Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

WIC MIR APAR ANG’WEN

Juruot peri copo bedo kud anyong’a

Juruot peri copo bedo kud anyong’a

1, 2. Yehova ubemito kwo mi juruot ubed nenedi?

YEHOVA MUNGU re m’ucaku the gamiri ma kwong’a. Biblia yero iwa nia ecwio dhaku ma kwong’a man “ekele i ba ng’atuca [nico].” Anyong’a nego Adamu lee dit akeca, uketho eyero kumae: “Maeni cogo mi cogona, man ring’o mi ring’ kuma.” (Thangambere 2:22, 23) Eno nyutho iwa nia Yehova ubemito dhanu m’ugamiri gibed kud anyong’a.

2 Ento lembe mi can utie nia dhanu dupa gimbe kud anyong’a nyanok de i kwo mi ot migi. Re, Biblia tie ku cik dupa mir ukungu ma copo konyo ng’atuman i ot kara kwo mi juruot migi ubed maber akeca man kara ginwang’ mutoro mi kwo karacelo.Luka 11:28.

LEMBE MA MUNGU UBEMITO COGMON GITIM

3, 4. (a) Nico ucikere nitio ku dhaku pare nenedi? (b) Pirang’o etie lembe ma pire tek nia nico giku dhaku gitim kisa i kindgi?

3 Biblia uyero nia nico ucikere nitio ku dhaku pare ku mer man ku woro. Wakweyi isom Juefeso 5:25-29. Nico bitio ku dhaku pare saa ceke ku mer. Ebigwoke, ebineno wie, man ebitimo ngo lembe ma copo ninyayu can i ie.

4 Ka dhaku pare ukoso ke, nico ucikere nitimo ang’o? Biblia uyero ni cogmon kumae: “Wumeduru nimaru mondwu, man kud wukecgi.” (Jukolosai 3:19, NWT) Cogmon, wupoi nia wun de wubed wukoso. Man tek wumito nia Yehova utim iwu kisa, wun de wucikuru nitimo kisa ni mon mwu. (Matayo 6:12, 14, 15) Ka nico ku dhaku gibetimo kisa i kindgi, eno bikonyogi nikwo ku mutoro i gamiri migi.

5. Pirang’o nico ucikere nimio yung ni dhaku pare?

5 Yehova ubemito nia nico umii yung ni dhaku pare. Nico ucikere nidieng’ lee ikum yeny pa dhaku pare. Eno tie lembe m’ukwayu ngo junen ku tuko. Ka nico ubetio ku dhaku pare ber ungo, Yehova copo winjo ngo rwo pare. (1 Petro 3:7) Gin ma ketho pi dhanu bedo tek i Yehova utie mer ma gimare ko. Eneno ngo nia nico pire tek nikadhu dhaku.

6. Nibedo “kum acel” tie ku thelembe ang’o ni nico ku dhaku?

6 Yesu ukoro nia nico ku dhaku gitie “kum ario kendo ngo, ento ndhu kum acel.” (Matayo 19:6) Eno nyutho nia ng’atuman ugeno wadi man ugeno wadi, m’umbe niwok woko mi gamiri, kadok nyanok de. (Lembrieko 5:15-21; Juebrania 13:4) Dhaku ku cware gicikiri ngo nitwoniri ka ng’atu acel m’ikindgi utie kud ava mi ribiri. (1 Jukorinto 7:3-5) Nico ucikere ning’eyo bende nia “ng’atu moko mbe m’udagu kume gire; ento etunge man egwoke.” Ecikere bende nimaru man nineno dhaku pare ni ng’atu ma pire tek akeca. M’usagu lembe ceke, dhaku bemito nia nico pare ubed ng’atu maber man m’umare lee.Juefeso 5:29.

LEMBE MA MUNGU UBEMITO MON GITIM

7. Pirang’o otman utie ku yeny pa jawie?

7 Otman utie ku yeny pa jawie, niwacu, ng’atu moko ma copo nitelo wi juruotne kara lembe uwoth maber igi. I 1 Jukorinto 11:3, Biblia uyero kumae: “Wi co ceke kubang’gi kubang’gi en e Kristu; man wi dhaku en e ng’atu ma nico; wi Kristu ke en e Mungu.”

8. Dhaku copo nyutho nenedi nia etie ku woro ma thuth ibang’ nico pare?

8 Nicoman timo kosa. Ento tekene dhaku ubediko cinge i kum yub pa nico pare man ebewinjere kude maber, juruot ceke copo nwang’u berone. (1 Petro 3:1-6) Biblia uyero kumae: “Dhaku ke ucikere nibedo ku woro ma thuth ibang’ cware.” (Juefeso 5:33, NWT) Ka nico utie ngo i dini pa dhaku pare ke? Dhaku ucikere nimedere asu nibedo ku woro ma thuth ire. Biblia uyero kumae: “Wu mon bende, kumeno, wubed wor ni cogwu ma dhe; kara, tek jumoko woro lembe ngo, ma gibedo umbe lembe gilok cwinygi kum koth mondgi; ma gineno ko kothwu ma leng’, ma mi lworo [niwacu, mi woro ma thuth].” (1 Petro 3:1, 2) Lapor maber pa dhaku copo konyo cwar dhaku nicwaku man niworo dini pa dhaku pare.

9. (a) Dhaku copo timo ang’o ka paru pare ukoc ku pa nico pare? (b) I buku pa Tito 2:4, 5, juk makani ma jumio ni mon?

9 Dhaku copo timo ang’o ka paru pare ukoc ku pa nico pare? Ukwayu ekor paru parene, re ku woro. Ku lapor, Sara uyero lembe moko m’ufoyo ngo i Abraham, ento Yehova uyero ire kumae: “Winj dwande.” (Thangambere 21:9-12) Wang’ mapol, yub ma tokcen ma won ot ma Jakristu maku bejai ungo ku lembe ma Biblia uyero, dong’ dhaku ucikere nidiko cinge ikum yubne. (Tic mi Jukwenda 5:29; Juefeso 5:24) Dhaku maber ucikere nidieng’ pi juruot pare. (Som Tito 2:4, 5.) Tek nico man awiya pare gibeneno kite m’ebetimo ko tic ku tego pigi, gibimare man gibiwore lee.Lembrieko 31:10, 28.

Sara uweko lapor maber makani ni mon?

10. Biblia uyero ang’o pi pokiri man pi lalu gier?

10 Saa moko, ju m’ugamiri gimaku yub vur vur pi nipokiri pi nindo moko kunoke nilalu gier migi. Ento Biblia uyero nia, “dhaku kud uwek cware” man bende nia “nico kud uwek cege.” (1 Jukorinto 7:10, 11) Saa moko, lembe ma tek lee copo niwok ma ketho ju m’ugamiri gipokiri pi nindo moko, ento ukwayu ngo nimaku yub maeno vur vur. Ka pi lalu gier ke? Biblia unyutho nia lembe acel kende re ma copo ketho gier lal; utie ka dhaku kunoke nico utimo tarwang’ ku ng’atu mange m’uweko jadhoge mi gamiri.Matayo 19:9.

LEMBE MA MUNGU UBEMITO NIA JUNYODO GITIM

Yesu uweko lapor maber ni ng’atuman i ot

11. Awiya gitie ku yeny makani ma pire tek m’usagu zoo?

11 Junyodo, wubed wutim kero ninwang’u saa lee mi bedo karacelo kud awiya mwu. Awiya gitie ku yeny mwu, man lembe ma pire tek m’usagu zoo ma wucikuru nitimo igi, tie niponjogi ku cik pa Yehova.Poi mi Cik 6:4-9.

12. Junyodo gicikiri nitimo ang’o pi nigwoko awiya migi?

12 Ng’om maeni ma Sitani ubetelo wie ubedoko rac magwei, pieno, dhanu moko gicopo mito nitimo awiya mwa rac, kadok nitundo nimakugi ku kero pi nitimo kugi tarwang’. Junyodo moko gibed ginwang’u nia etie lewic niweco iwi lembe ma kumeno kud awiya migi. Ento junyodo gicikiri ninyutho ni awiya migi nia gibed ku wang’gi ikum dhanu maeno mareco, man niponjogi kite ma gicopo uriri ko kud i kumgi. Junyodo, wucikuru nigwoko awiya mwu. *1 Petro 5:8.

13. Junyodo gicikiri niponjo awiya migi nenedi?

13 Junyodo gitie ku tic mi ponjo awiya migi ku timo maber. Icopo ponjo awiya peri nenedi? Awiya peri gitie ku yeny mi twiny, re twinyne ucikere ngo nibedo m’ukadhu kero migi. (Yeremia 30:11) Pieno, kud itwiny nyathin peri kinde m’itie ku ng’ecwiny. Kud iketh wec peri ubed “calu cob mi palamularu” ma copo timogi rac. (Lembrieko 12:18) Ponj awiya peri ginyang’ nia pirang’o gicikiri nibedo wor.Juefeso 6:4; Juebrania 12:9-11; som Thenge ma jumedo, namba 30.

LEMBE MA MUNGU UBEMITO NIA AWIYA GITIM

14, 15. Pirang’o awiya gicikiri nibedo wor ni junyodo migi?

14 Yesu ubed uworo Won saa ceke, kadok ebino lembe ma yot ungo de. (Luka 22:42; Yohana 8:28, 29) Yehova ubemito awiya bende giwor junyodo migi.Juefeso 6:1-3.

15 Awiya, kadok wuparu nia ecopo bedo yot ungo iwu niworo junyodo mwu de, wung’ei nia woro ma wubenyutho ubenyayu mutoro i Yehova man i junyodo mwu bende. *Lembrieko 1:8; 6:20; 23:22-25.

Ang’o ma bikonyo aradu kara gigwok bedoleng’ migi ni Mungu kinde ma juwagi ubebidhogi nitimo lembe marac?

16. (a) Sitani ubepimo nenedi nibidho aradu kara gitim lembe mareco? (b) Pirang’o pire tie tek lee nia ibed ku jurimo ma gimaru Yehova?

16 Wonabali copo tio ku jurimbi man aradu mange pi nibidhi kara itim lembe marac. Eng’eyo nia ebibedo tek iri niceriri ikum cwal ma gibecweli ko nitimo lembe marac. Ku lapor, Dina ma nyaku pa Yakobo, ubino ku jurimo ma gimaru ngo Yehova. Lembuno ukelo peko ma lee i kume man unyayu can i jupagi. (Thangambere 34:1, 2) Tek itie ku jurimo ma gimaru ngo Yehova, gicopo bidhi kara itim lembe ma Yehova udagu; lembene copo kelo peko ma lee i kumi, ecopo nyayu can i jupewu, man i Mungu bende. (Lembrieko 17:21, 25) Pieno, pire tie tek lee nia ibed ku jurimo ma gimaru Yehova.1 Jukorinto 15:33.

JURUOT PERI COPO BEDO KUD ANYONG’A

17. Ng’atuman i ot ucikere nitimo ang’o?

17 Tek dhanu ceke i ot gibelubo cik pa Mungu, gicopo niuro adieng’acwiny ku peko ma copo wok igi. Dong’ tek itie nico, mar dhaku peri man kwo kude ku mer. Tek itie dhaku, bed wor man bed ng’won ni nico peri, man lub lapor pa dhaku ma jukiewo pire i Lembrieko 31:10-31. Tek itie janyodo, ponj awiya peri gimar Mungu. (Lembrieko 22:6) Tek itie wego, tel wi juodi i ayi ma “cu.” (1 Timoteo 3:4, 5; 5:8) Wun awiya ke, wuwor junyodo mwu. (Jukolosai 3:20) Ng’ei nia i ot, ng’atuman copo koso, pieno ukwayu ng’atuman ujwigere man ukwai kisa ni wadi. Biblia tie ku telowic pa Yehova, ma copo konyo ng’atuman i ot.

^ par. 12 Kara inyang’ lee iwi kite mi gwoko awiya peri, som wic mi 32 mi buku Écoute le grand Enseignant, ma Jumulembe pa Yehova re m’uwodho.

^ par. 15 Nyathin ucikere ngo niworo junyodo pare, tek gibemito nia etim lembe moko m’ukoc ku cik pa Mungu.Tic mi Jukwenda 5:29.