Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀVALU

‘Oku Totonu Ke U Fakatapui ‘Eku Mo‘uí ki he ‘Otuá pea Papitaiso?

‘Oku Totonu Ke U Fakatapui ‘Eku Mo‘uí ki he ‘Otuá pea Papitaiso?

1. Ko e hā nai ho‘o fakakaukaú hili ho‘o ako fakamātoato ‘a e tohí ni?

KUÓ KE ‘ilo ‘a e ngaahi mo‘oni Fakatohitapu lahi lolotonga ho‘o ako ‘a e tohí ni, hangē ko e tala‘ofa ‘a e ‘Otuá ko e mo‘ui ta‘engatá, ko e tu‘unga ‘o e kau maté, mo e ‘amanaki ‘o e toetu‘ú. (Tangata Malanga 9:5; Luke 23:43; Sione 5:28, 29; Fakahā 21:3, 4) Kuó ke kamata ma‘u nai ‘a e fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová pea tui ‘oku nau tō‘onga‘aki ‘a e lotu mo‘oní. (Sione 13:35) Kuó ke kamata fakatupulekina nai ha kaume‘a vāofi mo Sihova, pea fakapapau‘i nai ke tauhi kiate ia. Ko ia te ke fakakaukau nai, ‘Ko e hā ‘oku totonu ke u fai he taimí ni ke tauhi ai ki he ‘Otuá?’

2. Ko e hā na‘e loto ai ha tangata ‘Itiopea ke papitaisó?

2 Ko e me‘a ia na‘e fakakaukau ki ai ha tangata ‘Itiopea na‘e mo‘ui ‘i he taimi ‘o Sīsuú. ‘I ha taimi hili ‘a e toetu‘u ‘a Sīsuú, na‘e malanga ‘a e ākonga ‘a Sīsū ko Filipé ki he tangatá ni. Na‘e fakamo‘oni‘i ange ‘e Filipe ko Sīsū ‘a e Mīsaiá. Na‘e mātu‘aki maongo ki he tangata ‘Itiopeá ‘a e me‘a na‘á ne akó ‘o ne pehē ‘i he taimi pē ko iá: “Vakai! Ko ha vai ē; ko e hā ha me‘a ‘okú ne ta‘ofi au mei ha‘aku papitaisó?”​—Ngāue 8:26-36.

3. (a) Ko e hā ‘a e fekau na‘e ‘oange ‘e Sīsū ki hono kau muimuí? (e) ‘Oku totonu ke fēfē ‘a e papitaiso ‘o ha taha?

3 ‘Oku ako‘i mahino ‘e he Tohi Tapú kapau ‘okú ke loto ke tauhi kia Sihova, ‘oku totonu ke ke papitaiso. Na‘e tala ‘e Sīsū ki hono kau muimuí: “Ngaohi ko e kau ākonga ‘a e kakai ‘o e ngaahi pule‘anga kotoa pē, ‘o papitaiso kinautolu.” (Mātiu 28:19) Na‘e toe fokotu‘u ‘e Sīsū ‘a e fa‘ifa‘itaki‘angá ‘aki ‘ene papitaiso. Na‘e fakauku kakato ia ‘i he vaí, ‘o ‘ikai ko hono afuhi pē ‘a e vaí ‘i hono ‘ulú. (Mātiu 3:16) ‘I he ‘ahó ni ‘i he papitaiso ‘a ha Kalisitiane, kuo pau ke fakauku, pe unu kakato ia ‘i he vaí.

4. Ko e hā ‘oku fakahaa‘i ‘e ho‘o papitaisó ki he ni‘ihi kehé?

4 ‘I ho‘o papitaisó, ‘oku fakahaa‘i ai ki he ni‘ihi kehé ‘okú ke loto mo‘oni ke kaume‘a mo e ‘Otuá pea tauhi kiate ia. (Saame 40:7, 8) Ko ia te ke fifili nai, ‘Ko e hā ‘oku fiema‘u ke u fai ka u papitaisó?’

‘ILO MO E TUI

5. (a) Ko e hā kuo pau ke ke ‘uluaki fai ki mu‘a ke ke papitaisó? (e) Ko e hā ‘oku mahu‘inga ai ‘a e ngaahi fakataha faka-Kalisitiané?

5 Ki mu‘a ke ke papitaisó, kuo pau ke ke hoko ‘o ‘ilo‘i ‘a Sihova mo Sīsū. Kuó ke ‘osi kamata fai eni ‘i hono ako ‘a e Tohi Tapú. (Lau ‘a e Sione 17:3.) Ka ‘oku ‘ikai fe‘unga pē ia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú kuo pau ke ke “hoko ‘o fonu ‘i he ‘ilo totonu” ki he finangalo ‘o Sihová. (Kolose 1:9) Ko e fakataha ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová ‘e tokoni‘i ai koe ke ke ma‘u ha vaha‘angatae vāofi ange mo Sihova. Ko e ‘uhinga mahu‘inga ia ‘e taha ke ma‘u ma‘u pē ai ‘a e ngaahi fakataha ko iá.​—Hepelū 10:24, 25.

Ki mu‘a ke papitaisó, kuo pau ke ke ako ‘a e Tohi Tapú

6. Ko e hā ‘a e lahi ‘o e me‘a ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo fekau‘aki mo e Tohi Tapú ki mu‘a ke ke papitaisó?

6 Ko e mo‘oni, ‘oku ‘ikai ‘amanekina ‘e Sihova ke ke ‘ilo ‘a e me‘a kotoa ‘i he Tohi Tapú ki mu‘a ke ke papitaisó. Na‘e ‘ikai te ne ‘amanekina ‘e ‘ilo‘i ‘e he tangata ‘Itiopeá ‘a e me‘a kotoa ki mu‘a ke ne papitaisó. (Ngāue 8:30, 31) Pea ‘e hokohoko atu pē ‘etau ako fekau‘aki mo e ‘Otuá ‘o ta‘engata. (Tangata Malanga 3:11) Ka ke papitaisó, ‘oku fiema‘u ke ke ‘ilo‘i mo tali ‘a e ngaahi akonaki tefito ‘a e Tohi Tapú.​—Hepelū 5:12.

7. Kuo anga-fēfē hono tokoni‘i koe ‘e ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú?

7 ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘I he ‘ikai ha tuí ‘oku ‘ikai malava ke fakahōifua‘i ‘a e ‘Otuá.” (Hepelū 11:6) Ko ia ‘oku fiema‘u ke ke tui ki mu‘a ke ke papitaisó. ‘Oku tala mai ‘e he Tohi Tapú ko e ni‘ihi ‘i he kolo motu‘a ‘o Kolinitoó na‘a nau fanongo ‘i he me‘a na‘e ako‘i ‘e he kau muimui ‘o Sīsuú, pea ko e olá, “na‘e kamata ke nau tui pea nau papitaiso.” (Ngāue 18:8) ‘I he tu‘unga meimei tatau, ko ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú kuo tokoni‘i ai koe ke ke tui ki he tala‘ofa ‘a e ‘Otuá mo e mālohi ‘o e feilaulau ‘a Sīsuú, ‘a ia ‘e lava ke ne fakahaofi kitautolu mei he angahalá mo e maté.​—Siosiua 23:14; Ngāue 4:12; 2 Tīmote 3:16, 17.

TALA KI HE NI‘IHI KEHÉ ‘A E MO‘ONI ‘I HE TOHI TAPÚ

8. Ko e hā te ne ue‘i koe ke ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a kuó ke akó?

8 ‘I ho‘o ako lahi ange ‘a e Tohi Tapú pea sio ki he‘ene tokoni‘i koe ‘i ho‘o mo‘uí, ‘e toe mālohi ange ai ho‘o tuí. Te ke loto ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a ‘okú ke akó. (Selemaia 20:9; 2 Kolinitō 4:13) Ka ko hai ‘oku totonu ke ke tala ki aí?

‘Oku totonu ke ue‘i koe ‘e he tuí ke ke tala ki he ni‘ihi kehé ‘a e me‘a ‘okú ke tui ki aí

9, 10. (a) Ko hai te ke kamata vahevahe ki ai ‘a e me‘a kuó ke akó? (e) Ko e hā ‘oku totonu ke ke faí kapau ‘okú ke loto ke malanga mo e fakataha‘angá?

9 Te ke loto nai ke ke tala ki ho fāmilí, kaungāme‘á, kaungā‘apí, pe kaungāngāué ‘a e me‘a ‘okú ke akó. ‘Oku lelei ia, kae fai ma‘u pē eni ‘i he anga-lelei mo e anga-‘ofa. Faifai atu pē, ‘e lava ke ke kamata malanga mo e fakataha‘angá. ‘I ho‘o ongo‘i mateuteu ke fai iá, ‘e lava ke ke talanoa ki he tokotaha Fakamo‘oni ‘oku ako Tohi Tapu mo koé ‘o tala ange te ke sai‘ia ke kau ‘i he ngāue fakamalanga mo e fakataha‘angá. Kapau ‘oku fakakaukau ‘a e tokotaha ko iá ‘okú ke mateuteu pea ‘okú ke mo‘ui ‘o fakatatau ki he tu‘unga ‘a e Tohi Tapú, te mou fakataha leva mo e ongo mātu‘a ‘e toko ua ‘i he fakataha‘angá.

10 Ko e hā ‘e fai ‘i he fakataha ko iá? ‘E talanoa ‘a e ongo mātu‘á mo koe ke sio pe ‘okú ke mahino‘i mo tui ki he ngaahi akonaki Fakatohitapu tefitó, pe ‘okú ke talangofua ki he me‘a ‘oku lea‘aki ‘e he Tohi Tapú ‘i ho‘o mo‘ui faka‘ahó, pe ‘okú ke loto mo‘oni ke hoko ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. Manatu‘i ko e kau mātu‘á ‘oku nau tokanga‘i ‘a e mēmipa kotoa ‘o e fakataha‘angá, ‘o kau ai mo koe, ko ia ‘oua ‘e ilifia ke talanoa mo kinautolu. (Ngāue 20:28; 1 Pita 5:2, 3) ‘I he hili ‘a e fakatahá ni, ‘e tala atu ‘e he ongo mātu‘á pe ‘e lava ke ke kamata malanga mo e fakataha‘angá.

11. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ke fai ha ngaahi liliu ki mu‘a ke ke lava ‘o malanga mo e fakataha‘angá?

11 ‘E tala atu nai ‘e he ongo mātu‘á ‘oku fiema‘u ke ke fai ha ngaahi liliu lahi ange ki mu‘a ke ke kamata malanga mo e fakataha‘angá. Ko e hā ‘oku mātu‘aki mahu‘inga ai ‘a e ngaahi liliu ko iá? Koe‘uhí ‘i he‘etau talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo e ‘Otuá, ‘oku tau fakafofonga‘i ai ‘a Sihova pea kuo pau ke tau mo‘ui ‘i ha founga ‘oku fakalāngilangi‘i ai ia.​—1 Kolinitō 6:9, 10; Kalētia 5:19-21.

FAKATOMALA PEA TAFOKI

12. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke fakatomala ‘a e kakai kotoa pē?

12 ‘Oku ‘i ai mo e me‘a kuo pau ke fai ki mu‘a ke ke papitaisó. Na‘e pehē ‘e he ‘apositolo ko Pitá: “Ko ia ai, mou fakatomala pea tafoki koe‘uhi ke tāmate‘i ho‘omou ngaahi angahalá.” (Ngāue 3:19) ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e fakatomalá? ‘Oku ‘uhinga iá ke ongo‘i mātu‘aki fakame‘apango‘ia ‘i ha hala pē kuo tau fai. Ko e fakatātaá, kapau na‘á ke fehokotaki fakasino ta‘etaau ‘i ho‘o mo‘uí, ‘e fiema‘u leva ke ke fakatomala. Pea neongo kuó ke fai ho‘o lelei tahá ‘i ho‘o mo‘uí kotoa ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú, ‘oku kei fiema‘u pē ke ke fakatomala, koe‘uhí ‘oku tau angahala kotoa pē pea ‘oku fiema‘u ke kole fakamolemole ki he ‘Otuá.​—Loma 3:23; 5:12.

13. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e “tafoki”?

13 ‘Oku fe‘unga pē ‘a e ongo‘i fakame‘apango‘ia ‘i he me‘a kuó ke faí? ‘Ikai. Na‘e pehē ‘e Pita ‘oku toe fiema‘u ke ke “tafoki.” ‘Oku ‘uhinga ení ‘oku fiema‘u ke ke si‘aki ha tō‘onga hala pē ki mu‘a pea kamata ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. Ke fakatātaa‘i ení, sioloto atu ko ho‘o ‘uluaki fononga eni ki ha feitu‘u. Hili ha taimi si‘i, ‘okú ke ‘ilo‘i ‘okú ke ‘alu ‘i ha hala kehe. Ko e hā te ke faí? ‘Oku ‘ikai ha veiveiua te ke māmālie hifo, ‘o tu‘u, tafoki, pea ‘alu leva ‘i he hala totonú. ‘I he founga meimei tatau, ‘i ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú, te ke ‘ilo‘i nai ai ‘oku ‘i ai ha tō‘onga pe ngaahi me‘a ‘i ho‘o mo‘uí ‘oku fiema‘u ke liliu. Loto-lelei ke “tafoki”​—‘a ia, ke fai ‘a e ngaahi liliu ‘oku fiema‘ú—​pea kamata fai ‘a e me‘a ‘oku totonú.

FAI HA FAKATAPUI FAKAFO‘ITUITUI

Kuó ke palōmesi kia Sihova te ke tauhi kiate ia?

14. ‘Oku anga-fēfē ho‘o fakatapui koe ki he ‘Otuá?

14 Ko ha toe sitepu mahu‘inga ‘e taha ‘oku fiema‘u ke ke fai ki mu‘a ke ke papitaisó ko e fakatapui kia Sihova. ‘I ho‘o fakatapui kia Sihová, ‘okú ke fai ha lotu ‘o palōmesi ai te ke lotu kiate ia pē pea ‘ai hono finangaló ko e me‘a mahu‘inga taha ia ‘i ho‘o mo‘uí.​—Teutalōnome 6:15.

15, 16. Ko e hā ‘okú ne ue‘i ha taha ke ne fakatapui ki he ‘Otuá?

15 Ko e palōmesi ke tauhi pē kia Sihová ‘oku hangē ia ko e palōmesi ke luva atu ‘a e toenga ‘o ho‘o mo‘uí ki ha taha ‘okú ke ‘ofa ai. Sioloto atu ki ha tangata mo ha fefine ‘okú na faialea. ‘I he ‘ilo‘i lelei ange ‘e he tangatá ‘a e fefiné, ‘okú ne ‘ofa ‘iate ia pea loto ke mali mo ia. Neongo ko ha fili mafatukituki eni, ‘oku loto-lelei ‘a e tangatá ke tali ‘a e fatongiá ni ko ‘ene ‘ofa ‘iate iá.

16 ‘I ho‘o ako ‘o fekau‘aki mo Sihová, te ke hoko ai ‘o ‘ofa kiate ia pea loto ke fai ho‘o lelei tahá ‘i he tauhi kiate iá. ‘E ue‘i koe ‘e he me‘á ni ke ke lotu ‘o palōmesi te ke tauhi kiate ia. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú ko ha taha pē ‘oku loto ke muimui ‘ia Sīsū kuo pau ke ne “si‘aki ‘e ia ia.” (Ma‘ake 8:34) ‘Oku ‘uhinga iá ki he hā? ‘Oku ‘uhingá ‘okú ke fakamu‘omu‘a ‘a e talangofua kia Sihová ‘i ho‘o mo‘uí. Ko e me‘a ‘oku fiema‘u ‘e Sihová ‘oku mahu‘inga ange ia ‘i ho‘o ngaahi holí mo ho‘o taumu‘á.​—Lau ‘a e 1 Pita 4:2.

‘OUA ‘E ILIFIA ‘I HE TA‘ELAVAME‘Á

17. Ko e hā ‘oku ‘ikai fakatapui ai kia Sihova ‘a e ni‘ihi?

17 ‘Oku ‘ikai fakatapui kia Sihova ‘a e ni‘ihi ko ‘enau ilifia na‘a ‘ikai lava ke nau fai ki he‘enau palōmesi ke tauhi kiate iá. ‘Oku ‘ikai te nau loto ke siva ‘a e ‘amanaki ‘a Sihová, pe ‘oku nau faka‘uhinga nai kapau ‘oku ‘ikai te nau fakatapui kiate ia, ‘e ‘ikai leva fiema‘u ‘e Sihova ke nau fai ha fakamatala ki he me‘a ‘oku nau faí.

18. Ko e hā te ne tokoni‘i koe ke iku‘i ha manavahē pē ki hano ‘ai ke siva ‘a e ‘amanaki ‘a Sihová?

18 ‘E tokoni‘i koe ‘e ho‘o ‘ofa kia Sihová ke iku‘i ha manavahē pē ki hano ‘ai ke siva ‘ene ‘amanakí. Koe‘uhi ko ho‘o ‘ofa kiate iá, te ke fai ho‘o lelei tahá ke tauhi ho‘o palōmesi kiate iá. (Tangata Malanga 5:4; Kolose 1:10) He‘ikai te ke fakakaukau ‘oku fu‘u faingata‘a ke fai ‘a e finangalo ‘o Sihová. Na‘e tohi ‘a e ‘apositolo ko Sioné: “Ko e me‘a ‘eni ‘oku ‘uhinga ki ai ‘a e ‘ofa ki he ‘Otuá, ko ‘etau tauhi ‘ene ngaahi fekaú; pea ko ‘ene ngaahi fekaú ‘oku ‘ikai ke fakamafasia.”​—1 Sione 5:3.

19. Ko e hā ‘oku ‘ikai totonu ai ke ke ilifia he fakatapui kia Sihová?

19 ‘Oku ‘ikai fiema‘u ia ke ke haohaoa ka ke toki fakatapui kia Sihova. ‘Oku ‘ikai ‘aupito te ne ‘amanekina te tau fai ha me‘a lahi ange he me‘a ‘oku lava ke tau faí. (Saame 103:14) Te ne tokoni‘i koe ke ke fai ‘a e me‘a ‘oku totonú. (‘Aisea 41:10) Falala kia Sihova ‘aki ho lotó kotoa, pea “te ne fakatonutonu ho ngaahi halá.”​—Palōveepi 3:5, 6.

TALAKI ‘A E PŌPOAKÍ KI HA FAKAHAOFI

20. ‘I he hili ho‘o fakatapui fakafo‘ituitui ki he ‘Otuá, ko e hā ‘a e sitepu hono hokó?

20 ‘Okú ke tui ‘okú ke mateuteu ke fakatapui kia Sihova? Hili ho‘o fakatapui kia Sihová, ‘okú ke mateuteu ai ki he sitepu hono hokó. ‘Oku fiema‘u ke ke papitaiso.

21, 22. ‘E lava fēfē ke ke “talaki ‘a e pōpoaki” ‘o ho‘o tuí?

21 ‘Ai ke ‘ilo ‘e he sea ‘o e kulupu ‘o e kau mātu‘a ‘i ho‘o fakataha‘angá kuó ke fakatapui kia Sihova pea ‘okú ke loto ke ke papitaiso. Te ne ‘ai leva ha kau mātu‘a ke nau fakamanatu mo koe ‘a e ngaahi akonaki tefito ‘a e Tohi Tapú. Kapau te nau pehē ‘okú ke mateuteu, te nau tala atu ‘e lava ke ke papitaiso ‘i he ‘asemipilī pe fakataha-lahi hono hoko ‘a e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová. ‘I he ‘asemipilií, ‘e ‘i ai ha malanga ‘e fakamatala‘i ai ‘a e ‘uhinga ‘o e papitaisó. Ko e tokotaha te ne fai ‘a e malangá te ne ‘eke ki he fa‘ahinga kuo mateuteu ke papitaisó ha ongo fehu‘i faingofua. ‘I he tali ki he ongo fehu‘i ko iá, te ke hanga ai ‘o “talaki ‘a e pōpoaki” ‘o ho‘o tuí.​—Loma 10:10.

22 ‘I he hili iá te ke papitaiso leva. ‘E fakauku kakato koe ‘i he vaí. ‘E fakahaa‘i ‘e he papitaisó ki he tokotaha kotoa kuó ke fakatapui kia Sihova pea ‘okú ke hoko he taimi ko ení ko e taha ‘o e Kau Fakamo‘oni ‘a Sihová.

ME‘A ‘OKU FAKAFOFONGA‘I ‘E HO‘O PAPITAISÓ

23. ‘Oku ‘uhinga ki he hā ‘a e papitaiso “‘i he huafa ‘o e Tamaí mo e ‘Aló mo e laumālie mā‘oni‘oní”?

23 Na‘e pehē ‘e Sīsū ko ‘ene kau ākongá te nau papitaiso “‘i he huafa ‘o e Tamaí mo e ‘Aló mo e laumālie mā‘oni‘oní.” (Lau ‘a e Mātiu 28:19.) ‘Oku ‘uhinga ia ki he hā? ‘Oku ‘uhinga iá ‘okú ke ‘ilo‘i ‘a e tu‘unga mafai ‘o Sihová mo e ngafa ‘o Sīsū ‘i he taumu‘a ‘a e ‘Otuá pea mo e founga ‘oku ngāue‘aki ai ‘e he ‘Otuá ‘a hono laumālie mā‘oni‘oní ke fakahoko ‘a hono finangaló.​—Saame 83:18; Mātiu 28:18; Kalētia 5:22, 23; 2 Pita 1:21.

‘I ho‘o papitaisó, ‘okú ke fakahaa‘i ai ‘okú ke loto ke fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá

24, 25. (a) Ko e hā ‘oku fakafofonga‘i ‘e he papitaisó? (e) Ko e hā te tau lāulea ki ai ‘i he vahe faka‘osí?

24 ‘Oku fakafofonga‘i ‘e he papitaisó ha me‘a mātu‘aki mahu‘inga. ‘I hono fakauku koe ‘i he vaí, ‘oku ‘uhinga iá kuó ke mate, pe li‘aki ho‘o founga mo‘ui ki mu‘á. ‘I ho‘o ‘alu hake mei he vaí, te ke kamata ai ha mo‘ui fo‘ou ko hono fai ‘a e finangalo ‘o e ‘Otuá. ‘Oku fakahaa‘i ai te ke tauhi kia Sihova ‘i he taimí ni ‘o faai atu. Manatu‘i ‘oku ‘ikai te ke fakatapui ki ha tangata, kautaha, pe ko ha ngāue. Kuó ke fakatapui ‘a ho‘o mo‘uí kia Sihova.

25 Ko ho‘o fakatapuí te ne tokoni‘i koe ke ke fakatupulekina ha kaume‘a vāofi mo e ‘Otuá. (Saame 25:14) ‘Oku ‘ikai ‘uhinga eni iá ‘e fakahaofi ha taha koe‘uhí pē ko ‘ene papitaisó. Na‘e tohi ‘e he ‘apositolo ko Paulá: “Hanganaki ngāue‘i homou fakamo‘ui ‘o kimoutolú ‘i he manavahē mo e tetetete.” (Filipai 2:12) Ko e papitaisó ko e kamata‘angá pē ia. Ka ‘e lava fēfē ke ke nofo ofi kia Sihova? Ko e vahe faka‘osi ‘o e tohí ni ‘e tali ai ‘a e fehu‘i ko iá.