Skip to content

Skip to table of contents

LOP LE INI’Ī EKOBEE

Biaɛfii lo e Taāŋabah Bari

Biaɛfii lo e Taāŋabah Bari

1, 2. Pya amunu ebip na a lee kɔ o bip o loo a, e ena anua lo ama lu ebɛɛ̄ a?

TƐ̄MALOO pya nu o enɔā aābu Baibol, o emɔna kɔ bu kaka gbɛnɛ-edo nɛɛ a kɔ ba taāŋae bah Bari, naa tɔgɛ ale doo nu Bari gbī. (2 Pya Kɔrint 6:17) Nu anua lo Jɛhova nɛ i lok kɔ i aabu ekwɔ sīdee yigabari, lo akura “Babilɔn lo Gbɛnɛ.” (Mumuuna 18:2, 4) Ena o doo ani? Ziī ziī ii ɛrɛ nu e biaɛfii, e i ɛrɛ ebip i loo kɔ, ‘Ekɔ m gbīge etaāŋabah Bari bu sīdee alɛ gbī, ale m gbī etaāŋa ye bah dookɛ̄ m wee doo ni?’

2 Lo a le o e aara bu ekwɔ sīdee taāŋabah ale oo wa sinakɛ̄ le yɛɛ, o doo leere. Mɛ bu nyiɛ a, dap ɛrɛ pio nu pya ekwɔ sīdee taāŋabah wee doo a lege gaa a nia. Doo i naa kɔ pio pya lo doonu ale nu ba yiga ama, sa muɛ̄ nu anua alu ebɛɛ̄ lo e ɛp wa dookɛ̄ Jɛhova wa ɛp doo.

TAĀŊABAH NWĪ-NƐƐPIE LE PYA I NAMA TƐ BA E BEE U

3. (a) Ena anua edap agabah pio nɛɛ lo elɛɛ baloo su nwī-nɛɛpie taāŋabah Bari ani? (b) Ena Baibol kɔ akiiloo su nwī-nɛɛpie taāŋabah Bari ani?

Pio pya nɛɛ esua nwī-nɛɛpie le sī-yɔ seregi wa be bu gbɛnɛ-edo zua nua nu ba su taāŋabah Bari. Lo alu kɛ̄ olo wee doolo, dap alu nyɛŋia loo ale dap bee kɔ a bee piya lo a le oo su pya nu ama taāŋabah Bari. Mɛ nyɛŋiabu kɔ Jɛhova tɔgɛ i kɛ̄ i taāŋa ye bah doo. E Baibol kɔ leere i nɛ kɔ Jɛhova naa gbī kɔ i su nwī-nɛɛpie ye taāŋabah.​—Buū A’aa 20:4, 5; Le-yɔɔ 115:4-8; Aisaia 42:8; 1 Jɔn 5:21.

4. (a) Ena anua ii le e taāŋabah pya i nɛɛ ba e bee u ani? (b) Ena anua Jɛhova bee kɔ nɛ pya ye nɛɛ kɔ ba aa gbī ekɔ ue nɛ pya e ua ani?

Pio pya nɛɛ dap su gbɛnɛ-edo sɔ̄ le ekpo daānu lokwa ba ɛɛrɛ bu pya wa nɛɛ a bee u. Ba taāŋa nage wa bah pio sɔ̄. Mɛ i enɔā kɔ pya nɛɛ e ua naale edap i yerebah nɛ ale doo i pɔrɔ nu loo. Ba naa sinakɛ̄ le dum dɔɔ̄na kɛ̄. Bu kaka, a bee piya lo e nyɔɔnɛ pya e ua kɔnia ue nyɔnɛbee ɛrɛgeba ue a bee kɔ a tɛɛ̄ aaba pya i nɛɛ e ua, aaba pɔrɔ edɔɔ̄. Nu anua lo, Jɛhova bee nɛ lok pya Izrɛl kɔ ba aa gbī enyɔɔnɛ pya e ua kɔnia ue ale su wa loo yere bu ɛrɛgeba sīdee taāŋabah yɔ.​—Deuteronomi 18:10-12; buū 26 le 31 Ue ale dumɛ.

5. Ena edap a yerebah nɛ kɔ o ɔbɛ esu nwī-nɛɛpie taāŋabah Bari a, e ena edap nage a yerebah nɛ lo e ɔbɛ e taāŋabah pya o nɛɛ ba e ua a?

5 Ena edap a yerebah nɛ kɔ o ɔbɛ esu nwī-nɛɛpie taāŋabah Bari ale kɔ o ɔbɛ e taāŋabah pya o nɛɛ ba e ua ani? Nu o doo na ebuū Baibol sa kɛɛrɛ nu akiiloo kɛ̄ Jɛhova ɛp pya nu ama doo kaāna. A ɛp wa doodoo “saāŋa nu” ale nu a naa le dɛɛ̄ lɔgɔ nu. (Deuteronomi 27:15) Yere kara nɛ Jɛhova kɔ a yerebah a nɛ lo e ɛp nu dookɛ̄ alɛ doo le kɔ a yerebah a nɛ lo e taāŋa ye bah bu sīdee a ye nia. (Aisaia 55:9) O dap suā kɔ Jɛhova e yere a mɛm loo lokwa o lɛa ɛrɛgeba nu akiiloo ekwɔ sīdee taāŋabah bu a.

BƆGELOO KƆ I DOO KRISMAS NI?

6. Ena anua 25 biradee bu 12 enɔɔ̄ bee lu esagɛ nua dee e nyɛŋiabu loo mɛmɛā Jizɔs ani?

6 Bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe, Krismas lu ziī doonu seseea lo pya nɛɛ wee doo, e gbɛnɛ-edo nɛɛ kɛɛrɛ kɔ alu doonu akiiloo dee Jizɔs bee mɛā. Mɛ bu kaka, Krismas lu tɔgɛnu ekwɔ sīdee taāŋabah. Ziī kpa akura Encyclopedia baatɛ̄ kɔ pya a wee taāŋabah yɔ li Rom wee doo doonu nyɛŋiabu loo dee zue bee mɛā nyɔɔ 25 biradee bu 12 enɔɔ̄. Pya zaāsī yigabari gbī kɔ pya a wee taāŋabah yɔ a obia lu pya Nɛɛ Kraist. Nyɔɔwo, kere Jizɔs naa bee mɛā 25 biradee bu 12 enɔɔ̄, ba bee biaɛfii kɔ alu e nyɛŋiabu loo dee Jizɔs bee mɛā lo biradee. (Luk 2:8-12) Pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs naa bee doo Krismas. Ziī kpa a wee lu esu gbiātɛ̄ ue baatɛ̄ kɔ, sɔ̄ 200 zua etɛ̄na aa dee Jizɔs bee mɛā, “lɔgɔ nɛɛ naa bee suā, e aba epoo loo nɛɛ na a bee gbītɛ̄ sɔ̄ a bee mɛā a.” (Sacred Origin of Profound Things) Doonu Krismas bee bɔātɛ̄ booboo zua sɔ̄ Jizɔs e aara kɛnɛkɛ̄.

7. Ena anua pya kaka Nɛɛ Kriast naa wee sere doonu Krismas ani?

7 Gbɛnɛ-edo nɛɛ suā kɔ doonu Krismas naa gbaaloo kpa kaɛ le kɔ a aaloo doonu yɔ, doodoo doo pati le dɔ̄-dɔɔ̄nu. Bu edoba, bie ziī buɛ̄ beke akura England le pio barasī America, ɛrɛ sɔ̄ doonu Krismas bee lu ekpaɛ̄ nyɔɔbee alu taāŋabah yɔ. Ɛrɛgeba nɛɛ a doo bee lu esu kpɔte ye nua nyɔɔ. Mɛ sɔ̄ naa bee binia, pya nɛɛ bee sinage kɛ̄ bɔātɛ̄ esere dee Krismas. Ena anua pya kaka Nɛɛ Kriast naa wee sere ale doo Krismas ani? Nyɔnɛbee ba gbī edoo kɔ bu Bari a ɛɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ nu ba doo.

BƆGELOO KƆ I SERE DOONU DEE NƐƐ BEE MƐĀ NI?

8, 9. Ena anua pya Nɛɛ Kraist a dee kere naa bee sere dee mɛmɛā ani?

8 Dɔɔ̄na doonu gbɛnɛ-edo nɛɛ wee doo na sere dee ba bee mɛā. Bɔgeloo kɔ pya Nɛɛ Kraist a sere dee mɛmɛā ni? Doonu sere dee mɛmɛā alu e kɔ bu Baibol bee lu edoo tɛ̄mabah pya a naa bee taāŋabah Jɛhova. (Jɛnɛsis 40:20; Maak 6:21) Doonu sere dee mɛmɛā bee lu edoo lo enɛ ka pya ekwɔ bari. Nu anua pya Nɛɛ Kraist a dee kere a, bee “ɛp doonu sere dee mɛmɛā ɛrɛgeba nɛɛ nua sīdee taāŋabah yɔ” lo.​—The World Book Encyclopedia.

9 Pya Rom le pya Grik a dee kere bee yiga kɔ a ɛrɛ ziī edɔɔ̄ a le kɛ̄ dee ziī ziī nɛɛ mɛā, le kɔ lo edɔɔ̄ ama gaa le kpega lo nɛɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ ye tɔɔ̄dum. Ziī kpa akura The Lore of Birthdays kɔ “Lo edɔɔ̄ ɛrɛ gbanialoo kumaloo lo bari a bee mɛā nage lo biradee lo nɛɛ mɛā a.”

10. Ena anua pya Nɛɛ Kraist anii’ee naa wee sere dee mɛmɛā a?

10 O kɛɛrɛge kɔ pya doonu ale dee seseea a gbaaloo taāŋabah yɔ nia Jɛhova ni? (Aisaia 65:11, 12) Eeye, a naa nia ye. Nu anua ii wee sere dee mɛmɛā ale ɛrɛgeba dee seea a gbaaloo taāŋabah yɔ lo.

LUGE EBƐƐ̄ NI?

11. Ena anua pio nɛɛ sere dee seseea ani? Ena a ɛrɛ e kuī a loo gbɛnɛ a?

11 Pio nɛɛ suā kɛ̄ doonu Krismas le pya dɔɔ̄na doonu dee seseea bee bɔātɛ̄ doo, mɛ ba kiisī lo edoo. Ba kɛɛrɛ kɔ sɔ̄ seseea lu sɔ̄ a lee e nyɔɔnɛ pya wa butɔ tɔɔ̄. Lege kɛ̄ olo kɛɛrɛ doolo ni? Naa bee piya lo e nyɔɔnɛ pya o butɔ tɔɔ̄ kina. Jɛhova bee dɛm butɔ, sa a gbī kɔ i nyɔɔnɛ wa ɛrɛ le gbanialoo. (Pya Ɛfɛsɔs 3:14:15) Kerewo, lu ebɛɛ̄ kɔ i gbanialoo kiikɛ̄ Jɛhova le a kuī i loo ee doo nu e ɛɛrɛ bu pya i mana mana tɛ̄maloo esere dee seseea pya ekwɔ yigabari. Taɛ nu anua nɛɛ-lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ: “Ɛp leere nu a enia Nɛɛ-a-i-ɛrɛ” lo.​—Pya Ɛfɛsɔs 5:10.

12. Ena edoo kɔ Jɛhova aa yere kpotɛ̄ pio doonu seseea a?

12 Gbɛnɛ-edo nɛɛ kɛɛrɛ kɔ kɛ̄ dee seseea bɔātɛ̄ aā naa lu ebɛɛ̄, mɛ Jɛhova naa kɛɛrɛ doo wo. Dee seseea a gbaaloo taāŋabah yɔ ale lo a nɛ ka miɔŋɔ nɛɛ ale nu a yira dɔ ziī edo, naa nia ye. Bu edoba, pya Ijipt bee sere gbɛnɛ-edo doonu nɛ wa ekwɔ bari. Sɔ̄ pya Izrɛl e aara Ijipt, ba bee bɔātɛ̄ edoo ziī doonu taāŋabah yɔ pya Ijipt wee doo, sa ye kure “doonu nɛ Jɛhova.” Mɛ Jɛhova bee wa su kpɔte nua loo nyɔɔ nu ba bee doo ama. (A’aa 32:2-10) Ii ɛrɛ e “daa baloo lɔgɔ nu a naa ɛɛ!” dookɛ̄ nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Aisaia bee kɔ doo.​—Buū Aisaia 52:11.

LU FƐGƐ SƆ̄ O GAA NYƆƆNƐ PYA DƆƆ̄NA DĀNIA NU

13. Pya amunu ebip na o dap ɛrɛ sɔ̄ o ɔbɛ esere dee doonu seseea a?

13 Sɔ̄ o biaɛfii lo e ɔbɛ esere dee seseea, naa daba, o dap ɛrɛ gbɛnɛ-edo ebip eture. Bu edoba: Lo a le pya nɛɛ le mm gbaa sitam bip mɛ nu anua mm wa nyɔɔnɛ sere dee nyɛŋiabu, ena m doo ani? Lo a le ziī nɛɛ nɛ mɛ dɔɔ̄nu Krismas, ena m doo a? Ena m doo a, lo a le na dam ale na wa gbī kɔ m sudɔ bu ziī doonu ani? Bu mɛ sīdee na m dap yerebah nɛ pya na miɔŋɔ kɔ ba aa ɛrɛ saŋ nyɔɔbee ba naa sere dee seea ale doonu dee ba bee mɛā ani?

14, 15. Ena o dap doo lo a le ziī nɛɛ kɔ “ɛɛbu aā zua” ale a dɔɔ̄nu a nɛ ani?

14 Lu ebɛɛ̄ lo esu buābee daānu sɔ̄ o gaa biaɛfii loo nu o kɔ le nu o doo bu ziī ziī kɛ̄tɔɔ̄. Bu edoba, lo a le pya nɛɛ kɔ “ɛɛbu aā zua,” naa lee kɔ o piīnɛ wa. O dap aadee kɔ, “Ɔɔ yaa.” Mɛ bu pio kɛ̄tɔɔ̄ lo nɛɛ dap gbī esuā yere loo, o dap biaɛfii lo e baatɛ̄ nu anua oo wee sere dee doonu seseea. Kerewo, lu fɛgɛ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, nwaɛdɛɛ̄ sa tɔgɛ enwadɛɛ̄. Baibol kɔ: “Dooraa bui ekɔaue kɔ alu ewonu dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, tobaa loh, lokwa bui suā kɛ̄ eture ue nɛ ɛrɛgeba nɛɛ doo.” (Pya Kɔlɔsi 4:6) Pio sɔ̄ o dap baatɛ̄ kɔ, nyɔɔnɛ pya nɛɛ tɔɔ̄ le dɔɔ̄nu wa nɛ wee a nia mɛ oo gbī edooe wo bu pya dee doonu ama.

15 Ena o doo lo a le nɛɛ dɔɔ̄nu a nɛ ani? Baibol naa kɔ nu o doo, mɛ a kɔ i ɛrɛ kaāna ekɛɛrɛ beenyiɛ. (1 Timɔti 1:18, 19) Naa daba, nɛɛ a gaa a nɛ lo dɔɔ̄nu naa suā kɔ oo wee sere dee doonu seseea. Ale a dap kɔ, “M suā kɔ oo wee sere doonu seseea ama, kerewo, nia mɛ e dɔɔ̄ nu ama a nɛ.” Bu kɛ̄tɔɔ̄ ama, o dap biaɛfii sɛh o su lo dɔɔ̄nu ale oo su. Mɛ ɛrɛgeba nu o biaɛfii, muɛ̄ kɔ o ɛrɛ le ekɛɛrɛ beenyiɛ. Ii le edoo lɔgɔ nu egbee le gbanialoo i ɛrɛ kiikɛ̄ Jɛhova le.

OLO LE PYA O BUTƆ

Pya a taāŋabah Jɛhova wee ɛrɛ ɛɛbu

16. Ena o doo lo pya o butɔ gbī esere doonu seseea ani?

16 Lo a le pya o butɔ gbī esere dee seseea, ena o doo ani? O a wa be. Nyɛŋiabu, kuu wa lo e biaɛfii nu ba edoo. Lu fɛgɛ sa nwadɛɛ̄ nu a wa nia dookɛ̄ olo gbī nage kɔ ba a nwadɛɛ̄ olo doo. (Buū Matiu 7:12.) E lo a le pya o butɔ gbī kɔ o nyɔɔnɛ wa tɔɔ̄ bu lo sɔ̄ doonu seseea, ena a bɔloo kɔ o doo ani? Lɛɛ o gae biaɛfii nu o doo, yere kara nɛ Jɛhova kɔ a yerebah a nɛ lo e biaɛfii leere. Kɛɛrɛ bu lo kɛ̄tɔɔ̄ sa gbītɛ̄ nu nyɔɔ lo ue. Nyɛŋiabu, bɔloo kɔ o doo nu enia Jɛhova dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄.

17. Ena o dap doo lo e yerebah nɛ pya o miɔŋɔ lokwa ba naa kɛɛrɛ kɔ ba gaa peere ziī nu sɔ̄ pya dɔɔ̄na gaa sere doonu seseea a?

17 Ena o dap doo lo e yerebah nɛ pya o miɔŋɔ sɔ̄ ba muɛ̄ pya dɔɔ̄na a gaa sere doonu seseea ani? Kɛādoo, aā ziī sɔ̄ yii ziī, o dap nɔɔ̄ nu alu keebee wa nɛ. O dap nage yaɛ nu wa nɛ sɔ̄ ba naa bee ɛmadɛɛ̄. E ziī yɛɛ pya dɔɔ̄nu a lee eera o dap nɛ pya o miɔŋɔ na o sɔ̄, le o wereloo.

TAĀŊABAH BARI BU KAKA SĪDEE

18. Ena anua a bɔloo kɔ i si enɔānu pya Nɛɛ Kraist a?

18 Lo edoo kɔ bu Jɛhova a ɛɛ, bɔloo kɔ i lɛɛbaloo ekwɔ taāŋabah, doonu kɛnɛkɛ̄ le pya dee doonu seseea a ye gbaaloo. Mɛ a bɔnage loo kɔ i taāŋabah Bari bu kaka sīdee. Amunu sīdee lo ni? Ziī sīdee na tɛ̄maloo esi enɔānu pya Nɛɛ Kraist dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. (Buū Pya Hibru 10:24, 25.) I enɔānu lu gbɛnɛ gah loo kaka taāŋabah. (Le-yɔɔ 22:22; 122:1) I dap yere mɛm loo ɛnia ii sɔ̄ i gbaa zɔŋia.​—Pya Rom 1:12.

19. Ena anua alu ebɛɛ̄ kɔ o kɔ kaka ue o enɔā aābu Baibol nɛ pya dɔɔ̄na ani?

19 Dɔɔ̄na sīdee esagɛ kaka taāŋabah na tɛ̄maloo ekɔ nu o enɔā aābu Baibol nɛ pya dɔɔ̄na. Pɔrɔ nu a gaa sira bu nyɔuwe bɛā gbɛnɛ-edo nɛɛ. Naa daba, o suā loo pio nɛɛ a kɛɛrɛ nu doo wo. Kɔ nu akiiloo bɛābu deesī wa nɛ. Kuma sɔ̄ o si enɔānu pya Nɛɛ Kraist sa kɔ kaka a aabu Baibol nɛ pya dɔɔ̄na, o gbī muɛ̄ kɔ taɛ lo e ɛrɛ epoo bu ekwɔ sīdee taāŋabah le ye doonu kɛnɛkɛ̄ naale elena a bu. O dap suā leere kɔ bu Jɛhova e ɛɛ a loo, le kɔ a enɛ leelee o epiaga lo o biaɛfii lo e taāŋa ye bah bu sīdee a lee.​—Malaki 3:10.