Ir al contenido

Ir al índice

YEMBOE 15

¿Këraipa yaikuaa kia nunga religión añetete vae?

¿Këraipa yaikuaa kia nunga religión añetete vae?

1. ¿Kiapa ipuere jei yandeve kërai yamboete kavi vaerä Tumpa?

JETA religión reta jei oporomboe añetete Tumpa regua. Ërei jókuae mbaetɨko jökorai, echa ambueye iporomboe reta, kërai Tumpa vae jare këraitako yamboete vae. ¿Këraipa yandepuere yaikuaa yamboete kavi vaerä Tumpa? Jaeñoko Jehová ipuere jei yandeve këraitako yamboete.

2. ¿Këraipa ndepuere reikuaa remboete kavi vaerä Tumpa?

2 Jehová omee yandeve Biblia yaikuaa kërai yamboete kavi vaerä chupe. Jáeramo eyemboe Bibliare jare yemboarakuaa reta rupi Jehová ndemborɨta reiko kavi vaerä, echa jae oyemoambeko nderé (Isaías 48:17).

3. ¿Mbaepa oipota Tumpa yayapo vaerä?

3 Amogüe kia reta jei opaete religión reta ikaviko Tumpa peguarä, ërei jökoraiäko Jesús yandemboe vae. Jae jei: “Ngaraa opaete: ‘CheYa, cheYa’ jei cheve vae oike araɨgua mborookuaía pe. Jaeño oiketa cheRu ara pe oï vae jemimbota oyapo vae”. Jáeramo, Jehová oipota yayemboe iñeere jare yayapo. Ikavi yaeko yaikuaa vaerä jókuae, echa Jesús jei Tumpape iñeereenduä vae reta “mbaeyoa iyapoa reta” jaeko jeko kavimbae reta (Mateo 7:21-23).

4. ¿Mbaepa jei Jesús yaasata, yayapo yave Tumpa jei vae?

4 Jesús jei, yaipota yayapo yave Tumpa jei vae, yaasatako yemboavai rupi. Jae jei: “Peike öke ipɨmii vae rupi. Echa ipɨguasu ko öke jare tape kañɨtei kotɨ ojo vae. Jare jeta vae oike jókuae öke rupi. Echa ipɨmii ko öke jare tape ojo tekove opambae kotɨ. Jare mbovɨ yae ko oväe jókuae öke vae” (Mateo 7:13, 14). Tape ipɨmii vae jaeko religión añetete vae, ojo tekove opambae vae kotɨ. Tape ipɨguasu vae jaeko religión raanga, ojo mano kotɨ. Ërei Jehová oipotaä kia ave omano. Jae oparea kia reta oikuaa vaerä jesegua (2 Pedro 3:9).

¿KËRAIPA YAIKUAA KIA NUNGA RELIGIÓN AÑETETE VAE?

5. ¿Këraipa ndepuere reikuaa kia nunga religión añetete vae?

5 Jesús jei yandepuere yaikuaa kia nunga religión añetete vae. Yaikuaa yaecha yave mbae oyapo iporogüɨrovia vae reta jare mbae güɨrovia. Jae jei: “Peikuaata jae reta oyapo vae rupi”. Javoi jeiye: “Temitɨ ikavi vae, ia ikavi” (Mateo 7:16, 17). Jókuae mbaetɨko oipota jei Tumpa omboete vae reta iyoambaeko. Ërei Tumpa jembiokuai reta oipota avei oyapo ikavi vae. Añave yaechata mbae yandemborɨta yaikuaa vaerä kia nunga religión añetete vae.

6, 7. a) ¿Maerapa religión añetete vae Bibliagüi oporomboe? b) ¿Mbaepa yandemboe Jesús oyapo vae?

6 Religión añetete vae iporomboe Bibliape oï. Biblia jei: “Opaete Tumpa Iñee oyekuatía oï vae Tumpa ko omombeu, jare ikavi ko yandeve yaporomboe vaerä, yamboeta vaerä, yaporombosɨmbi vaerä, yaporomboe vaerä jupi vae re, jökorai Tumpa jembiokuai reta, oikuaa kavi vaerä opaete Tumpa jemimbota re, jare ipuere oyapo opaete mbae ikavi vae” (2 Timoteo 3:16, 17). Apóstol Pablo oikuatía cristiano retape: “Perovia Tumpa iñee romombeu peve vae yave, mbaetɨ pemboresive kuimbae iñee rami, pemboresive ko Tumpa iñee añetete vae” (1 Tesalonicenses 2:13). Religión añetete vae iporomboe Bibliapeño oï, echa Tumpa iñeeko. Mbaetɨ oporomboe kuimbae reta iyemongeta, jeko reta ani ïru mbaembae.

7 Opaete Jesús oporomboe vae omboeko Tumpa Iñeegüi (emongeta Juan 17:17). Jae omombeuñoi Tumpa Iñeegüi (Mateo 4:4, 7, 10). Tumpa jembiokuai añetete vae reta yayapo avei Jesús oyapo rami jare opaete yamboe vae Bibliape oï.

8. ¿Mbaepa yandemboe Jesús yamboete vaerä Jehová?

8 Jehovápeño ñamee yemboete. Salmo 83:18 pe jei: “Nde [ree jaeko Jehová], ndeño ko jae Tuichagüe yae ete opaete ɨvɨ re vae”. Jesús oipota kia reta oikuaa kavi kiapako Tumpa añetete vae jáeramo omboe Tumpa jeere (emongeta Hebreos 2:12). Jesús jei: “NdeYa Tumpa emboete, chupeño eyeokuai” (Mateo 4:10). Jökoraiko Tumpa jembiokuai reta royapo Jesús oyapo rami. Jehováño romboete, roiporu jee jare romboe jee ïru retape. Romboevi Tumpa oyapota opaete peguarä.

9, 10. ¿Këraipa yaechauka yayoaɨu vae?

9 Yaechaukatako mboroaɨu añetete vae kia retare. Jesús omboe jemimboe reta oyeaɨu vaerä (emongeta Juan 13:35). Yaaɨu ïru reta yave yaikota metei tëtara rami, yepetëi oipotagüe rupi yaiko, yepetëi yandereko reta oyoavɨ ani yandeparavete ani yaiko katu (Colosenses 3:14). Jáeramo mbaetɨ yaja ñerarope jare mbaetɨ yaporoyuka. Biblia jei: “Yandepuere yaikuaa kia ra ko jae Tumpa taɨ reta jare kia ra ko jae aña guasu taɨ reta vae. Opaete kia jupimbae oyapo vae, jare mbaetɨ oaɨu ïru oporogüɨrovia vae, Tumpa taɨä ko”. Jare jeiye: “‘Yayoaɨu päve oyoupi’. Agüɨye yaiko Caín rami. Echa Caín [...] oyuka tɨvɨ” (1 Juan 3:10-12; 4:20, 21).

10 Yaiporu ñanetiempo, ñanepɨ̈rata jare ñanoi vae yayemborɨ päve jare ñañemoatangatu vaerä (Hebreos 10:24, 25). “Yayapo ikavi vae opaete vae pe” (Gálatas 6:10).

11. ¿Maerapa ñaneñeereendu Jesúspe?

11 Ñaneñeereendu Jesúspe echa jaeko tape Tumpa kotɨ. Biblia jei: “Mbaetɨ yé kia re yandepuere yayemboasauka. Echa mbaetɨ oñemee ɨvɨ pegua reta pe ïru kia, jese yayemboasauka vaerä” (Hechos 4:12). Kuae tupapire yemboe 5 pe yayemboema Jehová ombou Jesús omee jekove oepɨ vaerä iñeereendu vae reta (Mateo 20:28). Jehová oiparavo Jesús omogobierna vaerä ɨvɨre. Jókuae ramo Biblia jei ñaneñeereendutako Jesúspe yaiko avei vaerä (emongeta Juan 3:36).

12. ¿Maerapa mbaetɨ yaike políticape?

12 Agüɨyetako yaike políticape. Jesús mbaetɨ oike políticape. Kia reta ojäa ramboeve Jesúspe, jae jei Pilatope mburuvicha Roma pegua: “Cheporookuaía kuae ɨvɨ peguaä ko” (emongeta Juan 18:36). Jesús oyapo rami, yaiko sɨmbi Tumpa iReino, jáeramo yepetëi yaiko oipotagüe rupi, mbaetɨ yaike políticape. Ërei Biblia yandeokuai ñaneñeereendu vaerä “mburuvicha reta jeia re” (Romanos 13:1). Ñaneñeereendu tëta guasu iley yaiko vaepe. Ërei, metei ley oipotaä yayapo yave Tumpa iley jei vae, yayapoko apóstol reta oyapo rami, jae reta jei: “Royapo tai ko Tumpa iporookuai, kuimbae reta iporookuai güi” (Hechos 5:29; Marcos 12:17).

13. ¿Mbaepa ñamoërakua Tumpa iReino regua?

13 Ñamoërakua Tumpa iReino oñono kavita opaete mbaeavai reta. Jesús jei “ñee ikavi vae Tumpa iporookuaía pegua” oñemoërakua opaete ɨvɨ rupi (emongeta Mateo 24:14). Mbaetɨ metei ave gobierno reta ɨvɨ pegua ipuere oyapo Tumpa iReino oyapota yandeve vae (Salmo 146:3). Jesús yandemboe yayerure vaerä Tumpa iReinore jei yave: “Tou ndeporookuaía. Nderemimbota ara pe oyeapo oï rami, toyeapo vi kuae ɨvɨ pe” (Mateo 6:10). Biblia jei Tumpa iReino omokañɨteita opaete mburuvicha ɨvɨ pegua reta jare “jae oikota jekuae avei” (Daniel 2:44).

14. ¿Mbaepa rere, kia nunga religiónpa añetete vae?

14 Yayemboema kuae regua yave, eparandu ndeyeupe: “¿Kia retapa omboe Biblia jei rami? ¿Kia retapa omboe ïru retape Tumpa jee? ¿Kia retapa oechauka añetete oyeaɨu vae? ¿Kia retapa güɨrovia Tumpa ombou Jesús yandereroasayepe vaerä? ¿Kia retapa mbaetɨ oike políticape? ¿Kia retapa omoërakua jaeño Tumpa iReino oñono kavita opaete mbaeavai reta?”. Jaeño testigos de Jehová royapo kuae (Isaías 43:10-12).

¿MBAEPA REYAPOTA?

15. ¿Mbaepa yayapota Tumpa omae kavi vaerä yandeyemboetere?

15 Mbaetɨko yaroviaño oime Tumpa vae. Echa aña reta güɨroviavi oime Tumpa vae, ërei iñeereenduä chupe (Santiago 2:19). Yaipota yave Tumpa omae kavi yandeyemboete, ngaraako yaroviaño jae oime vae, yayapotako jae jei vae.

16. ¿Maerapa yaeyatako religión raanga?

16 Tumpa omae kavi vaerä yandeyemboetere, yaeyatako religión raanga. Profeta Isaías oikuatía: “Peë joko güi, peyetɨo” (Isaías 52:11; 2 Corintios 6:17). Jáeramo ñaroɨ̈ro oipotagüe mbae oyea religión raanga ndive vae.

17, 18. a) ¿Mbaepako “Babilonia Guasu”? b) ¿Maerapa aramoete pegua yaeyata religión raanga?

17 ¿Mbaepako religión raanga? Jaeko oipotagüe religión mbaetɨ oporomboe Biblia jei rami yamboete vaerä Tumpa. Opaete religión raanga reta Biblia oenɨi “Babilonia Guasu” (Apocalipsis 17:5). ¿Maerapa? Noé iara rupi, oasama ɨporu guasu yave, tëta guasu Babiloniape oyekuaa religión reta jeta apu oporomboe vae. Kuae yemboe raanga oñemoai opaete ɨvɨ rupi. Echa, Babilonia pegua reta omboete mboapɨ tumpa meteipe. Añave rupi jaeramiñovi jeta religión reta oporomboe Tumpa jaeko metei trinidad, ërei Biblia omoësaka kavi oime meteiño Tumpa añetete vae jaeko Jehová, jare Jesús jaeko Taɨ (Juan 17:3). Babilonia pegua reta jaenungavi güɨrovia kia omano yave jekuaeño oikove ïkotɨa rupi jare ipuerevi oiporara tata guasupe. Jókuae iyapu yaeko (emae nota 14, 17 jare 18).

18 Tumpa omoërakua jetaäma oata, opa omokañɨ vaerä religión raanga reta (Apocalipsis 18:8). ¿Reikuaapa maera ikavieteko aramoete pegua resɨrɨ religión raangagüi? Jehová oipota resɨrɨ ndei tiempo opa mbove (Apocalipsis 18:4).

Reyeokuai Jehová jembiokuai reta ndive yave, omeeta ndeve tëtara tuicha yae añetete oyeaɨu vae.

19. Reiparavoma reyeokuai vaerä Jehovápe ¿këraitapa jae oyangareko nderé?

19 Reiparavo reeya yave religión raanga jare reyeokuai vaerä Jehovápe, ipuereko amogüe neamigo ani nerëtara oikuaaä reyapo vae jare ipuereko oyapo reta ikaviä vae ndekotɨ. Ërei Jehová ngaraa ndereeya. Omeeta ndeve tëtara tuicha yae añetete oyeaɨu vae jare ndepuereta reiko avei ɨvɨ pɨaupe (Marcos 10:28-30). Ipuereko amogüe neamigo reta ani nerëtara reta añave oipotaä reyeokuai vaerä Jehovápe, ërei jaɨkue rupi ipuereko oipotatavi oyemboe Bibliare.

20. ¿Maerapa ikaviete remboete vaerä Tumpa jae oipota rami?

20 Jetaäma oata, Tumpa omokañɨ vaerä opaete ikavimbae vae jare iReino omogobiernata opaete ɨvɨre (2 Pedro 3:9, 13). ¡Jókuae ikavi yaetako! Opaete omboeteta Jehová, jae oipota rami. Jáeramo ikavieteko añave voi reyapo jae oipota vae jare emboete Tumpa jae oipota rami.