Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

EGAUNUNO 16

Karera Karunga

Karera Karunga

1, 2. Epuro musinke wa hepa kulipura, ntani morwasinke lya karera nomulyo?

MELIRONGO lyoge lyoBibeli, wa lironga asi vantu wovanzi ava ava uyunga asi awo kukarera Karunga kuronga ndi kurugana yininke eyi ga nyenga. (2 Vakolinte 6:17) Jehova yiyo ga gavera pangera asi tu tunde mo moukareli woyimpempa, “Babironi zonene.” (Ehororo 18:2, 4) Yisinke no rugana? Nkenye gumwe ga hepa kutokora nokulipura asi: ‘Ame na hara kukarera Karunga monkedi ezi ana hara ndi nina hara kumukarera moomu ani yi rugana nare?’

2 Nsene ove wa tunda mo nare moukareli woyimpempa, ngoso ya wapa. Nye nampo koyili yimwe ya likwatakana noukareli woyimpempa eyi simpe o hafere. Tu ze tu ka konakone yininke yimwe oyo ntani eyi twa hepera kuyitara moomu a yi tara Jehova.

KUKARERA MAFANO NOVADIMU

3. (a) Morwasinke vamwe nayi va digopera kuhageka kuruganesa mafano pokukarera Karunga? (b) Yisinke azi tu tantere Bibeli kuhamena mafano?

3 Vantu vamwe kuruganesa mafano momambo gawo va karere Karunga. Awo kulizuvha asi udigu ndi epuko kukarera Karunga pwa hana efano. Nye diworoka asi, Jehova kuturonga omu natu mu karera. Bibeli kututantera asi Jehova kapi ana hara tu ruganese mafano.—Resa Exodus 20:4, 5; Episarome 115:4-8; Jesaya 42:8; 1 Johanesa 5:21.

4. (a) Morwasinke ya karera siponga kupura movadimu? (b) Morwasinke Jehova ga pangerere vakareli vendi va dire kuhetekera ko kuuyunga novafe?

4 Vantu vamwe kuruganesa siruwo sawo nononkondo dawo mokukarera vadimu. Nye twa lirongere asi vafe kapi tava tu vatere ndi va tu korese. Ntani kapi ava lisintunuka vadimu. Nompepo donondona yido adi likisaukire yi moneke ngwendi asi ava va fa yiwo vana kutuuyungisa ndi kutumonekera konzodi. Yipo nye siponga kuhetekera ko kuuyunga novafe. Jehova yiyo ga pangerere Vaisraeli va dire kuhetekera ko kuuyunga novadimu ndi va lihameke mwankenye umpure.—Deuteronomium 18:10-12; tara Mauzera 26 ntani 31.

5. Yisinke nayi ku vatera o hageke kuruganesa mafano pokukarera Karunga ndi o hageke kukarera vadimu?

5 Yisinke nayi ku vatera o hageke kuruganesa mafano pokukarera Karunga ndi o hageke kukarera vadimu? Wa hepa kuresa Bibeli nokugazadara ko unene omu Jehova a tara yininke oyo. Age kwa yi “nyenga.” (Deuteronomium 27:15) Nkenye ezuva kanderera kwaJehova a ku vatere o nyenge eyi ga nyenga ntani o mu karere monkedi ezi a tambura. (Jesaya 55:9) Age nga ku nkondopeka o hageke kulihameka mwankenye eyi ya likwatakana noukareli woyimpempa.

KUVHURA TU DANE KRISMESA NDI?

6. Morwasinke vantu va tokwere kudana ehampuruko lyaJesus mwaSindimba 25?

6 Krismesa kuna kara sipito sa divikwa uzuni mudima ntani wovanzi kugazara asi aso sipito sehampuruko lyaJesus. Nye sipito oso kwa likwatakana noukareli woyimpempa. Buke zimwe kwa faturura asi Varoma wovapagani ngava dana sipito sehampuruko sezuva mwaSindimba 25. Mokukoka vapagani va tambure Ukriste, vampitisili wongereka yipo va tokwere kudana ehampuruko lyaJesus mezuva olyo, nampili ngomu va dilire kumuhampuruka mwaSindimba 25. (Rukasa 2:8-12) Varongwa vaJesus kapi ngava dana Krismesa. Buke zimwe kwa faturura asi nomvhura 200 konyima zehampuruko lyaJesus “kwato ogu ga divire ezuva eli va mu hampurukire ntani kwato ogu nga yi pakere mbili.” (Sacred Origins of Profound Things) Sipito soKrismesa kwa tamekere kusidana nomvhura mafere konyima apa Jesus ga tundire po pevhu.

7. Morwasinke Vakriste wousili ava dilire kudana Krismesa?

7 Vantu wovanzi va diva asi sipito soKrismesa nanayinye ayi hamene mo kwa tundilira kovapagani. Pasihonena, posiruwo simwe Krismesa kwa zi silikire moIngiranda nomomaruha gamwe gaAmerika, morwa kwa tundilire kovapagani. Nkenye ogu nga zi dana ngava mu futisa. Nye, konyima vantu tava ya tameke hena kuzidana. Morwasinke Vakriste wousili ava dilire kudana Krismesa? Morwa vana hara kuhafesa Karunga mwankenye eyi.

KUVHURA TU DANE MAZUVA GEHAMPURUKO NDI?

8, 9. Morwasinke Vakriste wokuhova ngava dilire kudana yipito yehampuruko?

8 Sipito simwe hena sa divikwa kuna kara mazuva gehampuruko. Kuvhura Vakriste va dane yipito yehampuruko ndi? Yipito yomazuva gehampuruko va tumbura moBibeli kuna kara yovantu ava ngava dili kukarera Jehova. (Genesis 40:20; Marukusa 6:21) Yipito yehampuruko ngava yi dana mokufumadeka yikarunga yoyimpempa. Yiyo Vakriste wokuhova “ngava tara sipito sezuva lyehampuruko lyomuntu asi mpo zovapagani.”—The World Book Encyclopedia.

9 Varoma noVagereka vanare kwa pulire asi mpepo kwa kere pwankenye ehampuruko lyomuntu ntani ozo mpepo tazi mu popere meparu lyendi. Awo ngava dana yipito yehampuruko yipo asi mpepo ozo zi twikire kupopera muntu ogu va hampuruka mezuva olyo.

10. Morwasinke Vakriste nava dilira kudana yipito yehampuruko?

10 Jehova kutambura yipito eyi ya likwatakana noukareli woyimpempa ndi? (Jesaya 65:11, 12) Hawe. Yipo nye, kapi tatu dana yipito yehampuruko ndi nkenye yipito ya likwatakana noukareli woyimpempa.

HEPERO SILI KUNYOKERA PO YIPITO OYO NDI?

11. Morwasinke vamwe ava twikilire kudana yipito yimwe? Yisinke ya hepa kukara nomulyo kwetu?

11 Vantu vamwe va yi diva asi Krismesa ndi yipito yimwe kwa tundilira kovapagani, nye awo simpe kutwikira kuyidana. Awo kulizuvha asi yipito oyo kuvapa mpito va kare kumwe nomapata gawo. Yimo o lizuvhu ngoso ndi? Kapi ya kara epuko kukara kumwe nepata lyoge. Mapata kwaJehova ga tunda, ntani ana hara tu kare nelikwatakano lyewa nomapata getu. (Vaefeso 3:14, 15) Nye yomulyo po, twa hepa kukondjera kutura po elikwatakano lyewa naJehova mevango lyokuhafesa vanekoro pokudana yipito youkareli woyimpempa. Mupositoli Paurusa yiyo ga uyungilire asi: “Omu kambadare kulironga eyi ya za Hompa komutjima.”—Vaefeso 5:10.

12. Yipito musinke a dili kutambura Jehova?

12 Wovanzi kulizuvha asi kapisi hepero kukara nosinka oku sa tundilira sipito, nye Jehova kapisi yimo a lizuvhu ngoso. Age kapi a tambura yipito ya tundilira koukareli woyimpempa ndi eyi ayi fumadeke vantu ndi sirongo. Pasihonena, Vaegipite ngava ruganene yikarunga yawo yipito yoyinzi. Apa Vaisraeli va tundire mo moEgipite, nawo kwa honenene simwe soyipito ayo nokusitumbura asi “sipito sokufumadeka HOMPA.” Nye Jehova ga va tengekere. (Exodus 32:2-10) Ngamoomu ga yi uyungire muporofete Jesaya, twa “ha guma kweyi yokunyata!”—Resa Jesaya 52:11.

FUMADEKA WOPEKE

13. Apa ngo tokora kuhageka kudana yipito, mapuro musinke ngo vhura kukara nago?

13 Apa ngo tokora kuhageka kudana yipito, kuvhura ngo kare nomapuro gomanzi. Pasihonena: Ngapi ngani limburura nsene varugani vakwetu ngava pure nge asi morwasinke ani dilire kudana Krismesa? Yisinke ngani rugana nsene gumwe nga pa nge uhwi poKrismesa? Yisinke ngani rugana nsene mulikwali gwange nga ninka nge ni dane sipito songandi? Ngapi ngani vatera vana vange va dire kuguva morwa kapi vana kudana sipito songandi ndi mazuva gawo gehampuruko?

14, 15. Yisinke no rugana nsene gumwe a kukunda asi “Krismesa zongwa,” ndi a ku pa uhwi?

14 Mulyo kuruganesa nondunge mokudiva omu natu limburura ndi eyi natu rugana mwankenye ukaro. Pasihonena, nsene muntu a ku kunda asi “Krismesa zongwa,” kuvhura tupu o mu tantere asi “mpandu.” Nye nsene gumwe ana hara kudiva ko yoyinzi, kuvhura o mu fatwilire eyi o dilire kudana sipito oso. Nye mu fatwilire nombili nefumadeko. Bibeli kututantera asi: “Nonkango deni adi kare nkenye apa donongwa donontovara domungwa, asi mu dive kulimburura nkenye ogu ana kumupura.” (Vakorosi 4:6) Kuvhura o mu fatwilire asi nove kuhafa kukara novakweni nokuvapa mauhwi nye kapi o yi rugana poyiruwo yoyipito yangoso.

15 Yisinke no rugana nsene gumwe a ku pa uhwi? Bibeli kapi za gava nompangera, nye azo kututantera asi tu kwaterere kezwi lyewa lyokomutjima. (1 Timoteusa 1:18, 19) Nampo ogo ana kukupa uhwi kapi ga yi diva asi ove kapi o dana sipito oso. Ndi kuvhura a tante asi: “Na yi diva asi ove kapi o dana sipito esi, nye nina hara kukupa uhwi ou.” Kuvhura o tokore mokutambura uhwi owo ndi hawe. Nye nkenye eyi no tokora, divilisa asi ono kwaterere kezwi lyewa lyokomutjima. Kapi tuna hara kurugana yininke eyi nayi zonagwisa po elikwatakano lyetu naJehova.

NOVE NEPATA LYOGE

Owo ava karere Jehova, awo kuhafa

16. Yisinke no rugana nsene epata lyoge lina hara kudana sipito songandi?

16 Yisinke no rugana nsene epata lyoge lina hara kudana sipito songandi? Kapisi hepero o va patanese. Diworoka asi, va kara nononkondo dokutokora eyi vana hara kurugana. Kara nombili nokufumadeka etokoro lyawo moomu nove no hara va ku fumadeke. (Resa Mateusa 7:12.) Nye ngapi nsene epata lyoge lina hara li kare nove posipito? Komeho o tokore eyi no rugana, kanderera kwaJehova a ku vatere o ture po etokoro lyewa. Gazadara ko koukaro owo, nokurugana epaparo. Diworoka asi wa hepa kuhafesa Jehova nkenye apa.

17. Yisinke no rugana mokuvatera vana woge va dire kulizuvha udona nsene tava mono vakwaawo kuna kudana sipito songandi?

17 Yisinke no rugana mokuvatera vana woge nsene tava mono vakwaawo kuna kudana sipito songandi? Poyiruwo noyiruwo, kuvhura o va wapaikire yimwe yipo nawo va lihafese. Ndi kuvhura o va pe ko mauhwi. Nye uhwi womulyo po kuna kara kulitulira po siruwo sokukara nawo nokuvahara.

HAMA KOUKARELI WOUSILI

18. Morwasinke natu zira komapongo goSikriste?

18 Mokuhafesa Jehova, twa hepa kusiga ukareli woyimpempa noyipito eyi ya likwatakana nawo. Nye hena twa hepa kuhama koukareli wousili. Monkedi musinke? Nkedi zimwe, pokuza nkenye apa komapongo goSikriste. (Resa Vahebeli 10:24, 25.) Mapongo kuna kara ruha romulyo roukareli wousili. (Episarome 22:22; 122:1) Ose kulikorangeda-korangeda apa atu pongo.—Varoma 1:12.

19. Morwasinke ya karera nomulyo kutantera ko wopeke usili womoBibeli ou wa lironga?

19 Nkedi zimwe hena mokuhama koukareli wousili, pokutantera ko wopeke kuhamena eyi wa lironga moBibeli. Vantu wovanzi kuna kuvaguvisa yininke yoyidona yina kuhoroka mouzuni. (Hesekiyeli 9:4) Nampo wa diva ko vamwe owo vana guwu. Va tantera ko kuhamena meho zetu zongwa. Nsene o twikira kuza komapongo nokutantera ko wopeke usili womoBibeli, kapi ngo ya kara neharo lyokuhama koukareli woyimpempa ndi o lihameke moyipito yawo. Ove ngo gwana ruhafo ntani Jehova nga ku tungika nsene ngo tokora kumukarera monkedi ezi a tambura.—Marakiya 3:10.