Za aha birimu

Za ahari Ebirimu

EKICWEKA CA IKUMI NA MUKAGA

Ramya Ruhanga wenka

Ramya Ruhanga wenka

1, 2. Ni kiha kibuzo eki oshemerire kwebuza, kandi shi ahabw’enki oshemerire kucebuza?

KWEGA BIBULI kikatuma wamanya ku abantu bingi abari kugamba ngu nibaramya Ruhanga, noshanga bari kwegesa ninga kukora ebintu ebi Ruhanga ari kwanga. (2 Abakorinso 6:17) Ni yo nshonga Yehova ari kuturagira kuruga omu madini g’ebishuba, agari kwetwa ‘Babulooni Orurembo Orukuru.’ (Okushuuruurwa 18:2, 4) Hati shi waza kukora ki? Buri omwe ashemerire kwetoraniramu, kandi tushemerire kwebuza ngu: ‘Mbehi ninyenda kuramya Ruhanga omu buryo obu ari kwenda ngu muramyemu, ninga shi ninyenda kugumizamu kumuramya oku ndi kweyendera?’

2 Yaba wamazire kuruga omu dini y’ekishuba, eco ni kirungi. Konka omu mutima gwawe nobasa kuba ocakunzire ebikorwa n’emigenzo by’edini ey’ekishuba. Reka turebe ebyo bikorwa bimwe n’emigenzo kandi turebe n’enshonga tushemerire kubyanga nk’oku Yehova ari kubyanga.

KURAMYA EBISHUSHANI NA BASHWENKURU

3. (a) Ahabw’enki abantu bamwe kureka kukoresa ebishushani omu kuramya kwabo kiri kubasa kubagumira? (b) Bibuli negamba ki aha kuramya Ruhanga tukoresize ebishushani?

3 Hine abantu abamazire emyaka myingi bari kukoresa ebishushani ninga shi amatambiro omu maka gabo omu kuramya Ruhanga. Yaba n’iwe ari ko wabire nokikora, nobasa kuhurira okuramya Ruhanga otekwasisize ekindi kintu byakurema. Konka oyijuke ku Yehova ari kutwegesa oku tushemerire kumuramya. Kandi na Bibuli netugambira etarabire aha rubaju, ku Yehova atari kwenda ngu tukorese ebishushani omu kuramya kwitu.—Shoma omu Kuruga 20:4, 5; Zaaburi 115:4-8; Isaaya 42:8; 1 Yohaana 5:21.

4. (a) Ahabw’enki tutashemerire kuramya bashwenkuru bitu abafire? (b) Ahabw’enki Yehova yazibire abahereza beye kugezaho kugamba n’abafire?

4 Abandi nibabasa kumara obwire bwabo n’amani bari kugezaho kukora ebikorwa by’okushemeza bashwenkuru abafire. Hine n’obu bari kubaramya. Konka tukega ku abafire batari kubasa kutuyamba ninga shi kutukora kubi. Tihine ahandi hantu ahu bagire. Mazima, ni kibi munonga kugezaho kugamba na bo ahabw’okuba obutumwa bwona bw’owafire obu turi kubasa kuhurira nibuba bwaruga ahari ba dayimoni. Ni yo nshonga Yehova yazibire Abaisraeli kugezaho kugamba n’abafire ninga shi kwekwatanisa omu bufumu bwona.—Eky’Ebiragiro 18:10-12; Reba Enyongezo ya 26 n’eya 31.

5. Ni enki ekiri kubasa kukukwasa kureka kukoresa ebishushani omu kuramya Ruhanga n’okureka kuramya bashwenkuru?

5 Ni enki ekiri kubasa kukukwasa kureka kukoresa ebishushani omu kuramya Ruhanga ninga kuramya bashwenkuru? Oshemerire kushoma Bibuli kandi okatekateka munonga oku Yehova ari kureba ebyo bintu. ‘Nabyangira kimwe’ kandi bimutera esheshemi. (Eky’Ebiragiro 27:15) Nyabura we guma oshabe Yehova burizoba kugira ngu akukwase kwanga ebi ari kwanga kandi akukwase kumushaba omu buryo obu ari kwenda. (Isaaya 55:9) Nobasa kwesiga ku Yehova arije kukuha amani agu ori kwetenga gona kugira ngu oyeyiheho oburofa bwona obw’edini y’ekishuba.

MBEHI TUSHEMERIRE KURYA NOHELI?

6. Ahabw’enki abantu bari kugamba ku Yesu yazirwe ebiro 25 Okwikuminabiri?

6 Abantu b’omu nsi yona, nibareba Noheli nk’ekiro kikuru, kandi bingi nibatekateka ngu ni ekiro c’okuzarwa kwa Yesu. Konka ekiro ca Noheli nikiruga omu dini y’ekishuba. Ekitabo kimwe kikashoborora ku Abarooma b’abapagani babire nibakuza amazarwa g’omushana aha kiro ca 25 Okwikuminabiri. Abakuru b’amadini bakenda ngu abapagani bingi bahinduke Abakristo, n’obu Yesu atarazirwe aha biro 25 Okwikuminabiri, ni ko kutandika kwijuka okuzarwa kwa Yesu ahari ebyo biro. (Luka 2:8-12) Abegi ba Yesu bakaba batari kurya Noheli. Ekitabo kimwe nikishoborora ku bwanyima y’emyaka 200 Yesu azirwe, “hatariho omuntu n’omwe owabire namanya izoba ryenyine eri Yesu yazarirweho.” (Sacred Origins of Profound Things) Okurya Noheli kikatandika hahwire emyaka myingi Yesu arugire omu nsi.

7. Ahabw’enki Abakristo ab’amazima batari kurya Noheli?

7 Abantu bingi nibamanya ku Noheli n’emigenzo yayo, nk’okurya n’okugabirana ebiconco, byarugire omu madini g’ebishuba. Ecokureberaho: Omuri Bungereza n’ebicweka bimwe by’omuri Amerika, hine obwire obu babire bazibire abantu kurya Noheli ahabw’okugira ngu ekaruga omu bapagani. Owabire narya Noheli akaba nahanwa. Konka ku hahwire obwire abantu bakashuba bakuza Noheli. Mbwenu shi ahabw’enki Abakristo ab’amazima batari kurya Noheli? Ni ahabw’okuba nibenda kushemeza Ruhanga omu bi bari kukora byona.

MBEHI TUSHEMERIRE KWIJUKA EKIRO C’AMAZARWA?

8, 9. Ahabw’enki Abakristo b’omu kinyigana c’okubanza babire batari kwijuka ebiro by’amazarwa?

8 Ekindi kintu eki abantu bari kukunda kwijuka ni ekiro c’amazarwa gabo. Mbwenu shi Abakristo bashemerire kwijuka ekiro c’amazarwa gabo? Abantu abari kugambwa omuri Bibuli abayijukire ebiro by’amazarwa gabo bakaba batari kuramya Yehova. (Okutandika 40:20; Mako 6:21) Okwijuka ekiro c’amazarwa kikaba kiri kukorwa omu kuramya ba ruhanga b’ebishuba. Ni yo nshonga eyatumire Abakristo b’okubanza babire bari kumanya ku ogo mugenzo guri ogw’abapagani.”—The World Book Encyclopedia.

9 Abarooma n’Abagurika ba kare bakaba bari kwikiriza ku hariho ecahangirwe c’omwika ecabire kiriho omuntu yamara kuzarwa ngu kije kumurinda omu kubaho kweye kona. Ekitabo ekiri kugamba aha mazarwa g’abantu kikashoborora ngu: “Eco cahangirwe kikaba nikikorengana omu buryo butari kurebeka na ruhanga owabire yazirwe ahari eco kiro eki ogo muntu yazarwaho.”—The Lore of Birthdays.

10. Ahabw’enki erizoba Abakristo batari kukuza ebiro by’amazarwa?

10 Mbehi notecereza ngu Yehova nashemerererwa okwijuka ebiro bikuru ebyine akakwate n’amadini g’ebishuba? (Isaaya 65:11, 12) Ingaha, tari kubyesimira. Ni yo nshonga n’itwe tutari kukuza ebiro by’amazarwa n’ebindi biro bikuru ebyine akakwate n’edini y’ebishuba.

MBEHI KINE ENSHONGA?

11. Ahabw’enki abantu bamwe bari kurya ebiro bikuru? Ni enki ekishemerire kuba kikuru ahari iwe?

11 Abantu bamwe nibamanya ku Noheli n’ebindi biro bikuru byarugire omu bapagani, konka bagumizamu kubikuza. Nibatekateka ngu ebiro bikuru ni oburyo bw’okushemererwa hamwe n’ab’omu maka gabo. Mbwenu shi n’iwe ni ko ori kukireba? Kumara obwire oshemerirwe n’ab’eka yawe ti kibi. Yehova ni we owatandikisize eka, kandi nayenda ngu tugire obumwe n’abagizire amaka gitu. (Abaefeso 3:14, 15) Konka, tushemerire kutekateka munonga aha bunywani bwitu na Yehova, okukira okushemererwa n’abanyabuzare bitu omu biro bikuru by’amadini g’ebishuba. Ni yo nshonga eyatumire entumwa Paulo yagamba ngu: ‘Mwetegereze ebiri kusimwa Mukama.’—Abaefeso 5:10.

12. Ni enki ekiri kutuma Yehova atayikiriza ekiro kikuru?

12 Abantu bingi nibatekateka ngu ahu ekiro kikuru cakuba carugire hona, nikiba kitine nshonga; konka Yehova we ti ko ari kukireba. Tarikwikiriza ebiro bikuru ebyine oburugo omu madini g’ebishuba ninga shi ebiri kuta ah’iguru abantu ninga ebirango by’ihanga. Ecokureberaho: Abanyamisri bakaba bine ebiro bikuru byingi bya ba ruhanga babo. Abaisraeli ku barugire omuri Misri, bakatoreza emigenzo emwe y’abapagani, kandi bageta ‘obugenyi bw’ekiro kikuru ca Mukama.’ Konka Mukama Yehova akabahanira eco kintu. (Okuruga 32:2-10) Nk’oku omuhanuzi Isaaya yagambire, titushemerire ‘kukora aha kintu cona ekitashemire.’—Shoma omuri Isaaya 52:11.

GUMA OBE OMUCUREZI

13. Ni biha bibuzo ebi ori kubasa kwebuza wareka kwekwatanisa omu biro bikuru?

13 Ku ori kurecera aho kurya ebiro bikuru bimwe na bimwe, nobasa kugira ebibuzo ebi wayebuza. Ecokureberaho: Ninyija kukora ki abu turi kukora hamwe bambuza enshonga ntari kurya Noheli hamwe na bo? Nkakora ki hagira owampa ekiconco ah’izoba rya Noheli? Nkakora ki owu twatasine yanshaba ngu turye hamwe ekiro kikuru? Nkakorera ki abana bange kugira ngu batashasha ahabw’okuba batari kwekwatanisa omu biro bikuru by’amazarwa?

14, 15. Okakora ki hagira owakwendeza ekiro kikuru kirungi ninga shi akakuha ekiconco?

14 Ni ec’obwenge kutekateka bucari kare eki orije kugamba ninga kukora hagira eki bakubuza. Ecokureberaho: Omuntu yakwendeza ekiro kikuru kirungi, noba otashemerire kumwehuzya. Nobasa kumugarukamu ngu: “Webare.” Konka omu bundi bwire ogo muntu yaba nayenda kumanya ebiri kukiraho, nobasa kumushobororera enshonga otari kwekwatanisa omuri eco kiro kikuru. Konka burijo, oshemerire kukikora oyine obucurezi n’obwenge, kandi omuha ekitinisa. Bibuli negira ngu: ‘Ebigambo byanyu bigume biri eby’embabazi, nk’ebirimu omwonyo, mubone kumanya oku mushemerire kugarukamu omuntu wena.’ (Abakolosai 4:6) Nangwa nobasa n’okumushobororera ku n’iwe hine obundi bwire obu ori kumara n’abandi mushemerirwe kandi muhana ebiconco, konka hatari ah’izoba ry’ekiro kikuru.

15 Mbwenu shi okakora ki hagira owakuha ekiconco? Bibuli terikututeraho ebiragiro omu mbera zona, konka netugambira ku tushemerire kugumizamu kugira omuntuwomunda murungi. (1 Timoseo 1:18, 19) Ogo muntu owakuha ekiconco nabasa kuba atari kumanya ku otari kukuza eco kiro kikuru. Ninga shi nabasa kukugambira ngu: “Nimanya ge ku iwe otari kurya eki kiro kikuru, konka naba ninyenda kukuha eki kiconco.” Omuri buri mbera, ni iwe oshemerire kweshariramu yaba orayikirize eco kiconco ninga otarakikirize. Konka eki orasharemu cona, orebe yaba oragume oyine omuntuwomunda murungi. Tituri kwenda kukora ekintu cona ekiri kubasa kushisha obunywani bwitu na Yehova.

IWE N’AB’EKA YAWE?

Abari kuhereza Yehova nibatunga okushemererwa

16. Ni enki eki ori kubasa kukora ab’eka yawe bakushaba kwekwatanisa na bo?

16 Okakora ki ab’omu ka yawe bayenda kurya ekiro kikuru? Toshemerire kurwana na bo. Yijuka ku na bo bine obugabe bw’okwetoraniramu eki bari kwenda. Guma obe omucurezi kandi oborobere omu kusharamu kwabo nk’oku n’iwe ori kwenda ngu bakorobere. (Shoma omuri Matayo 7:12.) Konka shi ab’omu ka yawe baba nibenda ngu obe ori na bo ahari eco kiro kikuru, ni enki eki ori kubasa kukora? Mbere y’okugira eki wakora, shaba Yehova akukwase kusharamu ge. Tekateka munonga ahari ezo mbera, kandi ocondoze omanye eki Bibuli eri kugamba. Yijuka ku omu mbera zona oshemerire kukora ebiri kushemeza Yehova.

17. Ni enki eki ori kubasa kukora ngu abana bawe batahurira hine eki baferwa bareba abandi bari kurya ebiro bikuru?

17 Ni enki eki ori kubasa kukora abana bawe bareba abandi bari kurya ekiro kikuru? Noba oshemerire kuronda obundi bwire obakorera embaga. Nangwa nobasa n’okubaha ebiconco batari kukimanya. Kandi ekiconco kikuru eki ori kubasa kuha abana bawe ni okumara obwire ori na bo kandi obereka rukundo.

GUMA OMU KURAMYA OKW’AMAZIMA

18. Ahabw’enki tushemerire kuza omu materaniro g’Abahamya ba Yehova?

18 Kugira ngu tushemeze Yehova, tushemerire kuruga omu madini g’ebishuba kandi tureka emigenzo n’ebiro bikuru byago. Nambwenu tushemerire kuza omu kuramya kw’amazima. Tuta shi? Oburyo bumwe ni okuguma turi kuza omu materaniro g’Abahamya ba Yehova. (Shoma omu Baheburaayo 10:24, 25.) Amateraniro ni ekintu kine omugasho muhango omu kuramya okw’amazima. (Zaaburi 22:22; 122:1) Ku turi kuteranira hamwe, nitugumyana.—Abarooma 1:12.

19. Ahabw’enki kiri ec’omugasho munonga kugambira abandi amazima g’omuri Bibuli agu wamazire kwega?

19 Obundi buryo bw’okwereka ku ori omu kuramya kw’amazima ni okugambira abandi ebi wayegire omuri Bibuli. Abantu bingi bine obusasi ahabw’ebintu bibi ebi bari kureba omu nsi. Nobasa n’okuba ori kumanya omuntu ori kwehurira basyoya. Guma obagambire ebintu birungi ebirije kubaho omu biro eby’omu misho. Ku oragumizemu kwija omu materaniro gitu n’okugambira abandi amazima g’omuri Bibuli, oryahurira otacayenda kuguma omu dini y’ekishuba n’okukora emigenzo yayo. Ku oratoranemu kuramya Yehova omu buryo buhikire, mazima oyesige ku orije kushemererwa kandi ku arije kukuha emigisha.—Malaki 3:10.