Yi enu ci yí le mɛ ji

Yi yi mɛnyɔwo tɔxu

ETA WINƐTƆ

Jijɔ atɛnŋ anɔ ao xomu mɛ

Jijɔ atɛnŋ anɔ ao xomu mɛ

1, 2. Nyi yí Yehowa jikɔ nɔ xomuwoɔ?

YEHOWA MAWU yí ɖo alɔlele ŋkɔtɔ. Bibla nu nɔ mì mɔ, yɛwa nyɔnu ŋkɔtɔ yí “kplɔɛ yi ŋsu lɔ gbɔ.” Eji jɔ Adamu sugbɔ keke enu mɔ: “Evyɛ ɔ, ecɛ nyi elan koɖo exu ci yí tó le ŋ mɛ.” (Gɔnmɛjeje 2:​22, 23) Ecɛ na yí mìkpɔɛ mɔ, Yehowa ji mɔ nɔnɔɖetɔwo le kpɔ jijɔ.

2 Ewa ŋshishi mɔ, amɛ sugbɔ dekpɔkɔ jijɔ le wowo lɔlele mɛ o. Vɔ emɔdasɛnamɛ vevi ɖewo le Bibla mɛ ciwo yí atɛnŋ akpedo xomumɛtɔwo pleŋ nu, yí enu aje ji nɔ wowo xomu keŋ nɔ woakpɔ jijɔ.​—Luiki 11:28.

ENU CIWO YÍ MAWU JIKƆ SO ŊSUWO SHI

3, 4. (a) Lé ŋsu ɖo awa enu ɖaɖa ashiɛ gbɔ doɔ? (b) Nyi yí taɖo ele veviɖe mɔ, asu koɖo ashi ɖo asɔ agɔjejewo kenɔ wowonɔnɔwoɔ?

3 Bibla nu mɔ ŋsu nywi ɖo alɔn ashiɛ yí ado bubu yi nu. Mìɖe kuku, hlɛn Efezitɔwo 5:​25-29. Ŋsu ɖo awa nu ɖaɖa ashiɛ gbɔ koɖo lɔnlɔn hweshiahwenu. Éɖo acɔn alɔ yi ji, akpɔ ji, yí dawa ŋɖekpokpui ci yí adahɛn nu le nu o.

4 Vɔ nyi yí ŋsu lɔ ɖo awa, nɔ ashiɛ je agɔɔ? Bibla nu nɔ ŋsuwo mɔ: “Míkpɔtɔ alɔnkɔ míwo shiwo, yí míŋgbedonɔ dɔmɛzi do wo nu sugbɔ o.” (Kolosetɔwo 3:​19, nwt) Ŋsuwo, míɖo ŋwi mɔ míwo can míjenɔ agɔ. Nɔ míji mɔ Mawu asɔ míwo gɔjejewo sɔ ke míɔ, ele mɔ míwo can míasɔ míwo shiwo gɔjejewo kenɔ wo. (Matie 6:​12, 14, 15) Nɔ asu koɖo ashi lɔnnɔ faa yí sɔ enu kenɔ wowonɔnɔwoɔ, ana yí jijɔ anɔ wowo lɔlele lɔ mɛ.

5. Nyi yí taɖo ŋsu ɖo abunɔ ashiɛɔ?

5 Yehowa ji so ŋsu shi mɔ yɛ le bunɔ ashiɛ. Ŋsu ɖo abunɔ tamɛ kpɔ so ashiɛ ʒanwo nu nywiɖe. Enu cɛ le viviɖe sugbɔ. Nɔ ŋsu ɖe dewa enu ɖaɖa ashiɛ gbɔ nywiɖeɔ, Yehowa atɛnŋ agbe mɔ yedase yi gbedodoɖawo o. (1 Piɛ 3:7) Enu ci yí na mɛɖe xɔnɔ afi nɔ Yehowa yí nyi, lé amɛ lɔ luin do. Yehowa delɔnnɔ ŋsuwo wu nyɔnuwo o.

6. Asu koɖo ashi anyi “elanci kuɖeka kpaŋ” gɔnmɛ ɖe?

6 Yesu nu mɔ, asu koɖo ashi “dagbe nyi amɛve o, vɔ wo a nyi elanci kuɖeka kpaŋ.” (Matie 19:6) Wonɔnɔ gbeji nɔ wowonɔnɔwo hweɖekpokpuinu. (Elododo Wema 5:​15-21; Ebretɔwo 13:4) Asu koɖo ashiwo ɖo akpɔ gbɔdɔndɔn ʒan wowonɔnɔwo tɔ gbɔ le amɛɖekitɔmajimaji mɛ. (1 Korɛntitɔwo 7:​3-5) Ŋsu lɔ ɖo aɖo ŋwi mɔ ‘mɛɖe dexanɔ yiŋtɔ lankpu gbeɖe o, vɔ éhinni, yí gbelenɔ bu ni nywiɖe.’ Eyi taɖo eɖo alɔn ashiɛ yí agbedo afixɔxɔ yi nu. Enu ci nyɔnu jinɔ wu yí nyi mɔ, ye sue anyi amɛfafa yí agbelɔn ye.​—Efezitɔwo 5:29.

ENU CIWO YÍ MAWU JIKƆ SO NYƆNUWO SHI

7. Nyi yí taɖo eʒan mɔ xomutatɔ ɖo anɔ xomu ɖeshiaɖe shiɔ?

7 Eʒan mɔ xomutatɔ anɔ xomu ɖeshiaɖe shi, yí adasɛ emɔ nɔ xomu lɔ keŋ nɔ enuwo azɔn nywiɖe. Bibla nu le 1 Korɛntitɔwo 11:3 mɛ mɔ: “Kristo yí nyi eta nɔ ŋsu ɖeshaɖe, yí ŋsu nyi eta nɔ nyɔnu, yí Mawu nyi eta nɔ Kristo.”

8. Lé nyɔnu atɛnŋ ado bubu citocito asuɔ nu doɔ?

8 Asu ɖeshiaɖe jenɔ agɔ. Ganŋke nɔ nyɔnu wanɔ ɖeka koɖo asuɔ le gbetasɔsɔwo mɛ yí lɔn faa yí kpenɔdo nuɔ, ehɛnnɔ nyɔnawo vɛ nɔ xomu lɔ pleŋ. (1 Piɛ 3:​1-6) Bibla nu mɔ: “Ashi ɖeka ɖeka ɖo a na bubu asu.” (Efezitɔwo 5:33) Vɔ nɔ ŋsu lɔ dele sɛnsɛnha ɖekɛ mɛ koɖo nyɔnu lɔ ɖe? Egbeʒan kokoko mɔ nyɔnu lɔ ananɔ bubu citocito yi. Bibla nu mɔ: “Ashiwo, mí na eta míwo suwo. Nɔ́ asu [ɖewo] de xɔ Mawu nyɔ ji se can ɔ, wo atɛnŋ xɔɛ ji se, enyɔ ɖe manu godu, toto wana wowo shiwo tɔwo mɛ. Gayimɛ wo kpɔkpɔ kɔkwɛnyinyi koɖo bubu le míwo gbe mɛ.” (1 Piɛ 3:​1, 2) Nɔ nyɔnu ɖonɔ kpɔwɛ nywiɔ, ana yí asuɔ ase enu gɔnmɛ ni yí agbedonɔ bubu yi jixɔsewo nu.

9. (a) Lé nyɔnu ɖo awa nu do nɔ delɔn do asuɔ susu ɖe jiɔ? (b) Aɖaŋ ci woɖo nɔ nyɔnuwo le Titu 2:​4, 5 mɛɔ?

9 Lé nyɔnu ɖo awa nu do nɔ delɔn do asuɔ susu ɖe jiɔ? Ele mɔ ánu yi susuwo koɖo bubu. Le kpɔwɛ mɛ, Sara nu enyɔ ɖeka ci yí dejɔ ji nɔ Abraxamu o, ganŋke Yehowa nu nɔ Abraxamu mɔ: “Ðo to yi.” (Gɔnmɛjeje 21:​9-12) Gbɔxwe ŋsu Kristotɔ ɖe asɔ gbeta ci yí dawa ɖeka koɖo Bibla mɛ mɔdasɛnamɛwoɔ, desɔnɔ o. Eyi taɖo nyɔnu ɖo anɔ godu nɔ asuɔ. (Edɔwawawo 5:29; Efezitɔwo 5:24) Nyɔnu nywi lenɔ bu nɔ yi xomu. (Hlɛn Titu 2:​4, 5.) Nɔ asuɔ koɖo eviɛwo kpɔ lé edonɔ vevi nu sugbɔ do ta nɔ wo doɔ, woaluin yí agbedo bubu sugbɔ yi nu.​—Elododo Wema 31:​10, 28.

Lé Sara nyi kpɔwɛ nywi nɔ nyɔnuwo doɔ?

10. Enyɔ ci Bibla nu so klanklan koɖo nɔnɔgbegbe nuɔ?

10 Hweɖewonuɔ, asu koɖo ashi ɖewo sɔnɔ gbeta kaba mɔ yewoaklan alo yewoagbe nɔnɔ. Ganŋke Bibla nu mɔ: “Ashi da sogbeɖe asu lɔ ɖɛ o,” yí “asu lɔ da gbé ashiɛ ɖeɖe o.” (1 Korɛntitɔwo 7:​10, 11) Cukaɖa sɛnŋsɛnŋ ɖewo atɛnŋ ana mɔ asu koɖo ashi asɔ gbeta mɔ yewoaklan, ganŋke ŋkuvibianyɔ yí gbetasɔsɔ cɛ nyi. Vɔ nɔnɔgbegbe yɛ ɖe? Bibla nu mɔ susu ɖeka kpaŋ ci yí adɔ asu koɖo ashi agbe nɔnɔ yí nyi mɔ, nɔ ŋsu lɔ alo nyɔnu lɔ wa hashi.​—Matie 19:9.

ENU CIWO YÍ MAWU JIKƆ SO JILAWO SHI

Yesu nyi kpɔwɛ nywi nɔ xomumɛtɔ ɖeshiaɖe

11. Nyi yí ɖeviwo ʒan wu enu bu ɖeshiaɖeɔ?

11 Jilawo, mízan gamɛ sugbɔ do míwo viwo nu lé míakpe ji do. Míwo viwo ʒan mí, yí enu vevitɔ ci woʒan so mí gbɔ yí nyi mɔ míakpla nu wo so Yehowa nu.​—2 Ese Wema 6:​4-9.

12. Nyi yí jilawo ɖo awa yí aglɔn ta nɔ wowo viwoɔ?

12 Satana xexe lɔ fɔn yí nyinakɔ doji, yí mɛɖewo aji mɔ yewoagble nu le míwo viwo nu, woatɛnŋ ajinɔ mɔ yewoadɔn wo gbɔ hɛnnɛ. Egbɔnnɔnu nɔ jila ɖewo mɔ, woaxo nuxu so gbɔdɔndɔn nyɔwo nu nɔ wowo viwo. Vɔ eʒan mɔ jilawo ana kanxle wowo viwo so nɛnɛmunɔwo nu, yí agbekpla wo lé woaze nɔ wo do. Jilawo, eʒan mɔ míaglɔn ta nɔ míwo viwo. *​—1 Piɛ 5:8.

13. Lé jilawo ɖo akpla nu wowo viwo doɔ?

13 Jilawo gbannɔamɛji enyi mɔ, woakpla agbenywinɔnɔ wowo viwo. Lé míakpla nu míwo viwo doɔ? Míwo viwo ʒan ekplaxɔxɔ, vɔ etodɔndɔn míwo tɔ lɔ ŋgbenyi tamɛsɛnnuwawa alo xomɛveve do wo nu gbeɖe o. (Ʒeremi 30:11) Eyi taɖo míŋgbedɔn to nɔ míwo viwo gbeɖe hwecinu yí dɔmɛzi le mí ji o. Míŋgbena nɔ míwo nyɔwo ale shigbe “ewui tɔamɛ” ci yí awa enu vevi koɖo wo hannɛ gbeɖe o. (Elododo Wema 12:​18nwt) Míkpla nu míwo viwo nɔ woamɔŋje enu ci yí taɖo woɖo anyi tonusetɔwo mɛ.​—Efezitɔwo 6:4; Ebretɔwo 12:​9-11; kpɔ enumɛɖeɖe bu 30 tɔ.

ENU CIWO YÍ MAWU JIKƆ SO ÐEVIWO SHI

14, 15. Nyi yí taɖo ɖeviwo ɖo ase tonu nɔ wowo jilawoɔ?

14 Yesu ɖonɔ to Dalɔ gashiagamɛ, nɔ egbɔnnu ni can. (Luiki 22:42; Ʒan 8:​28, 29) Yehowa ji so ɖeviwo can shi mɔ wo le se tonu nɔ wowo jilawo.​—Efezitɔwo 6:​1-3.

15 Ðeviwo, nɔ míse le míwoɖekiwo mɛ mɔ tonusese nɔ míwo jilawo agbɔnnu can ɔ, míɖo ŋwi mɔ nɔ míɖo to míwo jilawoɔ, Yehowa koɖo míwo jilawo yí akpɔ jijɔ do mí nu. *​—Elododo Wema 1:8; 6:20; 23:​22-25.

Nyi yí akpedo jajɛwo nu yí woanɔ gbeji nɔ Mawu nɔ woble wo mɔ wo le wa enudɔndɔn ɔ?

16. (a) Lé Satana tenɔ ɖeviwo kpɔ keŋ nɔ woawa enudɔndɔn doɔ? (b) Nyi yí taɖo ele veviɖe mɔ míanyi xlɔ koɖo mɛ ciwo yí lɔn Yehowaɔ?

16 Legba atɛnŋ azan míwo xlɔwo alo míwo gbɛmɛtɔwo yí ate mí kpɔ keŋ nɔ míawa enudɔndɔn. Énya mɔ amɛjiʒinʒin ŋtɔ́ ji ɖuɖu atɛnŋ agbɔnnu sugbɔ. Le kpɔwɛ mɛ, Ʒakɔbu vi nyɔnuvi Dina nyi xlɔ koɖo mɛ ciwo yí delɔn Yehowa o. Ecɛ hɛn cukaɖa gangan ɖeka va yiŋtɔ koɖo yi xomu ji. (Gɔnmɛjeje 34:​1, 2) Nɔ míwo xlɔwo delɔn Yehowaɔ, woaji mɔ yewoado mí do mɛ nɔ míawa enu ciwo yí Yehowa delɔnnɔ o, yí ecɛ atɛnŋ ado vevisese nɔ míwoŋtɔwo, míwo xomumɛtɔwo koɖo Mawu. (Elododo Wema 17:​21, 25) Eyi taɖo ele veviɖe mɔ, míanyi xlɔ koɖo mɛ ciwo yí lɔn Yehowa.​—1 Korɛntitɔwo 15:33.

JIJƆ ATƐNŊ ANƆ AO XOMU MƐ

17. Agban ci yí le xomumɛtɔ ɖeshiaɖe jiɔ?

17 Nɔ xomumɛtɔwo wanɔ do emɔdasɛnamɛ Mawu tɔwo jiɔ, woaze nɔ cukaɖa sugbɔwo. Eyi taɖo nɔ asu ènyiɔ, lɔn ashio yí awanɔ enu ɖaɖa gbɔ koɖo lɔnlɔn. Nɔ nyɔnu le asuxwe ènyiɔ, ɖo bubu nɔ asuo, yí asɔ eoɖeki do gɔnmɛ ni, yí asran nyɔnu ci nu woxo nuxu so le Elododo Wema 31:​10-31 mɛ kpɔwɛ. Nɔ jila ènyiɔ, kpla nu viowo nɔ woalɔn Mawu. (Elododo Wema 22:6) Nɔ vida ènyiɔ, kplɔ ao xomu “nywiɖe.” (1 Timɔte 3:​4, 5; 5:8) Ðeviwo, míse tonu nɔ míwo jilawo. (Kolosetɔwo 3:20) Míɖo ŋwi mɔ xomumɛtɔ ɖeshiaɖe atɛnŋ aje agɔ, eyi taɖo mísɔ míwoɖekiwo hwe yí abiɔnɔ sɔsɔke míwonɔnɔwo. Ɛɛ, Yehowa mɔdasɛnamɛwo le Bibla mɛ nɔ xomumɛtɔ ɖeshiaɖe.

^ par. 12 Míatɛnŋ akpɔ enyɔtakankan sugbɔ kudo lé míawɛ yí aglɔn ta nɔ míwo viwo nu, le eta 32 tɔ mɛ nɔ wema ci yí nyi Srɔ̃ Nu Tso Nufiala Gã la Gbɔ, Yehowa Kunuɖetɔwo yí wɛ.

^ par. 15 Nɔ jilawo biɔ so wowo viwo shi mɔ, wo le wa enu ci yí dewa ɖeka koɖo Mawu seɔ, wowo viwo daɖo to wo o.​—Edɔwawawo 5:29.