Skip to content

Skip to table of contents

OCIPAMA CEKŨI LATATU

Sumbila Ombanjaile Yomuenyo

Sumbila Ombanjaile Yomuenyo

1. Helie wa tu ĩha omuenyo?

YEHOVA eye “Suku yomuenyo.” (Yeremiya 10:10) Eye Ululiki wetu, kuenda wa tu ĩha omuenyo. Embimbiliya li popia hati: “Ove wa lulika ovina viosi, ovio vi kasilili kuenda via lulikiwa omo liocipango cove.” (Esituluilo 4:11) Yehova o yongola okuti, tu kuata omuenyo. Momo, omuenyo ombanjaile yimue yi kuete esilivilo lia velapo yi tunda kokuaye.—Tanga Osamo 36:9.

2. Tu pondola oku kuata ndati esanju komuenyo?

2 Oco tuamameko lomuenyo Yehova wa tu ĩha ovina tu sukila ndeci, okulia kuenda ovava. (Ovilinga 17:28) Handi vali, o yongola okuti tu kuata esanju komuenyo. (Ovilinga 14:15-17) Oco tu kuate esanju komuenyo tu sukila oku pokola kovihandeleko via Suku.—Isaya 48:17, 18.

NDOMO SUKU A TENDA OMUENYO

3. Nye Yehova a linga eci Kaini a ponda Havele?

3 Embimbiliya li tu longisa okuti, omuenyo wetu kuenda womanu vakuavo u kuete esilivilo lia velapo ku Yehova. Eci Kaini omõla a Adama la Heva a kuatela onyeño yalua manjaye Havele, Yehova wo lungula hati, wa sukilile oku likandangiya konyeño. Omo okuti Kaini ka pokuile, wa kuata onyeño yalua, noke “wondumuhĩla manjaye Havele; [kuenje] wo ponda.” (Efetikilo 4:3-8) Yehova wa kangisa Kaini omo lioku ponda Havele. (Efetikilo 4:9-11) Ocili okuti, onyeño kuenda onya, vi kapa kohele ekalo lietu, momo vi pondola oku tu vetiya oku kala olongangala. Omunu o kuete ovituwa viaco ka ka kuata omuenyo ko pui. (Tanga 1 Yoano 3:15.) Oco tu sanjuise Yehova, tu sukila oku lilongisa oku sola omanu vosi.—1 Yoano 3:11, 12.

4. Ocihandeleko cimue Suku a ecele ku va Isareli ci tu longisa nye catiamẽla kombanjaile yomuenyo?

4 Noke lianyamo alua, Yehova wa lekisile okuti kokuaye omuenyo u kuete esilivilo lia velapo, eci a eca Ovihandeleko Ekũi ku Mose. Cimue pokati kovihandeleko viaco ci popia hati: “Ku ka ipaye.” (Esinumuĩlo 5:17) Nda omunu wa ponda ukuavo ocipango, o sukila oku pondiwavo.

5. Suku o tenda ndati oku pulumula?

5 Suku o tenda ndati oku pulumula? Ndaño muẽle omuenyo woñaña ka ya citiwile handi, u kuetevo esilivilo ku Yehova. Vocihandeleko Yehova a ecele ku va Isareli wa popele hati, nda omunu umue wa lemẽha ukãi umue wa mina, kuenje o oñaña yaco yi fa, omunu waco wa sukilile oku pondiwa. (Tanga Etundilo 21:22, 23; Osamo 127:3.) Ulandu owu u tu longisa okuti, ka ca sungulukile oku pulumula.—Tala Etosi 28 kesulilo lielivulu lilo.

6, 7. Tu lekisa ndati ku Yehova okuti tu tenda omuenyo ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo?

6 Tu lekisa ndati ku Yehova okuti tua kapako omuenyo wetu kuenda womanu vakuavo ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo? Tu ci linga poku yuvula oku linga ovina vi kapa kohele omuenyo wetu kuenda womanu vakuavo. Omo liaco, tu sukila oku yuvula oku sipa akaya, eliamba, ale oku nyua olodroga, momo vi nyõla etimba lietu, kuenda vi pondola oku tu ponda.

7 Omo okuti Suku wa tu ĩha omuenyo kuenda etimba, tu sukila oku li tata ciwa ndomo a yongola. Omo liaco, tu sukila oku tata ciwa etimba lietu. Nda ka tua ci lingile tu kala omanu va vĩha kovaso a Suku. (Va Roma 6:19; 12:1; 2 Va Korindo 7:1) Ka tu pondola oku fendela Yehova una wa tu ĩha omuenyo, nda ka tua tendele omuenyo ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo. Ndaño okuti pamue ka ca lelukile oku siapo ovituwa vĩvi, pole Yehova o tu kuatisa nda tua likolisilako oku tenda omuenyo ndocina cimue ci kuete esilivilo lia velapo.

8. Nye tu sukila oku linga oco tu lekise okuti ka tua kapele kohele omuenyo wetu kuenda womanu vakuavo?

8 Tua siata oku lilongisa okuti, omuenyo ombanjaile yimue yi kuete esilivilo lia velapo. Yehova wa kolela okuti, tu pondola oku likolisilako oco ka tu ka kape kohele omuenyo wetu kuenda womanu vakuavo. Tu ci linga eci tu endisa ekãlu lietu, omoto, ale ocendelo cikuavo. Tu yuvula olomapalo viungangala. (Osamo 11:5) Tu pondolavo oku likolisilako poku tunga ciwa onjo yetu. Yehova wa ecele ocihandeleko ku va Isareli poku va sapuila hati: “Eci o tunga onjo yokaliye, kolusoka luaco o ñualisako okacimbaka, sanga o vetisa onjo yove eko liosonde nda umue o kupukako.”Esinumuĩlo 22:8.

9. Tu sukila oku tata ndati ovinyama?

9 Onjila tu kuama poku tata ovinyama, yi kuete esilivilo lia velapo ku Yehova. Eye o tu ecelela okuti tu ponda ovinyama oco tu kuate okulia, uwalo, kuenda o tu ecelelavo oku ponda ocinyama cimue ci kapa kohele omuenyo wetu. (Efetikilo 3:21; 9:3; Etundilo 21:28) Pole, tu sukila oku yuvula oku tata lãvi ovinyama, ale oku vi ponda ocipango.—Olosapo 12:10.

SUMBILA OKU KOLA KUOMUENYO

10. Tua kũlĩha ndati okuti osonde yi lomboloka omuenyo?

10 Osonde yi kola ku Yehova, momo yi lomboloka omuenyo. Eci Kaini a ponda Havele, Yehova wo sapuila hati: “Ondaka yosonde ya manjove yi kasi posi ya mbilikiya.” (Efetikilo 4:10) Osonde ya Havele ya lombolokele omuenyo waye, kuenje Yehova wa kangisa Kaini omo lioku ponda Havele. Noke Lietande lia pita koloneke via Noha, Yehova wa lekisa vali okuti osonde yi lomboloka omuenyo. Yehova wa ecele ku Noha kuenda kepata liaye elianjo lioku lia ositu yovinyama. Eye wa popia hati: “Cosi ci kasi lomuenyo ci ñuala ñuala ci linga okulia kuene; ndeci ndo wĩhĩli ale ovikũla vi talala haico cilo ndo wĩhi cosi.” Pole, kuli ocina cimue Yehova a popele hati, ka ci tava oku ci lia ndeci: “Ositu yi kuete omuenyo wayo okuti osonde ka ci tava oku yi lia.”Efetikilo 1:29; 9:3, 4.

11. Ocihandeleko cipi catiamẽla kosonde Suku a ecele kepata lia va Isareli?

11 Ci soka 800 kanyamo tunde eci Yehova a sapuila ku Noha oco ka ka lie osonde, weya oku sapuila vali kafendeli vaye hati: “Omunu wosi u Isareli pamue kocingendeleyi cosi ca tunga pokati ka va Isareli, nda poku yeva o kuata ocinyama vonjevo pamue onjila, evi vi tava oku liwa, osonde yaco o yi pesela kuenje o yi lembika leve.” Noke wa popiavo hati: “Ko ka li osonde.” (Ovisila 17:13, 14) Yehova toke cilo o yongola okuti afendeli vaye va tenda osonde okuti yi kola. Ovo va pondola oku lia ositu, pole ka va li osonde. Nda va ponda ocinyama cimue oco va ci lie, va sukila oku pesila posi osonde yaco loku yi lembika.

12. Akristão va tenda ndati osonde?

12 Noke lianyamo amue tunde eci Yesu a fa, ovapostolo kumue lakulu vekongelo lio ko Yerusalãi, va liongoluile oco okuti, pokati Kovihandeleko via eciwile ku va Isareli, va nõlapo evi Akristão va sukilile oku kapako. (Tanga Ovilinga 15:28, 29; 21:25.) Yehova wa va kuatisa oku kuata elomboloko liokuti osonde yi kuete esilivilo kokuaye, kuenda va sukila oku yi tenda okuti yi kola. Akristão vo kocita catete ka va endele oku lia osonde ale oku yi nyua, pamue oku lia ositu ka ya tundile osonde. Nda va ci lingile nda ca sokisiwa loku fendela oviteka ale oku linga ukahonga. Tunde kotembo yaco Akristão vocili va sukilile oku yuvula oku lia osonde ale oku yi nyua. Nye ci popiwa catiamẽla koloneke vilo? Toke cilo Yehova o yongola okuti tu tenda osonde ndocina cimue ci kola.

13. Momo lie Akristão ka va tavela oku sakuiwa losonde?

13 Anga hẽ eci ci lomboloka okuti Akristão va sukilavo oku yuvula oku sakuiwa losonde? Va sukila. Yehova wa tu handeleka oco ka tu ka lie osonde ale oku yi nyua. Nda ondotolo yimue ya ku sapuila hati, ku ka nyue ovina vi koluisa, ci lomboloka hẽ okuti o sukila oku vi iñisila vasipa? Sio hacoko! Cimuamue haico okuti, ocihandeleko coku yuvula oku lia osonde ale oku yi nyua, ci lomboloka okuti, tu sukila oku yuvula oku sakuiwa losonde.—Tala Etosi 29 kesulilo lielivulu lilo.

14, 15. Nda Ukristão wa sumbila omuenyo, kuenda o pokola ku Yehova ci kuete esilivilo lie?

14 Nye tu sukila oku linga nda ondotolo yimue ya tu sapuila hati, nda ka tua tavele oku sakuiwa losonde tu fa? Omunu lomunu pokati ketu eye o nõla nda o pokola kocihandeleko ca Suku catiamẽla kosonde. Omo okuti Tuakristão vocili tua sumbila calua ombanjaile yomuenyo, kuenda tu tava oku sakuiwa lonjila yikuavo oco tuamameko lomuenyo, pole ka tu tava oku sakuiwa losonde.

15 Tu pondola oku likolisilako oco tuamameko oku kuata uhayele. Pole, omo okuti omuenyo u kuete esilivilo ku Yehova Suku, ka tu tava oku sakuiwa losonde. Oku pokola ku Yehova ci kuete esilivilo lia velapo okuti, ka tu seteka oku tomba olonumbi viaye oco tuamameko lomuenyo. Yesu wa popia hati: “Wosi o yongola oku popela omuenyo waye o u pesela, puãi wosi o pesela omuenyo waye vonduko yange, o u sanga.” (Mateo 16:25) Tu yongola oku pokola ku Yehova, momo tu u kuetele ocisola. Eye wa kũlĩha ovina viwa tu sukila, kuenda tu tenda omuenyo ndocina cimue ci kuete esilivilo, ndeci Yehova a kapako omuenyo okuti u kola kokuaye.Va Heveru 11:6.

16. Momo lie afendeli va Suku va siatela oku pokola kokuaye?

16 Afendeli va Suku vakuekolelo, va nõlapo oku pokola kocihandeleko caye catiamẽla kosonde. Omo okuti ka va li osonde ale oku yi nyua, ka va tava oku sakuiwa layo. * Pole, va tava lika oku sakuiwa lonjila yikuavo oco va teyuile omuenyo wavo. Va tava okuti Ululiki womuenyo kuenda wosonde, wa kũlĩha eci ciwa kokuavo. Ove hẽ o tava okuti Yehova wa kũlĩha eci ciwa kokuove?

ONJILA SUKU A TAVA YOKU TALAVAYA LOSONDE

17. Ko Isareli onjila yipi okuti oyo lika Yehova a tavele oku talavaya losonde?

17 Vocihandeleko Yehova Suku a ecele ku Mose wa sapuilile va Isareli hati: “Omuenyo wetimba u kasi vosonde kuenje nda yecela kokuene kutala oku likutilila layo [ale ongecelo yovimuenyo] viene, omo osonde oyo yi tuvaika” akandu. (Ovisila 17:11) Eci va Isareli va enda oku linga ekandu, va enda oku pinga ongecelo ku Yehova poku eca ovilumba viovinyama, kuenda oku pinga kocitunda oco ci nyanye osonde kutala wonembele. Eyi oyo lika onjila Yehova a tavele okuti va Isareli va talavaya losonde.

18. Ocilumba cocisembi ca Yesu ca tu ĩha esumũlũho lipi?

18 Eci Yesu a kala palo posi, wa piñainya ocihandeleko coku eca ovilumba viovinyama, poku eca omuenyo waye ale osonde, oco tu tambule ongecelo yakandu etu. (Mateo 20:28; Va Heveru 10:1) Omuenyo wa Yesu weya oku kuata esilivilo lia velapo eci Yehova o pindula oco a ende kilu, kuenje wa eca komanu vosi esumũlũho lioku kuata omuenyo ko pui.—Yoano 3:16; Va Heveru 9:11, 12; 1 Petulu 1:18, 19.

O lekisa ndati esumbilo komuenyo kuenda kosonde?

19. Nye tu sukila oku linga oco ‘ka tu ka kuate eko nda umue ka popeliwa’?

19 Tu eca olopandu ku Yehova omo liombanjaile a tu ĩha yomuenyo! Omo liaco, tu yongola oku sapuila komanu vosi okuti, nda va lekisa ekolelo ku Yesu, va pondola oku kuata omuenyo ko pui. Tu sole omanu, kuenda tu likolisilako oku va longisa ndomo va pondola oku kuata omuenyo ko pui. (Esekiele 3:17-21) Ndeci upostolo Paulu a linga, tu pondolavo oku popia tuti: “Si kuete eko nda umue ka popeliwile, momo sia liwekelepo oku vu sapuili elungulo lia Suku.” (Ovilinga 20:26, 27) Tu lekisa okuti tua sumbila calua omuenyo ale osonde, nda tu sapuila komanu vakuavo ovina viatiamẽla ku Yehova, kuenda ndomo omuenyo u kuete esilivilo kokuaye.

^ tini. 16 Oco o sange elomboluilo lia suapo li lekisa ndomo tu pondola oku yuvula oku sakuiwa losonde, tala elivulu losapi hati: “Kali Vocisola ca Suku,” kemẽla 77 toke 79, lia sandekiwa Lolombangi Via Yehova.