Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR APAR GAUCHIEL

Lam Nyasaye e Yo Moyiego God

Lam Nyasaye e Yo Moyiego God

1, 2. En penjo mane monego wapenjre, to ang’o momiyo ber timo kamano?

ISEPUONJRI Muma ma ifwenyo ni ji mang’eny ma wacho ni lamo Nyasaye ok lame e yo moyiego. Mano en nikech gipuonjo kendo gitimo gik ma osin-go. (2 Jo-Korintho 6:17) Jehova nyisowa ni waa e din mar miriambo, tiende ni “Babulon Maduong’.” (Fweny 18:2, 4) Iseng’ado mar timo ang’o? Ng’ato ka ng’ato kuomwa nyaka tim yierone owuon. Bende, onego wapenjre niya: ‘Be adwaro lamo Nyasaye e yo moyiego, koso adwaro dhi nyime lame e yo ma asebedo ka alamego?’

2 Ka po ni isewuok e din mar miriambo, mano ber! Kata kamano, nyalo bedo ni nitie timbe moko ma dinde mag miriambo timo ma pod mori. Wanon ane moko kuom timbego mondo okonywa ng’eyo gimomiyo onego wanegi kaka Jehova nenogi.

LAMO SANAMU KOD LAMO JOMOTHO

3. (a) Ang’o momiyo jomoko nyalo neno ka teknegi weyo tiyo gi sanamu sama gilemo? (b) Ang’o ma Muma wacho e wi tiyo gi sanamu e lamo Nyasaye?

3 Jomoko nigi altar kata sanamu e utegi ma gisebedo ka gitiyogo e lamo Nyasaye kuom higni mang’eny. Ka in achiel kuom jogo, inyalo wuoro ahinya konyisi ni Nyasaye ok dwar ni walame ka watiyo gi gigo. Kata kamano, ng’e ni Jehova e ma nyisowa kaka onego walame. Muma nyisowa maler ni Jehova ok dwar ni wati gi sanamu kata kido mopa sama walame.​—Som Wuok 20:4, 5; Zaburi 115:4-8; Isaya 42:8; 1 Johana 5:21.

4. (a) Ang’o momiyo ok onego walam jomotho? (b) Ang’o momiyo Jehova nokwero joge ni kik gitudre gi jomotho?

4 Jomoko nyalo tiyo gi thuolo, teko, gi pesa mang’eny mondo gimor chuny jomotho. Ginyalo kata mana lamogi. Kata kamano, gima wasepuonjore en ni jomotho ok nyal konyowa kata hinyowa e yo moro amora. Ok gidak kamoro. Kuom mano, ok onego watudre gi jomotho. Wach moro amora ma waparo ni owuok kuom watwa mosetho en wach mowuok kuom jochiende. Mano e momiyo Jehova ne okwero Jo-Israel mondo kik gitudre gi jomotho, kata timo timbe mag juok.​—Rapar mar Chik 18:10-12; som Weche Momedore namba 25 kod 30.

5. Ang’o ma nyalo konyi weyo tiyo gi sanamu kata weyo lamo jomotho?

5 Ang’o ma nyalo konyi weyo tiyo gi sanamu kata weyo lamo jomotho? Dwarore ni isom Muma kendo ipar matut kaka Jehova neno timbego. Gichido e wang’e kendo osin kodgi. (Rapar mar Chik 27:15) Lem pile pile mondo Jehova okonyi neno gik moko kaka onenogi, kendo okonyi lame e yo moyiego. (Isaya 55:9) Inyalo bedo gadier ni Jehova biro miyi teko mar weyo gimoro amora motudore gi kit lamo ma ok ni kare.

BE ONEGO WATIM NYASI MAR KRISMAS?

6. Ang’o momiyo noyier Desemba 25 mondo obed chieng’ nyasi mar paro nyuol Yesu?

6 E piny mangima, Krismas en achiel kuom nyasi mong’ere ahinya, kendo ji mang’eny paro ni en nyasi mar paro odiechieng’ ma ne onyuolie Yesu. Kata kamano, Krismas otudore gi lamo mar miriambo. Buk moro mar timo nonro lero ni Desemba 25, Jo-Rumi ma ne gin joma lamo nyiseche manono, ne timoga nyasi ka giparogo odiechieng’ ma ne onyuolie chieng’. Jotend kanise ne dwaro ni joma ne lamo nyiseche manono obed Jokristo. Omiyo, kata obedo ni Yesu ne ok onyuol Desemba 25, ne giyiero ni gitim nyasi mar paro nyuol Yesu e odiechieng’no. (Luka 2:8-12) Jopuonjre Yesu ne ok otimo nyasi mar Krismas. Buk moro miluongo ni Sacred Origins of Profound Things lero ni higni 200 bang’ ka ne osenyuol Yesu, “onge ng’ama nong’eyo odiechieng’ sie ma ne onyuolee, kendo ji matin ahinya e ma ne dwaro ng’eyo odiechiengno.” Ji nochako timo nyasi mar Krismas higni mathoth bang’ kosenyuol Yesu.

7. Ang’o momiyo Jokristo madier ok tim nyasi mar Krismas?

7 Ji mang’eny ong’eyo ni nyasi mar Krismas kaachiel gi timbe mitimo e nyasino kaka chiwo mich, miel gi metho noa kuom joma lamo nyiseche manono. Kuom ranyisi, e piny England kod alwora moko mantie e piny Amerka, ne nitie kinde ma ne ogo marfuk timo nyasi mar Krismas nikech gik ma ne itimo e nyasino ne ochak gi joma lamo nyiseche manono. Ng’ato ang’ata ma notimo nyasino ne ikumo. Kata kamano, bang’e ji nochako timo nyasi mar Krismas kendo. Ang’o momiyo Jokristo madier ok tim nyasi mar Krismas? En nikech gidwaro timo gik moko duto ma moro Nyasaye.

BE ONEGO WATIM NYASI MAR PARO ODIECHIENG’ MA NONYUOLWAE?

8, 9. Ang’o momiyo Jokristo mokwongo ne ok tim nyasi mar paro odiechieng’ ma ne onyuolgie?

8 Nyasi machielo ma ji mang’eny timo en paro odiechieng’ ma ne onyuolgie. Be Jokristo onego otim nyasi mag paro odiechieng’no? Joma Muma wacho ni ne otimo nyasi mag paro odiechieng’ ma ne onyuolgie, gin joma ne ok lam Jehova. (Chakruok 40:20; Mariko 6:21) Nyasigo ne itimo mondo omi nyiseche manono duong’. Buk moro miluongo ni, The World Book Encyclopedia wacho ni Jokristo mokwongo “ne neno nyasi mag paro odiechieng nyuol ng’ato kaka timbe mag joma lamo nyiseche manono.”

9 Chon Jo-Rumi gi Jo-Grik ne wacho ni ng’ato ka ng’ato inyuologa e odiechieng’ ma chal gi ma ne onyuolie nyasaye moro. Nitie roho moro motudore gi nyasayeno ma bedoga sama inyuolo ng’ato. Joma ne lamo nyiseche manonogo ne paro ni inyalo rit ng’ato e ngimane duto mana ka otimo nyasi mar paro odiechieng nyuolne.

10. Ang’o momiyo Jokristo ma kindegi ok tim nyasi mag paro odiechienge mag nyuol?

10 Be iparo ni Jehova mor ka ji timo nyasi moa e dinde mag miriambo? (Isaya 65:11, 12) Ooyo, ok omor kata matin. Mano e momiyo ok watim nyasi mag paro odiechienge mag nyuol kata timo nyasi mamoko mowuok e dinde mag miriambo.

BE NG’ATO ONEGO ONON KAKA NYASIGO NOCHAKORE?

11. Ang’o momiyo jomoko timoga nyasi? Ang’o monego obed mokwongo e ngimawa?

11 Jomoko ong’eyo maber ni joma lamo nyiseche manono e ma nochako Krismas gi nyasi mamoko, to e ma pod gitimo atima nyasigo. Gineno ni kinde mag nyasigo gin kinde maber ma ng’ato nyalo budho gi joode. Be mano e paro ma in-go? Ok rach kawo thuolo mar bedo kanyachiel gi joodi. Jehova e ma nochako ngima mar joot, kendo odwaro ni wabed gi winjruok maber kaka joot. (Jo-Efeso 3:14, 15) Kata kamano, winjruok maber ma wan-go gi Jehova e ma onego waket obed mokwongo kar timo nyasi mag dinde mag miriambo mana ni mondo wamor wedewa. Mano e momiyo jaote Paulo nowacho kama: “Dhiuru nyime yango gima long’o ne Ruoth.”​—Jo-Efeso 5:10.

12. Ang’o ma nyalo miyo Jehova tamre yie gi nyasi moro?

12 Ji mathoth neno ni ng’ato ok onego onon kama nyasi oae. Jehova to ok ne weche kamano. Ok oyie gi nyasi moa kuom dinde mag miriambo, kata mago ma pako dhano kata piny moae. Kuom ranyisi, Jo-Misri ne nigi nyasi mang’eny mag pako nyisechegi mag miriambo. Bang’ ka Jo-Israel nosewuok Misri, ne gichako timo achiel kuom nyasigo ka giwacho ni gitimo ne “Jehova sawo.” Kata kamano, Jehova ne okumogi kuom timo mano. (Wuok 32:2-10) Omiyo, onego waluw gima janabi Isaya nowacho ni, ‘kik wamul gimoro amora ma ok ler!’​—Som Isaya 52:11.

NYIS NG’WONO SAMA IN GI JOMOKO

13. Gin penjo mage ma inyalo penjori ka po ni iweyo timo nyasi moro ma ok owinjore?

13 Sama iweyo timo nyasi moro, inyalo bedo gi penjo mang’eny. Kuom ranyisi inyalo penjori kama: En ang’o ma anyalo timo ka po ni jotich wetena openja gimomiyo ok atim nyasi mar Krismas kodgi? Anyalo timo ang’o ka po ni ng’ato omiya mich mar Krismas? Ang’o ma anyalo timo ka po ni jaoda dwaro ni watim nyasino kanyachiel kode? Anyalo konyo nyithinda e yo mane mondo kik giwinj marach nikech ok gitim nyasi mar paro odiechiengegi mag nyuol, kata nyasi mamoko ma jomoko timo?

14, 15. Ang’o minyalo timo ka ng’ato okowoni mos mag nyasi moro kata omiyi mich e kinde mag nyasigo?

14 Par maber gik ma idhi wacho kata timo. Kuom ranyisi, ka ng’ato okowoni mos mar Krismas, ok onego iling’ aling’a. Inyalo nyise ni, “Erokamano.” Kata kamano, ka ng’ato dwaro ng’eyo weche mathoth e wi nyasino, inyalo yiero mar lerone. Kinde duto nyis ng’wono, rieko kod luor. Muma wacho niya: “Kinde duto, wecheu mondo obed mang’won, ma nigi ndhadhu ka gima otwonie chumbi, mondo ung’e kaka onego uchiw dwoko ne ng’ato ka ng’ato.” (Jo-Kolosai 4:6) Samoro inyalo nyisogi ni ihero budho gi ji kendo ihero miyogi mich, to en mana ni diher timo kamano e kinde mopogore gi mag nyasigo.

15 Inyalo timo ang’o ka ng’ato omiyi mich moro? Muma ok oketo chike e wi wachni, mak mana ni owacho ni onego wabed gi chuny ma ok ketnwa bura. (1 Timotheo 1:18, 19) Samoro ng’at ma miyi michno ok ong’eyo ni ok itimga nyasino. Kata onyalo nyisi ni, “Ang’eyo ni ok itimga nyasini, kata kamano, pod adwaro miyi michni.” E chalgi duto, inyalo yiero ni ikaw michno, kata iwe kawe. Kata kamano, e yiero moro amora mitimo, tem ahinya mondo ibed gi chuny ma ok ketni bura. Ok wadwar timo gimoro amora ma nyalo ketho winjruokwa gi Jehova.

IN GI JOODU

Joma lamo Jehova mor

16. Onego itim ang’o sama joodu dwaro timo nyasi ma ok owinjore?

16 Onego itim ang’o sama joodu dwaro timo nyasi ma ok owinjore? Ok ochuno ni iywari kodgi. Ng’e ni gin gi ratiro mar yiero gima gidwaro timo. Bed mang’won kendo kik icha yiero ma gitimo nikech kata in bende ok diher ni gicha yiero ma itimo. (Som Mathayo 7:12.) Ang’o minyalo timo ka po ni joodu dwaro ni ibudh kodgi e kinde mag nyasigo? Ka pok iyiero gima inyalo timo, lem mondo Jehova okonyi mondo itim yiero makare. Par matut e wi wachno kendo itim nonro. Kinde duto par ni gima duong’ en moro Jehova.

17. Ang’o ma inyalo timo mondo nyithindi kik winj marach sama gineno ka nyithindo moko timo nyasi ma ok owinjore?

17 Inyalo konyo nyithindi e yo mane sama gineno jomoko ka timo nyasi ma ok owinjore? Tem timonegi gik ma nyalo morogi kinde ka kinde kaka miyogi mich. Mich maberie moloyo minyalo miyo nyithindi en bedo kodgi kendo nyisogi ni iherogi.

HER LAMO MADIER

18. Ang’o momiyo onego wadhi e chokruoge?

18 Mondo wamor Jehova, onego wawuog e dinde mag miriambo, kendo onego wawere gi timbe kod nyasi motudore kodgi. Onego waher lamo madier. E yo mane? Yo achiel en dhi e chokruoge ma ok wabare. (Som Jo-Hibrania 10:24, 25.) Chokruoge konyowa ahinya hero lamo madier. (Zaburi 22:22; 122:1) Wabiro jiwore ka wachokore kanyachiel.​—Jo-Rumi 1:12.

19. Ang’o momiyo onego inyis jomoko adiera mag Muma misepuonjori?

19 Yo machielo ma inyalo nyisogo ni ihero lamo madier en wuoyo gi ji e wi gik ma isepuonjori e Muma. Chuny ji mang’eny chandore nikech gik maricho ma timore e piny. Nyalo bedo ni ing’eyo joma winjo kamano. Nyisgi geno ma in-go e wi gik mabeyo ma biro timore e kinde mabiro. Kaka idhi nyime dhi e chokruoge kendo nyiso jomoko adiera manie Muma, ok ibi gombo bedo e din mar miriambo kata timo timbegi. Inyalo bedo gadier ni Jehova biro guedho kindani ahinya ka iyiero lame e yo moyiego.​—Malaki 3:10.