Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

OKAPITULU 16

Tokola Okufenda Huku

Tokola Okufenda Huku

1, 2. Epulo patyi una okulilinga, iya omokonda yatyi tyakolela?

PUTYINA ulilongesa Ombimbiliya, waimbuka okuti ovanthu ovanyingi vapopia okuti vafenda Huku, mahi valinga ovipuka Huku eyele. (2 Coríntios 6:17) Otyo Jeova etutuma tutunde monongeleya mbomatutu, “Ombambilonia Onene.” (Revelação [Apocalipse] 18:2, 4) Oityi molingi? Kese wike ponthue oe maholovona etyi malingi, mahi tuna okulipula okuti, ‘Nahanda okufenda Huku monkhalelo nae ahanda ine nahanda okumufenda monkhalelo ame ndyihanda?’

2 Inkha watundale mongeleya yomatutu, walinga nawa. Mahi momutima wove mupondola muesala oviso vimwe viongeleya yomatutu nkhele uhole. Matulilongesa oviso vimwe iya atutale omokonda yatyi tyakolela okuvitala ngetyi Jeova evitala.

OKUFENDA OVILOLO NO VAKUAUKULU

3. (a) Omokonda yatyi vamwe tyivepuiya okuyekapo okuundapesa ovilolo mefendelo liavo? (b) Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokuundapesa ovilolo opo tufende Huku?

3 Ovanthu ovanyingi vaundapesa ovilolo novipuka ovikuavo momaumbo avo pala okufenda Huku mokueenda kuomanima omanyingi. Inkha nove unavio, upondola okusoka okuti katyitavela ine katyaviukile okufenda Huku tyehena ovipuka ovio. Mahi hinangela okuti, Jeova utulongesa oñgeni tuna okumufenda. Iya Ombimbiliya itupopila nokuayandyuluka okuti Jeova kahande tuundapese ovilolo tyina tumufenda.​—Tanga Êxodo 20:4, 5; Salmo 115:4-8; Isaías 42:8; 1 João 5:21.

4. (a) Omokonda yatyi katupondola okufenda ovakuaukulu vetu vokuankhia? (b) Omokonda yatyi Jeova apopilile ovanthu vae opo velityilike okuhetekela okupopia no vokuankhia?

4 Ovanthu vamwe vapesela omuvo omunyingi no nonkhono opo vahambukiswe ovakuaukulu vavo vokuankhia. Pamwe alo umwe vevefenda. Mahi tuelilongesa okuti vokuankhia kavapondola okutukuatesako tupu kavetulingi omapita. Kavakala kotyilongo otyikuavo. Ngotyo, otyiponga okuhetekela okupopia navo mokonda kese ndaka usoka okuti o yavana vokuankhia, naina o yovilulu. Otyo Jeova alondolele ova Isilayeli vahahetekele okupopia na vana vokuankhia ine okulipaka monkhalelo onkhuavo yelikuata novilulu.​—Deuteronômio 18:10-12; Tala outoi 26 no 31 konthyulilo yomukanda ou.

5. Oityi tyipondola okukukuatesako okuyekapo okuundapesa ovilolo novakuaukulu vove opo ufende Huku?

5 Oityi tyipondola okukukuatesako okuyekapo okuundapesa ovilolo opo ufende Huku ine okuyekapo okufenda ovakuaukulu vove? Ove wesukisa okutanga Ombimbiliya, nokusoka nawa oñgeni Jeova atala ovipuka ovio. Jeova “uviyele” ine kevihande. (Deuteronômio 27:15) Okulikuambela ku Jeova ononthiki ambuho, matyikukuatesako okutala ovipuka ngetyi nae evitala, tupu matyikukuatesako okumufenda monkhalelo ahanda. (Isaías 55:9) Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mekuavela ononkhono wesukisa opo upole momuenyo wove ovipuka aviho vielikuata nefendelo liomatutu.

OKUTI TUPONDOLA OKULINGA OTYIPITO TYO NATALE?

6. Omokonda yatyi 25 ya Kayovo yaholovonwa pala okuhinangela onthiki Jesus atyitwa?

6 Onatale, otyipito tyimwe tyilingwa mouye auho, iya ovanthu ovanyingi vasoka okuti veli nokuhinangela onthiki Jesus atyitwa. Mahi Onatale yelikuata nefendelo liomatutu. Omukanda umwe wapopia okuti ova Roma ankho vahinangela onthiki yekumbi mu 25 ya Kayovo. Ononkhalamutwe mbonongeleya vahanda ovipito viomouye vikale vio Ovakristau, ngotyo namphila Jesus ahatyitilwe mu 25 ya Kayovo vahinangela onthiki Jesus atyitwa monthiki oyo. (Lucas 2:8-12) Ovalongwa va Jesus ankho kavalingi otyipito tyo Natale. Omukanda umwe wahangununa okuti mokueenda kuomanima 200 tunde apa Kristu atyitwa, ankho “nawike wii nawa onthiki Jesus atyitwa.” (Sacred Origins of Profound Things) Onatale yahimbika okulingwa vala etyi palamba omanima omanyingi etyii Jesus atunda pano pohi.

7. Omokonda yatyi Ovakristau votyotyili vahalingila otyipito tyo Natale?

7 Ovanthu ovanyingi vei oku kuatuka Onatale noviso viatyo, novipuka veliavela. Mongeleka ko Inglaterra nonthele imwe yo America, ankho Onatale kailingwa mokonda yatuka kovanthu vahafende Huku. Ankho omunthu uhinangela Onatale ukoyeswa. Mahi konyima ovanthu avahimbika vali okulinga otyipito tyo Natale. Omokonda yatyi Ovakristau votyotyili vahalingila otyipito tyo Natale? Omokonda vahanda okuhilivika Huku movipuka aviho valinga.

OKUTI TUPONDOLA OKUHINANGELA ONTHIKI YOKUTYITWA?

8, 9. Omokonda yatyi Ovakristau vo tete ankho vahahinangelela onthiki yokutyitwa?

8 Otyipito otyikuavo tyakaka tyihinangelwa novanthu ovanyingi onthiki yokutyitwa. Okuti Ovakristau vahinangela onthiki yokutyitwa? Ovipito vionthiki yokutyitwa viapopiwa Mombimbiliya vialingilwe novanthu vahafende Jeova. (Gênesis 40:20; Marcos 6:21) Ovipito vionthiki yokutyitwa ankho o pala okunkhimaneka ono huku mbomatutu. Otyo Ovakristau votete ankho “vahahinangelela ononthiki mbokutyitwa mokonda mbatuka komalongeso omatutu.”—The World Book Encyclopedia.

9 Kohale ova Roma nova Gregu ankho vetavela okuti ospilitu otyipuka tyikala momunthu tyina amatyitwa iya atyimuyungu mokueenda komuenyo wae. Omukanda The Lore of Birthdays (Elongeso liovipito viononthiki mbokutyitua) wahangununa okuti “ospilitu oyo ina oupanga na huku tyina umwe amatyitwa.”

10. Omokonda yatyi Ovakristau hono vahahinangelela ononthiki mbo kutyitwa?

10 Ove usoka okuti Jeova upanda ovipito vielikuata no nongeleya mbomatutu? (Isaías 65:11, 12) Au, kevipande. Otyo tuhahinangelela ononthiki mbokutyitwa, ine ononthiki onokhuavo mbelikuata no nongeleya mbomatutu.

OKUTI TYAKOLELA OKUNOÑGONOKA OPI KUATUKA OVIPITO OVIO?

11. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vahinangelela ononthiki mbo kutyitwa? Oityi tyakolela vali kuove?

11 Ovanthu vamwe vetyii okuti o Natale yatuka konongeleya mbomatutu, mahi nongotyo vatualako okuilinga. Vasoka okuti ovipito ovio omphitilo ongwa yokukala omuvo omunyingi nombunga. Oityi ove usoka? Katyapengele okukala omuvo omunyingi nombunga yove. Jeova oe wapakako ombunga iya uhanda tukale noupanga omuwa nayo. (Efésios 3:14, 15) Mahi, tuesukisa okupaka komutwe oupanga wetu na Jeova tyipona okunkhimaneka ombunga yetu pokuhinangela ovipito vio nongeleya mbomatutu. Otyo apostolu Paulu apopila okuti: “Tualeiko okunoñgonoka oityi tyihambukiswa Tatekulu.”​—Efésios 5:10.

12. Oityi tyilekesa okuti Jeova kapande ovipito vio mouye?

12 Ovanthu ovanyingi vasoka okuti okuhinangela ononthiki mbo kutyitwa tyakolela, mahi Jeova hangotyoko asoka. Kapande ononthiki mbo kutyitwa mokonda mbatuka kefendelo liomatutu. Mongeleka, mo Egitu ankho muna ovanthu valinga ovipito ovinyingi vio no huku. Konyima yetyi ova Isilayeli vatunda ko Egitu, avalingi otyipito tyovanthu vahafende Huku avetyiihana okuti “otyipito pala Jeova.” Mahi mokonda valinga ngotyo, Jeova evehitisa. (Êxodo 32:2-10) Otyo omuuli Isaías apopila okuti “muhakuatei kotyipuka natyike tyasila.”​—Tanga Isaías 52:11.

KALA NOUWA-TIMA POKUPOPIA NA VAKUENYI

13. Omapulo patyi hamwe molilingi tyina utokola okuyekapo okuhinangela ovipito vio mouye?

13 Tyina ove utokola okuyekapo okuhinangela ononthiki mbo kutyitwa, hamwe mokala nomapulo omanyingi. Mongeleka: Oityi mandyilingi inkha vana tuundapa navo vamphula omokonda yatyi nahalingila navo o Natale? Oityi mandyilingi inkha omunthu umwe umpha otyipuka tyimwe po Natale? Oityi mandyilingi inkha ou nelinepa nae umphopila opo tuhinangele ovipito vio mouye? Oñgeni matyikuatesako ovana vange okuhakala noluiho mokonda yokuhahinangela ovipito vio mouye no vio kutyitwa?

14, 15. Oityi molingi inkha omunthu umwe uhanda ulinge nae otyipito tyo mouye ine ukuavela otyiawa?

14 Tyakolela okukala no nondunge tyina usoka kuetyi mopopi netyi molingi mu kese tyitateka. Mongeleka, inkha ovanthu vahanda ove ukale potyipito tyo mouye, ove kuesukisile okuvenianga. Upondola okuvepopila okuti: “Napandula.” Mahi pamwe inkha vamwe vahanda okunoñgonoka vali konthele yotyo, ove una okuhangununa omokonda yatyi wahalingila ovipito vio mouye. Mahi, apeho tyilinga nouwa-tima nehumbilo. Ombimbiliya yati: “Onondaka mbenyi mbukale apeho onongwa, mbahingwa nawa omongwa, opo mutyivile okukumbulula nawa kese munthu.” (Colossenses 4:6) Inkha tyitavela hangununa okuti okukala na vakuenyi nokuveavela ovipuka katyilingwa vala povipito vio mouye.

15 Oityi molingi inkha omunthu umwe okuavela otyipuka pomuvo wovipito viomouye? Ombimbiliya kaituavela omutete wovitumino, mahi itupopila okuti tuna okutualako okukala nomutima wasukuka. (1 Timóteo 1:18, 19) Hamwe omunthu wekuavela otyiawa tyimwe ketyii okuti ove kulingi ovipito vio mouye. Ine hamwe upondola okukupopila okuti, “Ame ndyityii okuti ove kulingi ovipito vio mouye, mahi nongotyo nahanda vala okukuavela otyipuka etyi.” Mononkhalelo ombo, ove mosoko inkha motambula ine kumatambula. Mahi kese etokolo molingi kala nonthumbi yokuti motualako nomutima wasukuka. Onthue katuhande okulinga natyike tyipondola okunyona oupanga wetu na Jeova.

OVE NOMBUNGA YOVE

Vana vaumbila Jeova vena ehambu

16. Oityi una okulinga inkha ombunga yove ihanda okulinga ovipito vio mouye?

16 Oityi molingi inkha ombunga yove ihanda okulinga ovipito vio mouye? Kuesukisile okutañguna navo. Hinangela okuti, ovo muene vena okutokola etyi vahanda okulinga. Kala nonthilo nokutavela omatokolo avo ngetyi nove uhanda vetavele omatokolo ove. (Tanga Mateus 7:12.) Mahi inkha ombunga yove ihanda ukale navo potyipito tyomouye, oityi una okulinga? Tyina nkhele uhenetokole etyi molingi, likuambela ku Jeova opo ekukuateseko okulinga etokolo liaviuka. Soka kotyitateka otyo nokuovolola momikanda konthele yatyo. Hinangela okuti, ove apeho uhanda okuhambukiswa Jeova.

17. Oityi upondola okulinga opo ukuateseko ovana vove, opo velityilike olusoke luokuti vekahi nokupumbwa tyina vatala vakuavo valinga ovipito vio mouye?

17 Oityi upondola okulinga opo ukuateseko ovana vove tyina vatala ovana vakuavo valinga ovipito viomouye? Ovikando vimwe otyiwa uvelingile otyipito tyavo monthiki onkhuavo. Upondola okuveavela ovipuka. Iya otyipuka tyavilapo ove upondola okuavela ovana vove omuvo nokukala navo noluembia.

ENDELA MEFENDELO LIOTYOTYILI

18. Omokonda yatyi tuna yokuenda komaliongiyo?

18 Opo tuhambukiswe Jeova tuesukisa okusapo ongeleya yomatutu noviso viayo novipito vilinguamo. Mahi, tupu tuesukisa okueendela mefendelo yotyotyili. Ñgeni? Onkhalelo imwe okuenda komaliongiyo. (Tanga Hebreus 10:24, 25.) Omaliongiyo otyipuka tyakolela unene mefendelo liotyotyili. (Salmos 22:22; 122:1) Onthue tulipameka na vakuetu tyina tuliongiya kumwe.​—Romanos 1:12.

19. Omokonda yatyi tyakolela okupopila vakuenyi otyili tyo Mbimbiliya ukahi nokulilongesa?

19 Onkhalelo onkhuavo yokuholovona efendelo liotyotyili okupopila vakuenyi etyi ukahi nokulilongesa Mombimbiliya. Ovanthu ovanyingi vanumana mokonda yovipuka ovivi vikahi nokumoneka pano pohi. (Ezequiel 9:4) Hamwe nove wii ovanthu vamwe velitehelela ngotyo. Vepopila konthele yekevelelo ewa maliya komutwe wandyila. Mokonda wenda komaliongiyo nokupopila vakuenyi konthele Yombimbiliya, moimbuka okuti kuhande okulinga onthele yefendelo lio matutu noviso vialio. Upondola okukala nonthumbi yokuti mokala nehambu iya Jeova mayambe ononkhono ulinga mokonda waholovona okumufenda monkhalelo yaviuka.​—Malaquias 3:10.