Ir al contenido

Ir al índice

YEMBOE 14

Nerëtara ipuere oiko yerovia reve

Nerëtara ipuere oiko yerovia reve

1. ¿Ikavipa kuimbae jare kuña oiko omendambae reve?

JEHOVÁ TUMPA omomenda kuimbae jare kuña tenondegua vae. Bibliape jei jae oyapo kuña tenondegua jare “güeru omee kuimbae pe”. Adán oyerovia yae jare jei: “Kuae ko jae chekägüe ïru jare chesoo ïru” (Génesis 2:22, 23). Jökorai omomenda Adán jare Eva, Tumpa jekuaeño oipota kuimbae jare kuña ndei oyerereko mbove ojo registro civilpe oikuatía vaerä omenda vae, agüɨye toiko reta omendambae reve.

2. ¿Mbaepa oipota Jehová tëtara reta peguarä?

2 Tumpa oipota omenda vae reta oiko yerovia reve. Ërei jeta kia reta omenda vae mbaetɨ yogüɨreko yerovia reve. Ërei, Biblia güɨnoi jeta yemboarakuaa reta omborɨ vaerä opaete tëtara reta yogüɨreko kavi vaerä jare yerovia reve (Lucas 11:28).

TUMPA OIPOTA KUIMBAE RETA OMENDA VAE OYAPO VAERÄ

3, 4. a) ¿Këraitapa kuimbae omenda vae jembireko ndive? b) ¿Maerapa ikavi omenda vae reta inɨ̈ro oyoupe?

3 Biblia jei kuimbae omenda vae oaɨutako jare omboetetako jembireko (emongetami Efesios 5:25-29). Kuimbae omenda vae ipɨakavi avei jembireko ndive. Jae oyangarekota. Ngaraa iñee asɨ katu ngaraavi okua jembirekore.

4 Ërei, ¿mbaepa oyapota kuimbae omenda vae jembireko oyavɨ yave? Biblia jei kuimbae omenda vaepe: “Peaɨu perembireko, jare agüɨye peñeeasɨ katu chupe” (Colosenses 3:19). Kuimbae reta, pemaendúa jaenungaviko peyavɨ. Jare peipota Tumpa iñɨ̈ro peve yave, pe reta peɨ̈rotako perembirekope (Mateo 6:12, 14, 15). Kuimbae jare kuña omenda vae inɨ̈ro oyoupe yave, omborɨta yogüɨreko vaerä yerovia reve imendape.

5. ¿Maerapa kuimbae omboeteta jembireko?

5 Jehová oipota kuimbae omboete jembireko. Kuimbae omenda vae ipɨayemongeta jembɨreko omonecesita vaere. Kuae ikavieteko. Kuimbae ipɨapochɨ jembirekope yave, ipuereko Jehová ngaraa oendu chupe iyerure (1 Pedro 3:7). Kia reta oaɨu Jehová yave, ikavieteko Jehová peguarä. Jehová mbaetɨko ombotenonde kuimbae reta kuña retagüi.

6. ¿Mbaepa oipota jei omenda vae reta “metei ramiño ma ko”?

6 Jesús omoësaka kuimbae jare kuña omenda vae “mbaetɨ ma ko mókoi. Metei ramiño ma ko” (Mateo 19:6). Jupi pävetako oyoupe jare agüɨye oyuvanga imendare (Proverbios 5:15-21; Hebreos 13:4). Kuimbae omenda vae oyangarekota jembireko jete oipota vae jare kuña oyangarekota ime jete oipota vae, mbaetɨ jaeño oipota vae (1 Corintios 7:3-5). Kuimbae omenda vae imaenduata “mbaetɨi ko kia omotareɨ jete vae, jaeño omongaru jare oyangareko jese”. Jáeramo kuimbae oaɨutako jare oikuavata jembireko. Kuña oipotako ime ipɨakavi jare iporoaɨu jae ndive (Efesios 5:29).

TUMPA OIPOTA KUÑA RETA OMENDA VAE OYAPO VAERÄ

7. ¿Maerapa tëtara omonecesita kia omoäka vaerä?

7 Opaete tëtara omonecesita kia omoäka, oiko kavi päve vaerä. Biblia jei 1 Corintios 11:3 pe: “Cristo ko jae kuimbae iñäka, jare kuimbae jae ko kuña iñäka jare Tumpa jae ko Cristo iñäka”.

8. ¿Këraipa kuña omenda vae oechauka omboete yae ime?

8 Opaete kuimbae reta omenda vae oyavɨvi. Ërei kuña omenda vae omborɨ oyapo vaerä ime jei vae jare oyapo ikɨ̈reɨ ngatu reve jae ndive. Jökorai opaete jëtara yogüɨreko kavi (1 Pedro 3:1-6). Biblia jei: Kuña tomboete yae ime (Efesios 5:33). Jare, ¿kuimbae mbaetɨ omboete Tumpa jembireko rami yave? Jökorai reve kuña omboete yaetako ime. Biblia jei: “Kuña reta peiko peme reta jeia re, jökorai yave, güɨroviambae Tumpa iñee vae reta ipuere güɨrovia pereko rupi, oyemombeumbae reve chupe reta. Oecha yave pereko reta jupi, jare peporomboete” (1 Pedro 3:1, 2). Kuña jeko kavi vae ipuere omborɨ ime oikuaa jare omboete vaerä iporogüɨrovia.

9. a) ¿Mbaepa ipuere oyapo kuña mbaetɨ ipɨayemongeta yave ime rami? b) ¿Mbae yemboarakuaapa oñemee kuña omenda vae Tito 2:4, 5 pe?

9 ¿Mbaepa ipuere oyapo kuña mbaetɨ ipɨayemongeta ime rami yave? Omboete reveko oyemongetata ime ndive. Echa, Sara jei vae mbaetɨ ikavi Abrahán peguarä, ërei Jehová jei chupe: “Jeigüe eendu” (Génesis 21:9-12). Kuimbae oipota oyapo jae jei vae yave jare mbaetɨ oyoavɨ Biblia ndive, jembireko oyapotako jökorai (Hechos 5:29; Efesios 5:24). Kuña jeko kavi vae oyangareko jo pegua retare (emongeta Tito 2:4, 5). Omae oyapo vae chupe reta peguarä, ime jare imembɨ reta oaɨu jare omboete yaeta (Proverbios 31:10, 28).

Sara jeko kavi, ¿këraipa ikavi kuña reta peguarä?

10. ¿Mbaepa jei Biblia oyeeya vae retare jare divorciore?

10 Ámope omenda vae reta ɨmambae oyeeya ani oyembodivorcia. Ërei Biblia jei: “Kuña agüɨye toeya ime” jare “kuimbae agüɨye toeya jembireko” (1 Corintios 7:10, 11). Oasa amogüe mbae yavai yae omenda vae retape yave, ipuereko oyeeya, ërei ndei oyapo mbove ipɨayemongeta kavitako. Jare, ¿mbaepa jei Biblia divorcio regua? Biblia jei jaeño ipuere oyembodivorcia, omenda vae iyaguasa yave (Mateo 19:9).

TUMPA OIPOTA TU RETA OYAPO VAERÄ

Jesús jeko kavi ikavi yaeko tëtara reta peguarä.

11. ¿Mbaepa michia reta omonecesita yae ïru mbae retagüi?

11 Tu reta, peekɨ tiempo peï vaerä pemichia reta ndive. Nemichia reta omonecesita reï vaerä jae reta ndive jare omonecesita yae remboe vaerä Jehováre ïru mbae retagüi (Deuteronomio 6:4-9).

12. ¿Mbaepa oyapota tu reta oyangareko vaerä imichia retare?

12 Ara ñavo ikaviä yaema Satanás imundo, jare oime amogüe kia reta oipota oyapo ikaviä ñanemichia retape, oipotavi oyuvanga katu michia retare. Amogüe tu reta iyavai yae oyemongeta vaerä kuae regua. Ërei ikavieteko tu reta omboe kavi imichia reta teko pochɨ vaere jare omboe agüɨye oyembotavɨuka vaerä. Tu reta, peyangareko pemichia reta (1 Pedro 5:8).

13. ¿Këraipa tu reta ipuere omboe imichia reta?

13 Tu reta omboe kavitako imichia reta güɨnoi vaerä teko kavi. ¿Këraipa ndepuere remboe nemichia reta? Pemichia reta omonecesita pemboe vaerä, ërei pembosɨmbi yave mbaetɨ peiporarauka täta chupe reta. Jáeramo agüɨye embosɨmbi nemichia reta ndearasɨ reï yave. Reipotaäko nemichia oiporara neñeeasɨ katu rupi, kɨsepuku ombopere vae rami (Proverbios 12:18). Emboe oikuaa vaerä maera ikaviete iñeereendu vaerä (Efesios 6:4; Hebreos 12:9-11; emae nota 30).

TUMPA OIPOTA MICHIA RETA OYAPO VAERÄ

14, 15. ¿Maerapa ikaviko michia reta iñeereendu tu retape?

14 Jesús iñeereendu avei Tupe, yepetëi yavai yae yave (Lucas 22:42; Juan 8:28, 29). Jaeramiñovi Jehová oipota michia reta iñeereendu tu retape (Efesios 6:1-3).

15 Michia reta, yepetëi yavai yae peñeereendu vaerä peru retape, ërei peyapo yave, pemboyeroviatako Jehová jare peru reta (Proverbios 1:8; 6:20; 23:22-25). *

¿Mbaepa omborɨta taɨrusu vae reta oiko vaerä jupi reve Tumpape, oime yave kia oipota oyavɨuka oyapo vaerä ikaviä vae?

16. a) ¿Këraipa Satanás oipota oyavɨuka taɨrusu vae retape oyapo vaerä ikaviä vae? b) ¿Maerapa ikaviete yaiparavo amigo reta oaɨu Jehová vae?

16 Aña guasu ipuere oiporu neamigo reta ani ïru taɨrusu vae reta oyapouka ndeve ikaviä vae. Jae oikuaa jókuae ipuere yavai remomɨ̈rata vaerä. Echa, Dina, Jacob tayɨ, güɨnoise iamigo reta mbaetɨ oaɨu Jehová vae. Jáeramo jae güɨnoi jeta yemboavai jare jëtara retavi (Génesis 34:1, 2). Neamigo reta mbaetɨ oaɨu yave Jehová, ipuereko oyapouka ndeve Jehová omotareɨ vae, kuae rupi reiporarata, jare rembopɨatɨtɨta nerëtara jare Jehová (Proverbios 17:21, 25). Jáeramo ikavi yaeko reväe amigo reta oaɨu Jehová vae (1 Corintios 15:33).

NERËTARA IPUERE OIKO YEROVIA REVE

17. ¿Mbae mbaravɨkɨpa güɨnoi metei ñavo tëtape?

17 Tëtara reta oyapo yave Tumpa jei vae ipuere oiko yerovia reve. Jáeramo nde kuimbae remendama vae, eaɨu nderembireko jare eyangareko jese reaɨu reve. Nde kuña remendama vae, emboete neme, eyapo jae jeigüe jare eyapo kuña omenda vae Proverbios 31:10-31 pe jei rami. Penoi michia yave pemboe pemichia oaɨu vaerä Tumpa (Proverbios 22:6). Remoäka nerëtara yave, “togüɨroata kavi opaete jo pegua reta” (1 Timoteo 3:4, 5; 5:8). Michia reta, peñeereendu peru retape (Colosenses 3:20). Ipuereko tëtape oimeko kia oyavɨ jáeramo peñemomichi jare peɨ̈ro peyeupe. Jökoraiko, Biblia güɨnoi Jehová yemboarakuaa reta metei ñavo peguarä.

^ párr. 15 Tu reta oipota oyapouka taɨ iyoa vaerä Tumpa kotɨ yave, taɨ iñeereenduäko (Hechos 5:29).