova ki hono faka‘atā ke kei hokohoko atu ‘a e faingata‘á?

9 ‘Oku ‘ikai ‘aupito ke fakatupunga ‘e Sihova ‘a e faingata‘á. He‘ikai ke tukuaki‘i ia ki he taú, faihiá, mo e ngaohikoviá. ‘Oku ‘ikai ke fakatupunga ‘e he ‘Otuá ‘a e ngaahi fakatamaki hangē ko e ngaahi mofuiké, ngaahi afaá, mo e ngaahi tāfeá. Ka te ke fifili nai, ‘Kapau ko Sihova ‘a e tokotaha mālohi taha ‘i he ‘univēsí, ko e hā ‘oku ‘ikai te ne ta‘ofi ai ‘a e ngaahi me‘a fakalilifu ko iá mei he‘ene hokó?’ ‘Oku tau ‘ilo ‘oku mātu‘aki tokanga mai ‘a e ‘Otuá kiate kitautolu, ko ia kuo pau pē ‘oku ‘i ai ‘ene ‘uhinga lelei ‘aupito ki hono faka‘atā ke kei hokohoko atu ‘a e faingata‘á.​—1 Sione 4:8.

‘UHINGA ‘OKU FAKA‘ATĀ AI ‘E HE ‘OTUÁ ‘A E FAINGATA‘Á

10. Na‘e anga-fēfē hono pole‘i ‘e Sētane ‘a Sihová?

10 ‘I he ngoue ‘o ‘Ītení, na‘e takihala‘i ai ‘e he Tēvoló ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi. Na‘e tukuaki‘i ai ‘e Sētane ‘a e ‘Otuá ko ha Pule kovi. Na‘á ne taukave‘i na‘e ta‘ofi ‘e he ‘Otuá ha me‘a lelei meia ‘Ātama mo ‘Ivi. Na‘e loto ‘a Sētane ke na tui te ne hoko ko ha pule lelei ange ‘ia Sihova pea na‘e ‘ikai fiema‘u kiate kinaua ia ‘a e ‘Otuá.​—Sēnesi 3:2-5; sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 27.

11. Ko e hā ‘a e fehu‘i ‘oku tau fiema‘u ke talí?

11 Na‘e talangata‘a ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi kia Sihova peá na angatu‘u kiate ia. Na‘á na fakakaukau na‘á na ma‘u ‘a e totonu ke na fakapapau‘i pē ‘iate kinaua ‘a e me‘a na‘e tonú mo e me‘a na‘e halá. ‘E malava fēfē ke fakamo‘oni‘i ‘e Sihova na‘e hala ‘a e kau angatu‘ú pea ‘okú ne ‘afio‘i ‘a e me‘a ‘oku lelei taha kiate kitautolú?

12, 13. (a) Ko e hā na‘e ‘ikai ke faka‘auha ai ‘e Sihova ‘a e kau angatu‘ú ‘i he taimi pē ko iá? (e) Ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a Sētane ke ne hoko ko e pule ‘o e māmani ko ení pea mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolú?

12 Na‘e ‘ikai ke faka‘auha ‘e Sihova ‘a ‘Ātama mo ‘Ivi ‘i he taimi pē ko iá. ‘I hono kehé, na‘á ne faka‘atā kinaua ke na ma‘u fānau. Pea na‘e ‘ai leva ‘e Sihova ke malava ‘a e fānau ‘a ‘Ātama mo ‘Iví ‘o fili pe ko hai ‘oku nau loto ke hoko ko honau pulé. Ko e taumu‘a ‘a Sihová ke fakafonu ‘a e māmaní ‘aki ha kakai haohaoa, pea na‘e pau ke hoko ia ‘o tatau ai pē pe ko e hā na‘e feinga ‘a e Tēvoló ke faí.​—Sēnesi 1:28; ‘Aisea 55:10, 11.

13 Na‘e pole‘i ‘e Sētane ‘a Sihova ‘i he ‘ao ‘o e kau ‘āngelo ‘e laui miliona. (Siope 38:7; Taniela 7:10) Ko ia na‘e ‘oange ai ‘e Sihova ‘a e taimi ke fakamo‘oni‘i ‘e Sētane pe na‘e mo‘oni ‘a e tukuaki‘i na‘á ne faí. Na‘á ne toe ‘oange ‘a e taimi ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ke fokotu‘u ha‘anau ngaahi founga-pule pē ‘anautolu ‘i he malumalu ‘o e tataki ‘a Sētané ke fakahaa‘i ai pe te nau lavame‘a ‘o ta‘ekau ai ‘a e tokoni ‘a e ‘Otuá.

14. Ko e hā kuo fakamo‘oni‘i ‘i he ‘alu ‘a e taimí?

14 ‘I he ta‘u ‘e laui afe, kuo feinga ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ke nau pule pē kiate kinautolu, ka kuo ‘ikai te nau lavame‘a. Kuo fakamo‘oni‘i ai ko ha tokotaha loi ‘a Sētane. ‘Oku fiema‘u mo‘oni ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a e tokoni ‘a e ‘Otuá. Na‘e tonu ‘a e palōfita ko Selemaiá ‘i he‘ene pehē: “‘Oku ou ‘ilo‘i lelei ‘e Sihova, ‘oku ‘ikai ‘i he tangatá ‘a hono halá. ‘Oku ‘ikai ‘i he tangata ‘oku ‘a‘evá ke ne tataki ‘a ‘ene laká.”​—Selemaia 10:23.

KO E HĀ KUO TATALI AI ‘A SIHOVA ‘O FU‘U FUOLOÁ?

15, 16. (a) Ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ke hokohoko atu ‘a e faingata‘á ‘o fu‘u fuoloá? (e) Ko e hā kuo ‘ikai ai ke fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi palopalema kuo fakatupunga ‘e Sētané?

15 Ko e hā kuo faka‘atā ai ‘e Sihova ‘a e faingata‘á ke hokohoko atu ‘o fu‘u fuoloá? Ko e hā ‘oku ‘ikai te ne ta‘ofi ai ‘a e ngaahi me‘a ‘oku koví mei he‘ene hokó? Na‘e fiema‘u ‘a e taimi ke fakamo‘oni‘i ai kuo ‘ikai lavame‘a ‘a e pule ‘a Sētané. Kuo ‘ahi‘ahi‘i ‘e he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a e fa‘ahinga founga-pule kotoa pē, ‘o ‘ikai lavame‘a. Neongo kuo nau fai ha fakalakalaka ‘i he saienisí mo e tekinolosiá, ‘oku lahi ange he taimí ni ‘a e fakamaau ta‘etotonú, masivá, faihiá mo e taú ‘i ha toe taimi ki mu‘a. He‘ikai malava ke tau pule lavame‘a kiate kitautolu pē ‘o ta‘ekau ai ‘a e ‘Otuá.

16 Kae kehe, ‘oku te‘eki ai ke fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e ngaahi palopalema kuo fakatupunga ‘e Sētané. Kapau na‘á ne fai pehē, ‘e ‘uhinga iá ‘oku poupou‘i ‘e he ‘Otuá ‘a e tu‘unga-pule ‘a Sētané, pea he‘ikai ‘aupito te Ne fai ia. Pehē foki, ‘e tui ai ‘a e fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘oku malava ke nau pule lavame‘a kiate kinautolu pē. Ka ko ha loi ia, pea he‘ikai ke poupou‘i foki ia ‘e Sihova. ‘Oku ‘ikai ‘aupito te ne loi.​—Hepelū 6:18.

17, 18. Ko e hā ‘e fai ‘e Sihova fekau‘aki mo e maumau kotoa kuo fakatupunga ‘e Sētané?

17 ‘E lava ‘e Sihova ke ne fakalelei‘i ‘a e maumau kuo fakatupunga ‘i he angatu‘u ‘a Sētane mo e fa‘ahinga ‘o e tangatá? ‘Io. Ki he ‘Otuá, ‘oku malava ‘a e me‘a kotoa pē. ‘Oku ‘afio‘i ‘e Sihova ‘a e taimi ‘e fai ai ha tali kakato ki he ngaahi pole kotoa ‘a Sētané. Pea te ne ngaohi ‘a e māmaní ke hoko ko ha palataisi, ‘o hangē ko ia na‘e fakataumu‘a ki aí. Ko e fa‘ahinga kotoa ‘i he “ngaahi fonualoto fakamanatú” te nau toetu‘u. (Sione 5:28, 29) He‘ikai ‘aupito ke toe puke pe mate ‘a e kakaí. ‘E to‘o atu ‘e Sīsū ‘a e maumau kotoa kuo fakatupunga ‘e Sētané. ‘E ngāue‘aki ‘e Sihova ‘a Sīsū “ke ne veteki ‘a e ngaahi ngāue ‘a e Tēvoló.” (1 Sione 3:8) ‘Oku tau hounga‘ia he ‘i he lolotonga iá kuo anga-kātaki ‘a Sihova kiate kitautolu koe‘uhi ke lava ‘o tau hoko ai ‘o ‘ilo‘i ia pea lava ke tau fakapapau‘i ‘oku tau loto ke ne hoko ko hotau Pule. (Lau ‘a e 2 Pita 3:9, 10.) Na‘a mo e taimi ‘oku tau faingata‘a‘ia aí, ‘okú ne tokoni‘i kitautolu ke tau kātaki.​—Sione 4:23; lau ‘a e 1 Kolinitō 10:13.

18 ‘Oku ‘ikai fakamālohi‘i kitautolu ‘e Sihova ke tau fili ia ke ne hoko ko hotau Pule. Na‘á ne foaki ki he fa‘ahinga ‘o e tangatá ‘a e me‘a‘ofa ko e tau‘atāina ke filí. Tau sivisivi‘i angé pe ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e me‘a‘ofa mahu‘inga ko ení kiate kitautolú.

TE KE NGĀUE‘AKI FĒFĒ ‘A E ME‘A‘OFA KO E TAU‘ATĀINA KE FILÍ?

19. Ko e hā ‘a e me‘a‘ofa fisifisimu‘a kuo foaki mai ‘e Sihova kiate kitautolú? Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau hounga‘ia ‘i he me‘a‘ofa ko ení?

19 Ko e me‘a‘ofa fisifisimu‘a ‘a Sihova ko e tau‘atāina ke filí ‘okú ne ‘ai ke tau kehe ‘aupito mei he fanga manú. ‘Oku nau ngāue tefitó pē koe‘uhi ko e poto fakanatula ‘oku nau ma‘ú, ka ‘oku lava ke tau fili ‘a e founga ‘oku tau loto ke tau mo‘ui aí pea fili pe te tau fakahōifua‘i ‘a Sihova. (Palōveepi 30:24) Pehē foki, ‘oku ‘ikai ke tau hangē ko e ngaahi mīsiní he ‘oku nau fai pē ‘a e me‘a na‘e ngaohi kinautolu ke nau faí. ‘Oku tau ma‘u ‘a e tau‘atāina ke fili pe ‘oku tau loto ke hoko ko e fa‘ahinga fēfē, ko hai ‘oku tau loto ke hoko ko hotau kaume‘á, pea ko e hā ‘oku tau loto ke fai ‘aki ‘etau mo‘uí. ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau fiefia ‘i he mo‘uí.

20, 21. Ko e hā ‘a e fili lelei taha ‘e lava ke ke fai he taimi ní?

20 ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau ‘ofa kiate ia. (Mātiu 22:37, 38) ‘Okú ne hangē ko ha tamai ‘a ia ‘oku fiefia ke fanongo ki he pehē ‘e he‘ene ki‘i tamá “‘Oku ou ‘ofa ‘iate koe,” ‘o lea‘aki mei hono lotó ‘o ‘ikai ko hano fakamālohi‘i ia ke ne fai pehē. Na‘e foaki mai ‘e Sihova ‘a e tau‘atāina ke tau fili pe te tau tauhi kiate ia pe ‘ikai. Na‘e fili ‘a Sētane, ‘Ātama, pea mo ‘Ivi ke taliteke‘i ‘a Sihova. Te ke ngāue‘aki fēfē ‘a e me‘a‘ofa kuo ‘oatu kiate koe ko e tau‘atāina ke filí?

21 Ngāue‘aki ho‘o tau‘atāina ke filí ke tauhi kia Sihova. ‘Oku laui miliona ‘a e ni‘ihi kuo nau fili ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá pea taliteke‘i ‘a Sētane. (Palōveepi 27:11) Ko e hā ‘e lava ke ke fai he taimí ni ke ke ‘i he māmani fo‘ou ‘a e ‘Otuá ‘i he taimi te ne to‘o atu ai ‘a e faingata‘á kotoa? ‘E tali ‘e he vahe hono hokó ‘a e fehu‘i ko iá.