Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

ESUURA YA IKUMI NA MUKAAGA

Cwamu Kuramya Ruhanga Cwamu Kuramya Ruhanga omu Mulingo Oguhikire

Cwamu Kuramya Ruhanga Cwamu Kuramya Ruhanga omu Mulingo Oguhikire

1, 2. Kikaguzo ki eky’osemeriire kwekaguza, kandi habwaki kikuru?

OBWIRE obw’omazire noyega Baibuli, oyetegeriize ngu abantu baingi batekereza ngu nibaramya Ruhanga kandi kunu ebi barukwegesa rundi ebi barukukora bitarukusemeza Ruhanga. (2 Abakolinso 6:17) Enu niyo nsonga habwaki Yahwe naturagira turuge omu diini z’ebisuba “Baburoni orukuru.” (Okusuku’rwa 18:2, 4) Kiki eky’osemeriire kukora? Buli omu aine kukora encwamu ye, kandi twine kwekaguza, ‘Ningonza kuramya Yahwe omu mulingo ogurukumusemeza, rundi ningonza kwikara omu ndamya ey’etahikire?’

2 Obworaaba orugire ira omu diini ey’ebisuba, ekyo kirungi. Baitu n’osobora kuba okyaine emizizo n’ebikorwa ebimu eby’ediini ey’ebisuba eby’okyahondera. Leka tubazeeho ebimu ha bikorwa n’emizizo enu, kandi turole habwaki kikuru okubirora nk’oku Yahwe abirora.

KURAMYA EBISISANI N’ABANTU ABAFIIRE

3. (a) Habwaki abamu nibasobora kwesanga kitabanguhiire kuleka kuramya ebisisani? (b) Baibuli eyegesa ki ha kukozesa ebisisani omu kuramya Ruhanga?

3 Abantu bamu bamazire emyaka nyingi nibakozesa ebisisani rundi ibandiro omu maka gaabu kuramya Ruhanga. Naiwe obworaaba oikaire n’obikozesa, n’osobora kurora nk’ekitahikire kuramya Ruhanga otarukubikozesa. Baitu oijuke ngu Yahwe nuwe arukutugambira omulingo tusemeriire kumuramyamu. Kandi Baibuli n’etugambira kurungi ngu Yahwe tagonza tukozese ebisisani kumuramya.—Soma Okuruga 20:4, 5; Zabuli 115:4-8; Isaya 42:8; 1 Yohana 5:21.

4. (a) Habwaki tutasemeriire kuramya abantu baitu abafiire? (b) Habwaki Yahwe yaragiriire abantu be okwerinda kubaza n’abafu?

4 Abantu abamu nibasobora kusiisa obwire n’amaani gaabu nibalengaho kusemeza abantu baabo abafiire. Nibasobora n’okubaramya. Baitu tukeega ngu abafiire tibarukusobora kutukonyera rundi kutukora akabi. Tibali hantu hoona. Kandi kibi muno kulengaho kubaza n’abantu baitu abafiire habwokuba nitusobora kutunga obutumwa nibusisana nk’oburukuruga hali abo abafiire kandi kunu niburuga hali abadaimoni. Enu niyo ensonga habwaki Yahwe yaragirire Abaisareri obutabaza n’abafu rundi kubaza n’abadaimoni.—Ekyebiragiro 18:10-12; rora Ebyongiirweho, akacweka 26 hamu na 31.

5. Kiki ekirukusobora kukukonyera kulekeraaho kuramya ebisisani n’okuramya abantu baawe abafiire?

5 Kiki ekirukusobora kukukonyera kulekeraaho kuramya ebisisani rundi abantu baawe abafiire? Osemeriire kusoma Baibuli kandi otekerezeho muno omulingo Yahwe aroramu ebintu ebyo. Buli kintu kyona eky’omulingo ogu akyeta “ekinugwa” rundi, ekitasemiire. (Ekyebiragiro 27:15) Saba Yahwe buli kiro nukwo akukonyere kurora ebintu binu nk’oku we abirora kandi akukonyere n’okumanya omulingo ogw’okumuramyamu. (Isaya 55:9) Okigumye ngu Yahwe naija kukuheereza amaani ag’orukwetagisa kurwanisa ekintu kyona ekiine akakwate n’okuramya okw’ebisuba.

TUSEMERIIRE KUJAGUZA AMAZAARWA GA YESU?

6. Habwaki abantu bacwiremu kukuza okuzaarwa kwa Yesu ha Desemba 25?

6 Krisimansi kiri kimu ha biro ebikuzibwa abantu baingi muno omu nsi yoona, kandi abantu baingi batekereza ngu kuba kukuza okuzaarwa kwa Yesu. Amananu gali ngu Krisimansi eina akakwate n’okuramya okw’ebisuba. Ekitabu kimu ekirukumanywa nka encyclopedia kisoborra ngu abakafiiri Abarumi bakuzaaga okuturuka kw’omusana ebiro 25 ebya Desemba. Abebembezi b’amadiini bakaba nibagonza abakafiiri baingi kufooka Bakristaayo. Nahabwekyo, bakacwamu kukuza okuzaarwa kwa Yesu ha biro 25 Desemba n’obukiraaba ngu Yesu atazaarwe ha kiro eki. (Luka 2:8-12) Abegeswa ba Yesu batakuze amazaarwa ge. Ekitabu kimu kisoborra ngu emyaka 200 hanyuma y’okuzaarwa kwa Yesu, “busaho muntu akaba amanyire ekiro Yesu yazaliirwemu, kandi bantu bake muno abaali nibafaayo kumanya di obu yazairwe.” (Sacred Origins of Profound Things) Okukuza Krisimansi kukatandika harabireho ebikumi n’ebikumi by’emyaka hanyuma ya Yesu kuruga omu nsi.

7. Habwaki Abakristaayo b’amananu batakuza amazaarwa ga Yesu?

7 Abantu baingi bamanyire kurungi nambere Krisimansi n’emizizo yayo byarugire, nk’ekyokurorraho, obugenyi n’okugaba ebisembo ebikolebwa ha kiro ekyo. Ekyokurorraho, omu Bungereza n’ebicweka bimu ebya Amerika haroho akasumi obu batangire kukuza Krisimansi habw’akakwate kaayo n’ediini ez’ebisuba. Omuntu weena ayagikuzaaga yafubirwaga. Baitu akasumi kakahika abantu bagaruzaamu kugijaguza. Habwaki Abakristaayo b’amananu batakuza amazaarwa ga Yesu? Habwokuba nibagonza buli kintu kyona ekibarakora kisemeze Yahwe.

TUSEMERIIRE KUKUZA AMAZAARWA?

8, 9. Habwaki Abakristaayo ba kara batakuzaaga amazaarwa?

8 Ekintu kindi abantu ekibakira kukuza nikyo ekiro eki baazaliirwemu. Abakristaayo basemeriire kukuza amazaarwa? Amazaarwa g’emirundi ebiri gonka nugo gabazibwaho omu Baibuli, kandi abagajagwize batabe baheereza ba Yahwe. (Okubanza 40:20; Marako 6:21) Ebiro by’amazaarwa byakozesebwaga okuramya ba ruhanga b’ebisuba. Enu niyo ensonga Abakristaayo ba kara “baroraga okukuza kw’amazaarwa g’omuntu weena kyali kikorwa ky’ekikafiiri.”—The World Book Encyclopedia.

9 Abaruumi n’Abayonaani ab’omu busumi bwa kara baikirizaaga ngu habahoga omwoyo ha kuzaarwa kwa buli muntu ogukaba gusemeriire kumulinda obwomeezi bwe bwona. Ekitabu The Lore of Birthdays kisoborra ngu “Omwoyo gunu gwakoraganaga na ruhanga ow’ekiro eky’omuntu akaba azaliirweho.”

10. Habwaki Abakristaayo ab’amananu ab’omu kasumi kanu batakuza amazaarwa?

10 Noteekereza Yahwe n’asagika okukuza ebiro byona ebikuzibwa kandi kunu biine akakwate n’ediini ez’ebisuba? (Isaya 65:11, 12) Nangwa, takisagika. Enu niyo ensonga habwaki tutakuza amazaarwa rundi ekiro kyona ekikuru ekiine akakwate n’ediini ey’ebisuba.

KIINE AKABI KOONA?

11. Habwaki abantu bamu bakuza ebiro bikuru? Kintu ki eky’osemeriire kutwara nk’ekikuru?

11 Abantu bamu beyongera kukuza Krisimansi n’obu baraaba bamanyire ngu endugirro yaayo tehikire. Bagamba ngu ebiro bikuru kali kaire k’okwegonza bwegonza n’abomu maka gaabu. Naiwe nukwo orukutekereza? Tikiri kibi kugonza kwesemeza n’ab’omu ka yaawe. Yahwe nuwe yahangire eka, kandi n’agonza tube n’enkoragana enungi n’abomu maka gaitu. (Abefeso 3:14, 15) Ekigendererwa kyaitu kisemeriire kuba eky’okutunga enkoragana enungi na Yahwe mukiikaro ky’okukuza ebiro bikuru habwokuba nitugonza kusemeza abanyabuzaale baitu. Niyo nsonga habwaki omukwenda Paulo yagambire twikale nitukora: “Ekirukuseme’ra Mukama waitu.”—Abefeso 5:10.

12. Bintu ki ebiretera Yahwe okutasiima ebiro bikuru?

12 Abantu baingi batekereza ngu endugirro y’ekiro kikuru teri niyo eyitusemeriire kugenderaho. Baitu, n’otekereza ngu na Ruhanga nukwo ateekereza? Tasiima ebiro ebyatandikiire omu kuramya kw’ebisuba rundi ebihaisaniza abantu n’obw’okurorraho bw’ihanga. Ekyokurorraho, abantu ba Misiri bakuzaaga ebiro biingi eby’aba ruhanga baabu ab’ebisuba. Abaisareri obu barugire Misiri, bakatandika kukuza kimu ha biro eby’aba ruhanga ab’ebisuba aba Misiri kandi bakyeta “obugenyi hali Mukama.” Yahwe akabafubira habw’ekikorwa ekyo. (Okuruga 32:2-10) Tusemeriire kwegera ha bigambo bya nabbi Isaya obu yagambire ngu “mutakora ha kintu kyona ekitasemiire.”—Soma Isaya 52:11.

YOLEKA EMBABAZI OBWORAABA N’OGARUKAMU ABANDI

13. N’osobora kwekaguza bikaguzo ki kakuba ocwamu kulekeraaho kukuza ebiro bikuru?

13 Hanyuma y’okulekeraho kukuza ebiro bikuru, n’osobora kwekaguza: Abandukukora nabo obu barankaguza habwaki ntakuza Krisimansi, ndabagarukamu nta? Ndakora ki omuntu obwarampa ekisembo kya Krisimansi? Ndakora ki kakuba omusaija rundi omukazi wange aba n’agonza tujaguze ekiro kikuru? Ndakora ki kurora abaana bange tibabihiirwa habw’obutakuza ekiro kikuru rundi amazaarwa gaabu?

14, 15. N’osobora kukora ki kakuba omuntu akugondeza ekiro kikuru ekirungi rundi akuheereza ekisembo?

14 Kiri kikuru tukozese amagezi kakuba ekintu kyona kibaho. Ekyokurorraho, kakuba omuntu akugondeza ekiro kikuru ekirungi, tikirukwetaagisa kuculeera. N’osobora kugarukamu n’ogamba, “Webale.” Baitu kakuba omuntu aba n’agonza kumanya habwaki ogarukiremu oti, n’osobora kumusoborra ebirukukiraho. Baitu omusoborre omu mulingo gw’amagezi, otajunana enyikiriza ye, kandi otakwatwa ekiniga. Baibuli egamba: “Ebigambo byanyu biikalege byembabazi ebiro byona, nibirungibwamu ekisura, nukwo mumanye okukibahikiriire [kugarukamu] abantu omu omu.” (Abakolosai 4:6) N’osobora kumugambira ngu naiwe ogonza kwesemezaamu n’abandi n’okuheereza abantu ebisembo baitu hatali ha kiro kikuru.

15 Osemeriire kukora ki kakuba omuntu akuheereza ekisembo ky’ekiro kikuru? Baibuli tetuheereza buli kiragiro ekitusemeriire kuhondera, baitu etugambira ngu omuntu waitu ow’omunda aikale ali murungi. (1 Timoseo 1:18, 19) Rundi omuntu arukukuheereza ekisembo n’asobora kuba atamanyire ngu tokuza ekiro eki. Rundi n’asobora kugamba, “Nkimanyire tokuza ekiro kinu, baitu nabwo nakugondeze nkuheereze ekisembo kinu.” Buli bugabe bwawe kucwamu kukitwara rundi kukyanga. Baitu encwamu yoona ey’orakora okigumye ngu olinzire omuntu waawe ow’omunda n’ayera. Titurukugonza kukora kintu kyona ekirasiisa obunywani bwaitu na Yahwe.

IWE N’EKA YAAWE

Abaheereza ba Yahwe baba n’okusemererwa

16. Osemeriire kukora ki kakuba ab’omu ka yaawe baba nibagonza kukuza ebiro bikuru?

16 Kiki eky’osemeriire kukora kakuba ab’eka yaawe baba nibagonza kukuza ekiro kikuru? Tikirukwetaagisa kurwana nabo. Oijuke ngu baine obugabe bw’okwecweramu eki barukugonza kukora. Otakwatwa ekiniga kandi baleke bakole eki barukugonza nk’oku wakugondeze bakuleke okole eky’orukugonza. (Soma Matayo 7:12.) Baitu n’osobora kukora ki kakuba ab’omu ka yaawe baba nibagonza obeteranizeho omu kujaguza ekiro kikuru? Otakacwiremu eky’okukora, saba Yahwe akukonyere kukora encwamu ey’ehikire. Wecumiitirize kandi oseruliirize obuhabuzi kuruga omu bitabu nukwo orole omulingo oragarukamu. Oijuke ngu wakugondeze kukora ekintu ekirukusemeza Yahwe buli kaire.

17. Kiki eky’orukusobora kukora kukonyera abaana baawe kakuba beegomba abandi abarukukuza ebiro bikuru?

17 Kiki eky’orukusobora kukora kukonyera abaana baawe kakuba beegomba abandi abarukukuza ebiro bikuru? Wetereho obwire kusobora kubakorra ekintu kyona eky’embaganiza. N’osobora kubaheereza ebisembo ebi babaire batarukunihira. Kandi, ekimu ha bisembo ebirungi muno eby’orukusobora kubaheereza nubwo obwire bwawe n’okugonza kwawe.

CWAMU HATI

18. Habwaki tusemeriire kubaho omu nso’rokano?

18 Kusobora kusemeza Yahwe, nitwetagisa kuruga omu diini ey’ebisuba kandi tuleke kukuza emizizo n’ebiro ebi bakuza. Ekintu kindi ekiturukwetagisa nukwo kucwamu kusagika okuramya kw’amananu. N’osobora ota kwoleka ngu ocwiremu kusagika okuramya kw’amananu? Eky’okubanza nukwo kubaho omu nso’rokano z’Abakristaayo butoosa. (Soma Abaheburaniya 10:24, 25.) Enso’rokano kiri kintu kikuru omu kuramya kw’amananu. (Zabuli 22:22; 122:1) Tugaramungana amaani obutwija omu nso’rokano.—Abarumi 1:12.

19. Habwaki kirungi kugambira abantu bandi amananu ag’oyegere?

19 Omulingo ogundi ogurukwoleka ngu ocwiremu okuramya omu mulingo oguhikire nukwo kugambira abandi eby’orukwega kuruga omu Baibuli. Abantu baingi basalirwa muno kurora ebintu bibi nibikorwa omu nsi. Rundi n’osobora kuba omanyire abantu abarukwehurra omu mulingo gunu. Bagambire okunihira okwoine okw’obusumi obw’omu maiso. Obworatandika kwija omu nso’rokano ez’Abakristaayo kandi okatandika kugambiraho abandi amananu kuruga omu Baibuli, noija kwesanga otakyagonza kugaruka omu diini ey’ebisuba n’okuhondera oburomborombo bwayo. Okimanye ngu noija kutunga okusemererwa kandi Yahwe n’aija kukuheereza emigisa nyingi habw’amaani ag’orukutamu omu mulingo oguhikire.—Maraki 3:10.