Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀFĀ

‘E Lava ke Fiefia Ho Fāmilí

‘E Lava ke Fiefia Ho Fāmilí

1, 2. Ko e hā ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ki he ngaahi fāmilí?

NA‘E fakahoko ‘e Sihova ko e ‘Otuá ‘a e ‘uluaki malí. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú na‘á ne ngaohi ‘a e ‘uluaki fefiné peá ne “‘omai ia ki he tangatá.” Na‘e fiefia lahi ai ‘a ‘Ātama ‘o ne pehē: “Ko eni ko e hui eni ‘o hoku ngaahi hui mo e kakano ‘o hoku kakano.” (Sēnesi 2:22, 23) ‘Oku tala mai ‘e he me‘á ni ‘oku fiema‘u ‘e Sihova ‘a e kakai malí ke nau fiefia.

2 Ko e me‘a fakamamahí, kuo ‘ikai ‘aupito a‘usia ‘e he tokolahi ha mo‘ui fakafāmili fiefia. Kae kehe, ‘oku lahi ‘a e ngaahi tefito‘i mo‘oni ‘i he Tohi Tapú ‘e tokoni ki he mēmipa kotoa ‘o e fāmilí ke nau ‘ai ke lavame‘a ‘enau mo‘ui fakafāmilí pea fiefia ‘i he‘enau feohí.​—Luke 11:28.

ME‘A ‘OKU ‘AMANEKINA ‘E HE ‘OTUÁ MEI HE HUSEPĀNITÍ

3, 4. (a) ‘Oku totonu ke fēfē ‘a e fakafeangai ‘a ha husepāniti ki hono uaifí? (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ki ha husepāniti mo ha uaifi ke na fefakamolemole‘akí?

3 ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘oku totonu ke fakafeangai ha husepāniti lelei ki hono uaifí ‘i he ‘ofa mo e faka‘apa‘apa. Kātaki ‘o lau ‘a e ‘Efesō 5:25-29. ‘E fakafeangai anga-‘ofa ma‘u pē ha husepāniti ki hono uaifí. Te ne malu‘i foki ia, tokanga‘i, pea ‘ikai fai ha kovi kiate ia.

4 Ka ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e ha husepāniti ‘i hono fai ‘e he uaifí ha fehālaaki? ‘Oku tala ki he ngaahi husepānití: “Mou hanganaki ‘ofa ki homou ngaahi uaifí pea ‘oua te mou ‘ita tōlili kiate kinautolu.” (Kolose 3:19) Ngaahi husepāniti, manatu‘i ‘oku mou fai foki ‘a e ngaahi fehālaaki. Pea kapau ‘oku mou loto ke fakamolemole‘i kimoutolu ‘e he ‘Otuá, kuo pau ke mou fakamolemole‘i homou uaifí. (Mātiu 6:12, 14, 15) ‘I he fakatou loto-lelei ha husepāniti mo ha uaifi ke na fefakamolemole‘akí, ‘e tokoni ia ke na ma‘u ai ha nofo mali fiefia.

5. Ko e hā ‘oku totonu ai ke fakangeingeia‘i ‘e ha husepāniti ‘a hono uaifí?

5 ‘Oku ‘amanekina ‘e Sihova ha husepāniti ke ne fakangeingeia‘i hono uaifí. ‘Oku totonu ke fakakaukau fakamātoato ha husepāniti ki he fiema‘u ‘a hono uaifí. Ko ha me‘a mātu‘aki mahu‘inga eni. Kapau ‘oku ‘ikai fakafeangai lelei ha husepāniti ki hono uaifí, ‘e fakafisi ‘a Sihova ke fanongo ki he‘ene lotú. (1 Pita 3:7) Ko e me‘a ‘okú ne ‘ai ‘a e kakaí ke mahu‘inga kia Sihová ko ‘enau ‘ofa kiate iá. ‘Oku ‘ikai te ne sai‘ia ange ‘i he kakai tangatá ‘i he kakai fefiné.

6. Ko e hā ‘a e ‘uhinga ‘o e hoko ha husepāniti mo ha uaifi ko e “kakano pē taha”?

6 Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ha husepāniti mo ha uaifi “‘oku ‘ikai te na kei toko ua, ka ko e kakano pē taha.” (Mātiu 19:6) ‘Okú na femateaki‘aki pea he‘ikai ‘aupito te na tau‘aki ta‘efaitōnunga. (Palōveepi 5:15-21; Hepelū 13:4) Ko e husepānití mo e uaifí ‘oku totonu ke na tokanga ta‘esiokita ki he‘ena fiema‘u fakaefehokotaki fakasinó. (1 Kolinitō 7:3-5) ‘Oku totonu ke manatu‘i ‘e ha husepāniti “‘oku ‘ikai ha tangata ‘e faifai ange peá ne fehi‘a ki hono sino pē ‘o‘oná, ka ‘okú ne fafanga mo tauhi ia.” Ko ia ‘oku totonu ke ne ‘ofa mo tauhi ‘a hono uaifí. Mahulu hake ‘i ha toe me‘a, ‘oku fiema‘u ‘e ha uaifi ‘a hono husepānití ke anga-lelei mo anga-‘ofa ange kiate ia.​—‘Efesō 5:29.

ME‘A ‘OKU ‘AMANEKINA ‘E HE ‘OTUÁ MEI HE UAIFÍ

7. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ‘e ha fāmili ha ‘ulu ‘i he fāmilí?

7 ‘Oku fiema‘u ‘e he fāmili kotoa ha ‘ulu, ha taha ke ne tataki ‘a e fāmilí ke nau ngāue lelei fakataha. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ‘i he 1 Kolinitō 11:3: “Ko e ‘ulu ‘o e tangata kotoa pē ko e Kalaisí; ko e ‘ulu leva ‘o ha fefine ko e tangatá; ko e ‘ulu leva ‘o e Kalaisí ko e ‘Otuá.”

8. ‘E lava fēfē ke faka‘apa‘apa loloto ha uaifi ki hono husepānití?

8 ‘Oku fai ‘e he husepāniti kotoa ‘a e fehālaaki. Ka ‘i he poupou ‘a ha uaifi ki he fili ‘oku fai ‘e hono husepānití mo ngāue fāitaha loto-lelei mo iá, ‘oku ma‘u ‘aonga ai ‘a e fāmilí kotoa. (1 Pita 3:1-6) ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku totonu ki he uaifí ke ne faka‘apa‘apa loloto ki hono husepānití.” (‘Efesō 5:33) Fēfē kapau ‘oku ‘ikai ke kau ha husepāniti ki he tui ‘a hono uaifí? ‘Oku kei fiema‘u pē ke ne faka‘apa‘apa loloto kiate ia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko kimoutolu ngaahi uaifi, mou anganofo ki homou ngaahi husepānití, koe‘uhí kapau ‘oku ‘i ai ha fa‘ahinga ‘oku ‘ikai te nau talangofua ki he folofolá, ‘e lava ke ikuna‘i mai kinautolu ‘o ‘ikai ‘aki ha lea kae fakafou ‘i he ‘ulungaanga ‘a honau ngaahi uaifí, koe‘uhí ko ‘enau hoko ko e kau fakamo‘oni sio tonu ‘i ho‘omou ‘ulungaanga ma‘á fakataha mo e faka‘apa‘apa lolotó.” (1 Pita 3:1, 2) Ko e fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a ha uaifi ‘e lava ke tokoni‘i ai hono husepānití ke ne mahino‘i mo faka‘apa‘apa‘i ‘ene tuí.

9. (a) Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e ha uaifi kapau ‘oku ‘ikai te ne loto-tatau mo hono husepānití? (e) Ko e hā ‘a e fale‘i ki he uaifí ‘i he Taitusi 2:4, 5?

9 Ko e hā ‘e lava ke fai ‘e ha uaifi ‘i he ‘ikai te ne loto-tatau mo hono husepānití? ‘Oku totonu ke ne fakahaa‘i ‘ene fakakaukaú ‘i ha founga faka‘apa‘apa. Ko e fakatātaá, na‘e lea‘aki ‘e Sela ‘a e me‘a na‘e ‘ikai ke sai‘ia ai ‘a ‘Ēpalahame, ka na‘e tala ‘e Sihova kia ‘Ēpalahame: “Fanongo kiate ia.” (Sēnesi 21:9-12) ‘Oku tātātaha ke fepaki ha fili aofangatuku ‘a ha husepāniti Kalisitiane mo e me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú, ko ia ‘oku totonu ke poupou hono uaifí kiate ia. (Ngāue 5:29; ‘Efesō 5:24) Ko ha uaifi lelei te ne tokanga‘i hono fāmilí. (Lau ‘a e Taitusi 2:4, 5.) ‘I he sio hono husepānití mo e fānaú ki he‘ene ngāue mālohi ma‘anautolú, ‘e toe lahi ange ai ‘enau ‘ofa mo faka‘apa‘apa kiate iá.​—Palōveepi 31:10, 28.

‘Oku anga-fēfē ‘a e hoko ‘a Sela ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ki he ngaahi uaifí?

10. Ko e hā ‘a e lau ‘a e Tohi Tapú fekau‘aki mo e māvaé pea mo e veté?

10 ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku fili fakavave ‘a e ngaahi hoa malí ke māvae pe vete. Ka ‘oku pehē ‘e he Tohi Tapú “‘oku totonu ke ‘oua na‘a māvae ha uaifi mo hono husepānití” pea “‘oku ‘ikai totonu ke li‘aki ‘e ha husepāniti ‘a hono uaifí.” (1 Kolinitō 7:10, 11) ‘Oku ‘i ai ‘a e ngaahi tu‘unga tōtu‘a ‘e lava nai ai ke māvae ‘a e ngaahi hoa malí, ka ko ha fili mafatukituki eni. Fēfē ‘a e veté? ‘Oku fakahaa‘i ‘e he Tohi Tapú ko e ‘uhinga totonu pē taha ki he veté kapau kuo fehokotaki fakasino ha husepāniti pe ha uaifi mo ha taha kehe ‘o ‘ikai ko hono hoá.​—Mātiu 19:9.

ME‘A ‘OKU ‘AMANEKINA ‘E HE ‘OTUÁ MEI HE MĀTU‘Á

Ko ha fa‘ifa‘itaki‘anga lelei ‘a Sīsū ki he mēmipa taki taha ‘o e fāmilí

11. Ko e hā ‘oku fiema‘u ki he fānaú ‘o mahulu hake ‘i ha toe me‘a?

11 Ngaahi mātu‘a, vahe‘i ‘a e taimi lahi taha ‘e ala lavá ke feohi mo ho‘o fānaú. ‘Oku fiema‘u kimoutolu ‘e ho‘omou fānaú, pea mahulu hake ‘i ha toe me‘a, ‘oku fiema‘u ke mou ako‘i kinautolu ‘o fekau‘aki mo Sihova.​—Teutalōnome 6:4-9.

12. Ko e hā ‘oku totonu ke fai ‘e he mātu‘á ke malu‘i ‘enau fānaú?

12 Ko e māmani ‘o Sētané ‘oku toe fulikivanu ange, ‘oku ‘i ai ‘a e kakai ‘oku nau loto ke fai ha kovi ki he‘etau fānaú, ‘o a‘u ki hono pā‘usi‘i fakaefehokotaki fakasino kinautolu. ‘Oku faingata‘a ki he mātu‘a ‘e ni‘ihi ke talanoa fekau‘aki mo e kaveingá ni. Ka ‘oku fiema‘u ki he mātu‘á ke nau fakatokanga ki he‘enau fānaú fekau‘aki mo e kakai peheé pea ako‘i ki he founga ke nau faka‘ehi‘ehi ai mei he kakai ko iá. Ngaahi mātu‘a, kuo pau ke mou malu‘i ‘a ho‘omou fānaú. *​—1 Pita 5:8.

13. ‘Oku totonu ke fēfē hono ako‘i ‘e he mātu‘á ‘enau fānaú?

13 ‘Oku ma‘u ‘e he mātu‘á ‘a e fatongia ke ako‘i ‘enau fānaú ki he founga ke tō‘onga‘akí. ‘E lava fēfē ke ke ako‘i ho‘o fānaú? ‘Oku fiema‘u ke ako‘i ‘a ho‘omou fānaú, ka ‘oku ‘ikai ‘aupito totonu ke fai ‘a e fakatonutonú ‘i he anga-fakamamahi pe anga-fefeka. (Selemaia 30:11) Ko ia ‘oua ‘aupito ‘e akonaki‘i ho‘omou fānaú ‘i he taimi ‘oku mou ‘ita aí. ‘Oku ‘ikai fiema‘u ke hangē ho‘omou leá ko ha “hokohoka‘i ‘e ha heletaá” ‘o fakamamahi‘i kinautolu. (Palōveepi 12:18) Ako‘i ho‘omou fānaú ke nau mahino‘i ‘a e ‘uhinga ‘oku fiema‘u ai ke nau talangofuá.​—‘Efesō 6:4; Hepelū 12:9-11; sio ki he Fakamatala ‘i he Ngata‘angá 30.

ME‘A ‘OKU ‘AMANEKINA ‘E HE ‘OTUÁ MEI HE FĀNAÚ

14, 15. Ko e hā ‘oku totonu ai ke talangofua ‘a e fānaú ki he‘enau mātu‘á?

14 Na‘e talangofua ma‘u pē ‘a Sīsū ki he‘ene Tamaí, na‘a mo e taimi na‘e ‘ikai faingofua aí. (Luke 22:42; Sione 8:28, 29) ‘Oku ‘amanekina foki ‘e Sihova ‘a e fānaú ke nau talangofua ki he‘enau mātu‘á.​—‘Efesō 6:1-3.

15 Fānau, neongo kapau ‘oku mou ongo‘i ‘oku faingata‘a ke mou talangofua ki ho‘omou mātu‘á, manatu‘i ‘i ho‘omou talangofuá, ‘oku fiefia ai ‘a Sihova mo ho‘omou mātu‘á. *​—Palōveepi 1:8; 6:20; 23:22-25.

Ko e hā te ne tokoni‘i ‘a e to‘utupú ke nau faitōnunga ki he ‘Otuá ‘i hono fakatauele‘i kinautolu ke faihalá?

16. (a) ‘Oku anga-fēfē ‘a e feinga ‘a Sētane ke fakatauele‘i ‘a e to‘utupú ke nau fai ‘a e me‘a ‘oku koví? (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ke fili ‘a e kaungāme‘a ‘oku nau ‘ofa kia Sihová?

16 ‘Oku lava ke ngāue‘aki ‘e he Tēvoló ho kaungāme‘á mo e to‘utupu kehé ke nau fakatauele‘i koe ke fai ‘a e me‘a ‘oku halá. ‘Okú ne ‘ilo‘i ‘e mātu‘aki faingata‘a ke taliteke‘i ‘a e tenge ko ení. Ko e fakatātaá, ko e ‘ofefine ‘o Sēkope ko Tainá na‘e ‘i ai hono kaungāme‘a na‘e ‘ikai te nau ‘ofa kia Sihova. Na‘e hoko ‘i he me‘á ni ha faingata‘a lahi kiate ia mo hono fāmilí. (Sēnesi 34:1, 2) Kapau ‘oku ‘ikai ke ‘ofa ho kaungāme‘á kia Sihova, te nau fakatauele‘i nai koe ke ke fai ‘a e me‘a ‘oku fehi‘a ai ‘a Sihová, ‘a ia ‘e hoko ai ha mamahi lahi kiate koe, ki ho fāmilí, pea ki he ‘Otuá. (Palōveepi 17:21, 25) Ko e ‘uhinga ia ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ke ke kumi ha kaungāme‘a ‘oku nau ‘ofa kia Sihová.​—1 Kolinitō 15:33.

‘E LAVA KE FIEFIA HO FĀMILÍ

17. Ko e hā ‘a e fatongia ‘oku ma‘u ‘e he tokotaha taki taha ‘i ha fāmili?

17 ‘I he taimi ‘oku muimui ai ‘a e ngaahi mēmipa ‘o ha fāmili ki he fakahinohino ‘a e ‘Otuá, ‘oku nau kalofi ai ‘a e faingata‘á mo e palopalema lahi. Ko ia kapau ko ha husepāniti koe, ‘ofa ‘i ho uaifí pea fakafeangai kiate ia ‘i he ‘ofa. Kapau ko ha uaifi koe, faka‘apa‘apa mo anganofo ki ho husepānití pea fa‘ifa‘itaki ki he fa‘ifa‘itaki‘anga ‘a e uaifi ‘oku fakamatala‘i he Palōveepi 31:10-31. Kapau ko ha mātu‘a koe, ako‘i ho‘o fānaú ke nau ‘ofa ki he ‘Otuá. (Palōveepi 22:6) Kapau ko ha tamai koe, “tokanga‘i lelei” ho fāmilí. (1 Tīmote 3:4, 5; 5:8) Pea ko kimoutolu fānaú, mou talangofua ki ho‘omou mātu‘á. (Kolose 3:20) Manatu‘i ko e tokotaha taki taha ‘i he fāmilí ‘oku lava ke ne fai ha fehālaaki, ko ia anga-fakatōkilalo pea tau‘aki kole fakamolemole. ‘Io, ‘oku ‘i he Tohi Tapú ‘a e tataki ‘a Sihova ki he tokotaha kotoa pē ‘i he fāmilí.

^ pal. 12 ‘E lava ke ke ma‘u ha fakamatala lahi ange ki he founga ki hono malu‘i ho‘o fānaú ‘i he vahe 32 ‘o e tohi Ako mei he Faiako Lahí, ko e pulusi ‘e he Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

^ pal. 15 ‘Oku ‘ikai fiema‘u ki ha ki‘i tama ke talangofua ki he‘ene mātu‘á kapau ‘okú na fiema‘u ke ne fai ha me‘a ‘oku fepaki mo e lao ‘a e ‘Otuá.​—Ngāue 5:29.