Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

CIGABI CA 13

Okenge obuzîne: bulya luba luhembo lwa Nnamahanga

Okenge obuzîne: bulya luba luhembo lwa Nnamahanga

1. Ndi warhuhâga obuzîne?

YEHOVA ye “Nyamuzinda ôzinê.” (Yeremiya 10:10) Ye Lulema wirhu na kandi ye warhuhâga obuzîne. Ebibliya edesire ntya: ‘We walemâga ebintu byoshi, n’oku bulonza bwawe byarhonderâga okubâho byanalemwa.’ (Amafulûlo 4:11) Rhulamire, bulya ntyo kwo Yehova alonzize. Obuzîne luba luhembo lwinja lwa Nnamahanga.​—Osome Ennanga 36:9.

2. Bici rhukwanine okujira lyo rhuba n’akalamo kinja?

2 Yehova arhuhîre ngasi kantu rhulagirirekwo lyo rhugendekera rhwalama; ebiryo n’amishi. (Ebijiro by’Entumwa 17:28) Cikoki, alonzize rhube n’akalamo kinja. (Ebijiro by’Entumwa 14:15-17) Lyo rhuba n’akalamo kinja rhukwanine rhukenge amarhegeko gage.​—Izaya 48:17, 18.

YEHOVA ANAKABONA OBUZÎNE OKU BULI BWA BULAGIRIRE

3. Gurhi Yehova ajijîre erhi Kayini anîga Abeli?

3 Ebibliya erhuyigirizize oku, Yehova anakabona obuzîne bwirhu n’obw’abandi oku buli bwa bulagirire. Rhurhole olwiganyo lwa Kayini, mugala murhanzi wa Adamu na Eva. Ayumvîza omulumuna Abeli oburhe. Yehova amurhonda oku aleke obo burhe. Cikoki Kayini arhamuyumvagya. Kayini ‘ahamira kw’omulumuna Abeli amuniga.’ (Omurhondêro 4:3-8) Yehova ahana Kayini erhi obo bunizi bwo burhumire. (Omurhondêro 4:9-11) Oburhe n’enshombo biba bibi bwenene: byanashumika omuntu abe muminya erhi munizi. Omuntu oyosire ntyo, arhakabôna obuzîne bw’ensiku n’amango. (Osome 1 Yowane 3:15) Lyo rhusimisa Yehova, rhukwanine okusima abantu boshi.​—1 Yowane 3:11, 12.

4. Bici irhegeko liguma ly’omu marhegeko 10 lirhuyigirizize okubiyerekire obulagirire bw’obuzîne?

4 Myaka minji enyuma z’aho, Yehova âha Musa marhegeko 10 ayerekâna oku obuzîne buba bwa bulagirire omu masu gage. Irhegeko liguma lya mw’ago marhegeko lyâl’idesire ntya: “Orhahiraga okaniga.” (Olushika 5:17) Erhi omuntu akanizîre owabo n’obulonza, âl’ikwanine naye anigwè.

5. Gurhi Nnamahanga abona okugeza izimi?

5 Gurhi Nnamahanga abona okugeza izimi? (olole amahugûlo nomero 28 gali oku bukurasa bwa 222) Ciru n’obuzîne bw’ehibonjo hiri omunda ya nnina, buba bwa bulagirire kuli Nnamahanga. Irhegeko Yehova ahâga aba Israheli ly’âl’idesîre oku, erhi omuntu akahukwîre omukazi oli izimi, ehibonjo himuli omunda hikafâ, oyo muntu naye âl’ishinganine anîgwe. (Osome Olubungo 21:22, 23; Ennanga 127:3) Okwo kurhuyigirizize oku okugeza izimi kuba kubi bwenene.

6, 7. Gurhi rhwakayerekamwo Yehova oku rhunabone obuzîne nka kantu ka bulagirire?

6 Gurhi rhwakayerekamwo Yehova oku rhunabone obuzîne bwirhu n’obw’abandi oku buli bwa bulagirire? Rhwanaleka okujira akantu kakaheba obuzîne omu mazibu. Kwa lwiganyo, rhurhakwanini okunywa irhabi n’okunywa amafumu gw’okucilalusa. Okunywa irhabi n’okunywa amafumu gw’okucilalusa kurhali kwinja oku magala girhu na kandi kwanarhuyirha.

7 Yehova ye warhuhâga omubiri n’obuzîne. Rhukwanine okubikolesa nk’oku alonzize. Rhukwanine okushibirira omubiri gwirhu. Nka rhurhajijiri ntyo, rhwanakabonekana rhuzinzire omu masu ga Nnamahanga. (Abaroma 6:19; 12:1; 2 Abakorinti 7:1) Erhi akaba rhurhabona obuzîne oku buba bwa bulagirire, Yehova arhakayemera enterekêro yirhu. Kwanaba kuzibu okuleka engeso mbi. Cikoki erhi akaba rhukenzire obuzîne, omu kucikanyakanya okuhagalika engeso mbi, Yehova anarhurhabala.

8. Gurhi rhwakajira lyo rhurhahebaga obuzîne bwirhu n’obwa bandi omu mazibu?

8 Rhwayizire oku obuzîne luba luhembo lwinja. Yehova aba arhulangalire: Amanyire oku rhurhakajira akantu kakaheba obuzîne bwirhu n’obw’abandi omu mazibu. Kwa lwiganyo, rhwanaba masu nka rhuli rhwatembeza omutuga, ipigipigi. Rhurhakacishagalula n’ebintu by’obushumusi. (Ennanga 11:5) Rhwanacihangana okujira ngasi okurhunahashire lyo enyumpa yirhu erhahebaga obuzîne bwirhu omu mazibu. Yehova ahanîza bene Israheli ntya: “Mango okaba wayubaka enyumpa mpyahya, oku burhungiri bwayo, wanahirako ebi abantu bakagwarhirizakwo.” Bulya gurhi? Bulya erhi omuntu akayihonyirêkwo, Yehova akag’imutumuza nne enyumpa.​—Olushika 22:8.

9. Gurhi rhukwanine rhukabona obuzîne bw’ensimba?

9 Rhukwanine rhubone oku obuzîne bw’ensimba nabo buba bwa bulagirire. Yehova arhuyemerire okuyirha ensimba nka rhwayirya erhi nka yanaheba obuzîne bwirhu omu mazibu. (Omurhondêro 3:21; 9:3; Olubungo 21:28) Cikoki rhurhashinganini okuziyirha kwone kwone mpu lyo rhucishagalula.​—Emigani 12:10.

OKENGE OBUZÎNE, BULYA BUBA BUTAGATIFU

10. Gurhi rhumanyiremwo oku omuko guba gushushanyize obuzîne?

10 Omuko Yehova anakagubona gucire bulya gushushanyize obuzîne. Erhi Kayini âba amaniga Abeli, Yehova amubwîra ntya: “Izu ly’omuko gwa mulumuna wawe lidwirhe lyalakira emunda ndi kurhenga omu budaka.” (Omurhondêro 4:10NWT) Omuko gwa Abeli gwâl’igushushanyîze obuzîne bwage. Yehova ahana Kayini bulya anizîre omulumuna. Enyuma ly’enkuba y’ecihonzi, Yehova ashub’ikengeza oku omuko gushushanyize obuzîne. Abwizîre Nuhu n’omulala gwage ntya: “Ngasi hiba mw’omuka hinafukunya hyoshi [. . .] hyabâ hiryo hinyu. [. . .] Cikwone murhalyaga enyama n’obuzîne bwayo, kw’okuderha​—omuko.​—(Omurhondêro 1:29; 9:3, 4NWT) (olole amahugûlo nomero 17 gali oku bukurasa bwa 214) Yehova ayemerîre Nuhu n’omulala gwage oku balye enyama. Cikoki abahânza okulya enyama n’omuko/mwamba, bulya omuko guba gushushanyize obuzîne.

11. Irhegeko lihi Yehova âl’ihire aba Israheli okubiyerekire omuko?

11 Myaka 800 enyuma z’okubwira Nuhu oku arhakwanini okulya omwamba, Yehova ashub’ibwira aba Israheli ntya: Ngasi wa muli bene Israheli erhi mubunga obalimwo, erhi ‘ankayirha ensimba nisi erhi kanyunyi kalîbwa, anabulagire omuko gw’erya nsimba kandi erhi gwa kalya kanyunyi okw’idaho anadukire.’ Yehova ashub’iyushula aderha erhi: ‘Murhahîraga mukalya omuko/mwamba gwa ngasi lubero.’ (Bene-Levi 17:13, 14) Yehova âl’ilonzize abakozi bage bagendekere babona omuko oku kali kantu katagatifu. Bakalîre enyama, ci barhakalîre omwamba. Erhi bakanizîre ensimba balya, bâl’ikwanine babulagire omuko okw’idaho.

12. Gurhi abakristu babona omuko?

12 Myaka misungunu enyuma z’okufâ kwa Yezu, entumwa n’abagula b’ecigamba c’Eyeruzalemu bajîra entimanano. Muli eyo ntimanano bâl’ishinganine okuhîga okubiyerekire amarhegeko Yehova ahâga aba Israheli, abakristu nabo bâl’ishinganine bakenge. (Osome Ebijiro by’Entumwa 15:28, 29; 21:25) Yehova abarhabâla, bahugûkwa oku omuko guba gwabulagirire omu masu gage n’oku abakristu bâl’ikwanine bagubone oku kali kantu katagatifu. Abakristu ba mw’ako kasanzi barhakâg’ilya omwamba erhi kunywa omuko. Ciru barhakag’ilya enyama erhadwiri mw’omuko goshi. Okulya omwamba kwâl’ikushushanyize okuharamya enshushano erhi kujira ecaha c’obugonyi. Kobinali, abakristu b’okuli banakalahira ensiku zoshi okulya omwamba erhi kunywa omuko. Ene nalyo, Yehova alonzize nirhu rhugendekere rhwabona omuko oku kali kantu katagatifu.

13. Bulya gurhi abakristu bw’okuli barhayemera okuhirwa omuko omu mubiri?

13 K’abakristu bw’okuli banahirwamw’omuko? Nanga, barhakaguhebwamwo. Yehova arhuhanzize okulya omwamba erhi okunywa omuko. Erhi dokteri/munganga mukulu akakuhanza okunywa amamvu, ka wanayemera akurhulego? Nanga! Kwo n’oko, bulya rhurhashinganini rhulye omwamba/muko erhi kugunywa, rhurhakayemera barhurhulago nka bufumu mpu barhugwase go omu mubiri.​—Olole amahugûlo nomero 29 gali oku bukurasa bwa 222.

14, 15. (a) Gurhi abakristu b’okuli babona omuko? (b) K’abakristu b’okuli banavune amarhegeko ga Nnamahanga mpu lyobalama nsiku nyinji? Ohugûle.

14 Erhi dokteri/munganga mukulu akarhubwira oku akaba rhurhahizirwimw’omuko, rhwafâ, gurhi rhwakajira? Ngasi muntu ye wakacishoga erhi akenga irhegeko lya Nnamahanga okubiyerekire omuko. Bwenene abakristu bw’okuli bakenga obuzîne bulya luba luhembo lurhenga emwa Nnamahanga. Co cirhuma balongereza okundi bakabukwamwo lyo balama. Cikoki barhakayemera okuhebwamwo omuko.

15 Rhunakaciseza okuba n’amagala minja. Cikoki rhurhayemera rhwahebwamwo omuko bulya gushushanyize obuzîne, na bulya Nnamahanga anakagubona kantu katagatifu. Kuli kwa bulagirire bwenene okukenga Yehova ahâli h’okuvuna amarhegeko gage mpu lyo rhulama nsiku nyinji. Yezu adesîre ntya: “Owalonza okuciza obuzîne bwage, ye wabuheze; ci owalonza okuheza obuzîne bwage nie ntuma, ye wabucize.” (Mateyo 16:25) Rhunarhumikire Yehova bulya rhuba rhumuzigîre. Amanyire ebi rhulagirirekwo. Rhulonzize nirhu rhubone obuzîne oku kali kantu ka bulagirire nk’oku Yehova naye abubona.​—Abahabraniya 11:6.

16. Bici birhuma abakozi ba Nnamahanga bamukenga?

16 Abakozi ba Nnamahanga banakaciseza okukenga irhegeko liyerekire omuko. Barhalya mwamba erhi kunywa omuko. Barhayemera omuko mpu bulya munganga ababwizire oku nka barhaguhizirwimwo bafâ. * Bulya balonzize okulama, banayemere agandi gandi mafûmu. Banayemere n’obwalagale oku Yehova amanyire ebinja kuli bo, bulya ye wabahâga obuzîne. Ka nawe onarhanye oku Yehova ayishi ebinja kuli we?

NJIRA NGUMA YONE YEHOVA ÂL’IYEMIRE Y’OKUKOLESA OMUKO

17. Njira ehi nguma yone y’okukolesa omuko Yehova âl’iyemerire aba Israheli?

17 Irhegeko Nnamahanga ahâga bene Israheli lyal’idesîre ntya: “Bulya obuzîne bw’ecintu omu muko gwaco bubâ; nanamuhîrego mpu gukâbâ nterekêro y’okushukûla obuzîne bwinyu, bulya omuko gwo gulyulira obuzîne.” (Bene-Levi 17:11) Amango aba Israheli bakag’ijîra ecaha, bakahunyîre Yehova obonjo omu kuhâna enterekêro y’ensimba. Omudahwa akâg’ibulagira muko musungunu gw’ensimba aha bakâg’ihanira enterekêro. Eyo yone njira nguma y’okukolesa omuko Yehova âli yemerîre aba Israheli.

18. Enterekêro ya Yezu yarhuhîre bulyo buci?

18 Yezu ayusîze irhegeko ly’okuhâna ensimba nterekêro. Omu njira ehi? Erhi ahâna obuzîne bwage erhi byaha birhu birhumire. (Mateyo 20:28; Abahabraniya 10:1) Obuzîne bwa Yezu bwâli bwa bulagirire bwenene: Yehova âfûla Yezu, na kugerera eyo nterekêro yage âha bene bantu boshi obulyo bw’okulama emyaka n’emyaka.​—Yowane 3:16; Abahabraniya 9:11, 12; 1 Petro 1:18, 19.

Gurhi wakayerekanamwo oku okenzire obuzîne n’omuko?

19. Gurhi rhwakayerekanamwo oku rhuli “berukweru okubiyerekire omuko gw’abantu boshi?”

19 Yehova arhuhîre obuzîne, rhunakwanine rhumuvuge omunkwa kw’olo luhembo lwinja. Rhunaciyumve rhushagalusire okubwira abandi oku, erhi bakayerekana obuyemere muli Yezu, banalama ensiku n’amango. Rhuba rhuzigîre abandi co cirhuma rhukaciseza rhubayereke gurhi bakajira lyo bayish’ibôna obuzîne bw’ensiku n’amango. (Ezekiyeli 3:17-21) Omuntyo rhwanaba rhuyizire entumwa Paolo yaderhâga ntya: “Ndi mwerukweru oku muko gwinyu mweshi, bulya nta mango nalesîre okumubwira obulonza bwa Nnamahanga.” (Ebijiro by’Entumwa 20:26, 27) Rhubwire abandi okubiyerekire Yehova, rhubayerese oku Yehova anakabona obuzîne oku buba bwa bulagirire. Kugerera eyo njira yone rhwakayerekanamwo oku rhukenzire obuzîne n’omuko.

^ kip. 16 Okalonza okumanya binji okubiyerekire okuhirwamwo omuko, olole obukurasa bwa 77 kuhika 79 bw’ecitabu “Namna ya kubakia katika upendo wa Mungu,” cayandikâgwa n’Abahamirizi ba Yehova.