Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 16

Matrʼꞹ Mizhokjimi ja ga nee angeze

Matrʼꞹ Mizhokjimi ja ga nee angeze

1, 2. ¿Pje ma trʼønꞹ ra kjatsjɇji ñe pjenga mi na joo ke ri tsjageyo?

NUDYA kʼꞹ a bi xørge ne Biblia, a bi pjechi ke na punkjꞹ ntee manji ke matrʼꞹji Mizhokjimi, pe jizhiji ñe kjaji kʼo dya joo ga nuu e Mizhokjimi (2 Corintios 6:17). E Jehová xitsiji ra pedyeji kja yo religión yo dya kjuana, kʼꞹ nge nu “ndajñiñi nu ni chju̱u̱ [...] Babilonia” (Apocalipsis 18:2, 4). ¿Pje ri tsjagema? Nzi dʼazgøji ra juajnꞹji pje ra kjaji ñe ra øntsjɇgøji: “¿Kjo ri nee ra matrʼꞹgø Mizhokjimi kʼua ja nzi ga nee angeze o ri nee ra matrʼꞹgø kʼua ja nzi rga negø?”.

2 Ma ya bi jyɇzi nu religión kʼꞹ dya ga kjuana, me na joo kʼo bi tsjaa. Pe bʼꞹma xi gi kjatrjo yo pje nrre kjaji kja yo religión yo dya na kjuana. Ra nuji pje nrre kjaa yo ntee, xo ra pa̱ra̱ji ja ga nuu e Jehová kʼo kjaji ñe pjenga na joo ke ra nugøji nzakja angeze.

XØRPꞸJI YO TSʼITA ÑE ØTRʼPꞸJI YO AÑIMA

3. a) ¿Pjenga bʼꞹbʼꞹ ntee ke dya søø ra jyɇziji ra xørpꞹji yo tsʼita ma matrʼꞹji Mizhokjimi? b) ¿Ja ga nuu e Mizhokjimi yo matrʼꞹ yo tsʼita?

3 Ndeze mi jingua yo ntee xørpꞹji yo tsʼita ñe pɇsʼiji nitsjimi kja o ngumꞹji ngekʼua ra matrʼꞹji Mizhokjimi. Ma xo i kjagekʼo, bʼꞹma dya ri søge na joo ma dya kja ri tsjagekʼo. Pe dya ri jyombeñe ke e Jehová jitsiji ja rga matrʼꞹji angeze. Kja ne Biblia mama ke e Jehová dya nee ke ra xørpꞹji yo tsʼita ma ri matrʼꞹji angeze (xørꞹ Éxodo 20:4, 5; * Salmo 115:4-8; Isaías 42:8; 1 Juan 5:21, NTD).

4. a) ¿Pjenga dya joo ke ra øtrʼpꞹji kʼo añima? b) ¿Pjenga go xipji e Jehová kʼo mi menzumꞹ a Israel ke dya ro zopjꞹji kʼo añima?

4 Na punkjꞹ ntee pje nrre kjaji ñe xo̱kꞹji nrrajme ngekʼua ra tsjapꞹ ra mⱥjⱥ kʼo añima. Angezeji jodʼꞹji pje ra mbⱥspʼⱥji kʼo ya nrru̱u̱ ñe øtrʼpꞹji Mizhokjimi ra mbøsʼꞹji. Pe a ro pjechiji ke kʼo añima dya søø ra mbøxkꞹji ñe dya søø ra tsjakꞹji kʼo na sʼoo. Kʼo ya nrru̱u̱ dya kja bʼꞹbʼꞹji. Yo padya, bʼꞹnkʼo manji kʼꞹ xi bʼꞹntrjo kʼo ya nrru̱u̱, pe dya ga joo ke ra zopjꞹji kʼo añima nangeje nge yo demonio kʼo ñaji. Dya ra kjajiyo nangeje e Jehová go xipji kʼo mi menzumꞹ a Israel ke dya ro zopjꞹji kʼo añima ñe dya pje ro nee ro mba̱ra̱ji ja ga tsjaa yo demonio (Deuteronomio 18:10-12; jñanrra nu nota 26 kja nu página 221 ñe nu nota 31 kja nu página 223).

5. ¿Pje ri tsjage ngekʼua dya kja ri xørpꞹ yo tsʼita ñe dya ri dyøtrʼpʼꞹ kʼo ya nrru̱u̱?

5 ¿Pje ri tsjage ngekʼua dya kja ri xørpꞹ yo tsʼita ñe dya ri dyøtrʼpꞹ kʼo ya nrru̱u̱? Na joo ke ri xørꞹ ne Biblia ñe ri tsjijñi na joo ja ga nuu e Jehová ma gi xørpꞹgeyo. E Jehová dya nuu na joo kʼo kjaji ga kjanu (Deuteronomio 27:15). Texe yo paa ra øtꞹji e Jehová ra mbøxkꞹji ngekʼua ra matrʼꞹji ja ga nee angeze (Isaías 55:9). E Jehová ra mbøxkʼꞹ ngekʼua ri jyɇzi kʼo kjaji kja yo religión yo dya kjuana.

¿NA JOO RA KJAJI NU MBAXKUA NAVIDAD?

6. ¿Pjenga go juajnꞹji nu paa 25 nu zana diciembre ngekʼua ro tsjapꞹji mbaxkua e Jesús?

6 Kja texe ne xoñijomꞹ yo ntee xenda kjaji nu mbaxkua Navidad, nangeje mbeñeji ke ngeje nu paa ma go musʼꞹji e Jesús. Pe nu Navidad je ni ñe̱je̱ kja yo religión yo dya ga kjuana. Na enciclopedia mama ke kʼo mi menzumꞹ a Roma dya mi matrʼꞹji Mizhokjimi ñe mi kjapꞹji mbaxkua nu jyarꞹ kʼe paa 25 nu zana diciembre kʼꞹ nge ma mi sⱥsʼⱥ kjɇɇ. Kʼo mi otrʼꞹ axojñi kja kʼo religión kʼo dya ga kjuana mi neji ke na punkjꞹ ntee ro mbɇzhiji cristiano, ngekʼua go mbꞹrꞹ go tsjapꞹji o mbaxkua e Jesús nu paa 25 nu zana diciembre, zø dya bi musʼꞹji kʼe pakʼꞹ (Lucas 2:8-12). O discípulo e Jesús dya mi kjaji kʼe mbaxkua kʼꞹ ni chju̱u̱ Navidad. Kja na libro junsʼꞹ ke ma ya bi kjogꞹ dosciento kjɇɇ ma bi musʼꞹji e Jesús, ‘dya kjo mi pa̱ra̱ ñe dya kjo mi kjaa trʼønꞹ jingua bi musʼꞹji e Jesús’ (Los orígenes sagrados de las cosas profundas). Nu mbaxua kʼꞹ ni chju̱u̱ Navidad go mbꞹrꞹ go tsjaji ma ya bi kjogꞹ na punkjꞹ kjɇɇ ndeze ma go mimi e Jesús kja ne xoñijomꞹ.

7. ¿Pjenga dya kjaji nu mbaxkua Navidad yo ntee yo kjaji kʼo go mama e Jesús?

7 Na punkjꞹ ntee pa̱ra̱ji ja ni ñe̱je̱ nu mbaxkua kʼꞹ ni chju̱u̱ Navidad ñe kʼo kjaji kʼe paa, nzakja ma potka unꞹji regalo. Kja Inglaterra ñe janzi jñiñi a América go sⱥjⱥ nu paa ma dya kja go sⱥmpⱥji kʼo ntee xe ro tsjaji nu mbaxkua Navidad, nangeje go unꞹji nguenrra ja mi ñe̱je̱ kʼe mbaxkua. Ma kjo kʼo xe mi kjaa kʼe mbaxkua, mi guɇnchʼiji na zɇzhi. Pe ma go kjogꞹ kʼo paa, kʼo ntee nrro go mbꞹrꞹ go tsjaji nu Navidad. ¿Pjenga yo ntee yo kjaji kʼo go mama e Jesús dya kjaji nu mbaxkua Navidad? Nange nee ra mⱥpⱥji o mꞹbʼꞹ Mizhokjimi zø pje nrre kjaji.

¿NA JOO RA KJAPꞸJI MBAXKUA YO SȺSʼȺ KJɆɆ?

8, 9. Kʼo mi teñeji e Jesús, ¿pjenga dya mi kjaji mbaxkua ma mi sⱥsʼⱥji kjɇɇ?

8 Xe bʼꞹbʼꞹ na mbaxkua kʼꞹ xenda kjaa yo ntee, nge ma sⱥsʼⱥji o kjɇɇ angezeji. Nutsʼkøji ke ri teñeji e Jesús, ¿søø ra kjapꞹji mbaxkua ma kjo kʼo sⱥsʼⱥ kjɇɇ? Ne Biblia mama ke ngextjo kʼo ntee kʼo dya mi matrʼꞹji e Jehová mi kjaji mbaxkua ma mi sⱥsʼⱥ kjɇɇ (Génesis 40:20; Marcos 6:21). Mi jingua ma kʼo ntee mi sⱥsʼⱥji kjɇɇ mi kjapꞹji mbaxkua o tsʼitaji. Ngekʼua kʼo bi mbꞹrꞹ o nrreñe e Jesús “dya mi nuji na joo kʼo mbaxkua ke mi kjaji ma mi sⱥsʼⱥji kjɇɇ, nangeje kʼo ntee kʼo mi kjajikʼo dya mi pa̱ra̱ji Mizhokjimi” (The World Book Encyclopedia).

9 Kʼo ntee kʼo mi menzumꞹ a Roma ñe kʼo mi menzumꞹ a Grecia, mi manji ke ma mi musʼꞹji na tsʼilele mi bʼꞹbʼꞹkʼua dʼa espíritu kʼꞹ nge kʼꞹ ro mbørꞹ texe yo paa kʼꞹ ro mimi. “Kʼe espíritu mi manji mi jobi na mizhokjimi kʼꞹ xo mi sⱥsʼⱥ kjɇɇ kʼe paa kʼꞹ ro sⱥsʼⱥ kjɇɇ kʼe ntee”, nge kʼo junsʼꞹ kja nu libro kʼꞹ ni chju̱u̱ The Lore of Birthdays (La tradición de los cumpleaños).

10. ¿Pjenga dya kjaji nu mbaxkua ma kjo sⱥsʼⱥ kjɇɇ yo teñe e Cristo?

10 ¿Gi mbeñege ke e Jehová nuu na joo yo mbaxkua ke ni ñe̱ji kja yo religión yo dya ga kjuana? (Isaías 65:11, 12). Angeze dya nuu na joyo. Ngekʼua dya ri kjagøjme mbaxkua ma na ntee sⱥsʼⱥ kjɇɇ ñe dya ri kjagøji yo dyaja mbaxkua yo kjaji kja yo religión yo dya ga kjuana.

¿PJE NGE KʼO NA MUBI?

11. ¿Pjenga na punkjꞹ ntee kjaji mbaxkua? ¿Pje nge kʼo xenrra na mubi ri tsjage?

11 Na punkjꞹ ntee pa̱ra̱ji ja gua mbꞹrꞹ ne mbaxkua Navidad ñe yo dyaja mbaxkua, pe dya jɇziji ga tsjajiyo. Angezeji mbeñeji ke ma kjaji mbaxkua nge ma søø ra bʼꞹnji ko texe in pjamilia. ¿Je ga kjanu gi mbenkʼe? Na joo ke gi nee ri bʼꞹnkʼe ko in pjamilia nangeje e Jehová go dyⱥtrʼⱥ nu pjamilia ñe angeze nee ke ra mimiji na joo (Efesios 3:14, 15, TNM). Bʼꞹma ra bʼꞹnji na joo ko in pjamilia ma ra kjaji yo mbaxkua yo ni ñe̱je̱ kja yo religión yo dya ga kjuana, pe dya ra jyombeñeji ke yo xenrra na mubi nge ke ra joji na joo e Jehová. Ngekʼua e Pablo o mama: “Ri tsjageji kʼo rgi mⱥjⱥ [...] kʼꞹ in Jmugoji” (Efesios 5:10).

12. ¿Pje ma mbaxkua dya nee e Jehová ke ra kjaji?

12 Na punkjꞹ ntee dya kjapꞹji nguenrra ja ni ñe̱je̱ yo mbaxkua, pe e Jehová dya mbeñe akjanu. Angeze dya nee ke ra kjaji yo mbaxkua yo ni ñe̱je̱ kja yo religión yo dya ga kjuana ñe yo mbaxkua yo kjapꞹ na nojo na ntee o na jñiñi. Mi jingua kʼo mi menzumꞹ a Egipto mi kjapꞹji mbaxkua o mizhokjimiji. Ma kʼo israelita go mbedyeji kja Egipto, go tsjaji na mbaxua nzakja kʼo mi kjajinu ñe go manji ke mi nge “o mbaxua e Jehová”. Pe e Mizhokjimi go zꞹbꞹ kʼo mi menzumꞹ a Israel (Éxodo 32:2-10). E Isaías go mama “dya ri chjørꞹji yo na poxꞹ” (xørꞹ Isaías 52:11). *

NA JOO RGI XIPJI YO NTEE KʼO I KREO

13. ¿Pje gi nee ri pa̱rge ma dya kja ri tsjage yo mbaxkua?

13 Ma nutsʼkʼe dya kja ri tsjage yo mbaxkua kʼꞹ mi kjage, bʼꞹma gi nee ri pa̱rge: “¿Pje ra xipji i mimbɇpjigø ma ra dyøngꞹ pjenga dya kja ri kjagø nu mbaxkua Navidad? ¿Pje ra kjagø ma ra dyakꞹji regalo kja Navidad? ¿Pje ra kjago ma in sugø o in xirago nee ra kjabʼe mbaxkua? ¿Pje ra kjagø ngekʼua yo in chʼigø dya ra søxiji ma ra nuji ke dya ri kjagøjme mbaxkua o ma angezeji sⱥsʼⱥji kjɇɇ dya ri kjapꞹjme mbaxkua?”.

14, 15. ¿Pje ri tsjage ma dʼa ntee ra xitsʼi “tsjogꞹ na joo mbaxkua” o ra dyakʼꞹji na regalo?

14 Ri pjønguenrra kʼo ri mange ñe kʼo ri tsjage ma yo ntee kjaji mbaxkua. Nzakja yo paa ma yo ntee kjaji mbaxkua, bʼꞹma ra xitsʼiji “tsjogꞹ na joo mbaxkua”, dya xo ri xipji ga kjanu, ngextrjo ri unꞹ pøjø kʼe ntee. Pe ma ra dyønkʼꞹji pjenga dya i kjage mbaxkua, nutsʼkʼe søø ri xipji pjenga dya gi kjage mbaxkua. Pe na joo rgi zopjꞹ, dya ri tsjapꞹ ra sentio ñe ri tʼekjañomꞹ angeze. Ne Biblia mama ga kjaba: “Ri mⱥjⱥgeji kʼua ja rgi ñageji ngekʼua ri chjenkʼeji nzakja dʼaja jñonꞹ kʼꞹ soo na joo o̱ʼo̱. Mꞹ kjo ri ñageji, ri tsjijñigeji na joo ja rgi chjꞹnrꞹgeji” (Colosenses 4:6, NTD). Søø ri xipji ke me gi mⱥjⱥ ma gi bʼꞹnkʼe a jmii yo ntee ñe gi nee ri unꞹge regalo, pe dya gi tebʼe kja ra zøʼø o mbaxkua.

15 ¿Pje ri tsjage ma pje ra dyakʼꞹji regalo? Kja ne Biblia dya mama texe kʼo ra kjaji, pe ra pjønguenrraji ngekʼua dya pje ra søxi in mꞹbʼꞹji (1 Timoteo 1:18, 19). Bʼꞹma kʼe ntee kʼꞹ ra dyakʼꞹ dʼa regalo dya pa̱ra̱ ke nutsʼkʼe dya gi kjage mbaxua kʼe pakʼꞹ. O na ra xitsʼi ga kjaba: “Ri pa̱rgø ke nutsʼkʼe dya gi kjage mbaxua, pe ri nee ra dʼakʼꞹ ne regalo”. Ngetsʼkʼe ri juajnꞹ ma ri jñꞹmpꞹ o iyo. Pe ri juajnꞹ na joo kʼo ri tsjage ngekʼua dya ra søxi in mꞹbʼꞹ. Dya ri nee ra kjaji kʼo na sʼoo ngekʼua ra tsʼaxkꞹji ra joji na joo e Jehová.

NUTSʼKʼE ÑE IN PJAMILIA

Me mⱥji yo ntee yo kjaa kʼo mama e Jehová

16. ¿Pje ri tsjage ma in pjamilia nee ra tsjaa dʼa mbaxua?

16 ¿Pje ri tsjage ma in pjamilia nee ra tsjaa dʼa mbaxua? Dya ni jyodʼꞹ ri chu̱ji. Dya ri jyombeñe ke angezeji ra juajnꞹji pje nee ra tsjaji. Ma gi nege ra sⱥnkⱥji yo gi kjage dya xo ri tsʼasʼbʼꞹge ma nee ra tsjaji mbaxkua (xørꞹ Mateo 7:12). Pe ma in pjamilia nee ke xo ri bʼꞹnkʼe kja kʼe mbaxua, ¿pje ri tsjagema? Ri dyøtꞹ e Jehová ra mbøxkʼꞹ ngekʼua ri pa̱ra̱ pje ri tsjage. Ri xørꞹ kja yo skuama nu mama ja ga nuu e Jehová kʼe mbaxua. Dya ri jyombeñe ke ni jyodʼꞹ ri tsjapꞹ ra mⱥjⱥ o mꞹbʼꞹ e Jehová.

17. ¿Ja rgi pjøsʼꞹ yo in chʼige ngekʼua dya ra søxiji ma janrraji ke me mⱥjⱥ yo ntee ma kjaji mbaxua?

17 ¿Ja rgi pjøsʼꞹ yo in chʼige ngekʼua dya ra søxiji ma janrraji ke me mⱥjⱥ yo ntee ma kjaji mbaxua? Ri juajnꞹ na paa ngekʼua ri jyodʼꞹ pje kʼo søø ri tsjageji ñe ri ñuu pje ri unꞹ angezeji, ga kjanu xo ra mⱥji ñe ra zøji na joo. Yo xenrra na joo yo ri tsjage nge ke ri minkʼe na nrrajme a jmii angezeji ñe ri xipji ke gi sʼiyageyo.

MATRʼꞸ MIZHOKJIMI JA GA NEE

18. ¿Pjenga sido ra mojo nu ja jmurꞹ yo testigo e Jehová?

18 Ma gi nee ri mⱥpⱥ o mꞹbʼꞹ e Jehová, pɇski ri jyɇzi yo pje nrre kjaji kja yo religión yo dya ga kjuana ñe yo o mbaxuaji. Pe na joo ke ra matrʼꞹji Mizhokjimi kʼua ja nzi ga mama. ¿Ja rga kjajiyo? Ra søø ra kjajiyo ma sido ra mojo nu ja jmurꞹ yo testigo e Jehová (xørꞹ Hebreos 10:24, 25). Mi na joo ke ra jmurꞹji ngekʼua ra jñetse ke na kjuana ri matrʼꞹji Mizhokjimi (Salmo 22:22; 122:1). Potꞹ ga zɇzhi in mꞹbʼꞹji ma ri jmurꞹji (Romanos 1:12).

19. ¿Pjenga me na joo ri xipji yo ntee kʼo a bi pjechi?

19 Nu kʼo xo søø ri tsjage ke jñetse ke na kjuana gi matrʼꞹ Mizhokjimi, nge kʼꞹ ri xipji yo ntee kʼo a bi pjechige kja ne Biblia. Na punkjꞹ ntee me søxiji ma janrraji yo na sʼoo yo kjogꞹ kja ne xoñijomꞹ (Ezequiel 9:4). Bʼꞹma nutsʼkʼe gi pa̱rge na ntee kʼꞹ søʼø ga kjanu. Xipji pje ra tsjaa e Mizhokjimi kʼo paa kʼo ba e̱je̱. Ma i page ja jmurꞹji yo testigo e Jehová ñe i xipji yo ntee kʼo mama ne Biblia, gi unꞹ nguenrra ke dya kja gi nee ri tsjaa kʼo mi kjage kja yo religión yo dya kjuana ñe yo mbaxua kʼo mi kjagenu. Ma nutsʼkʼe ri matrʼꞹ e Jehová ja ga mama angeze, ri mⱥjⱥ ñe ra mbøxkʼꞹ angeze (Malaquías 3:10).

^ par. 3 Éxodo 20:4, 5: “Dya ri dyⱥtrʼⱥji tsʼita, ni pje nrre ri dyⱥtrʼⱥji kʼꞹ chjenjui yo bʼꞹbʼꞹ ajensʼe o yo kjaa kja ne xoñijomꞹ ñe yo ka̱ʼa̱ kja nrreje. Dya ri nrrꞹñijomꞹji a jmii angezeji ñe dya ri xørpꞹjiyo, nangeje ngezgø e Jehová in Mizhokjimigeji, ngezgø Mizhokjimi ñe ri negø ke ngextrjozgø ri matrʼkꞹji, ra jꞹnpꞹ nguenrra yo tata yo kjaa yo na sʼoo, yo o trʼii, yo o bʼɇche ñe yo o mboxbʼɇche ma ꞹngꞹgøji”.

^ par. 12 Isaías 52:11: “¡Pedyeji, pedyejinu, dya ri chjørꞹji yo na poxꞹ! Ma gi bʼꞹnkʼeji a nrree angezeji ix ti pedyeji, dya ri pørꞹji, me ri jyaxtrjoji, nutsʼkʼeji kʼꞹ gi tʼunꞹji yo o kjaa e Jehová”.