Nuba soo ri jñanrra texe kʼo mama ne pajina

Unu̷ge klik ngekʼua ri jñanrra yo ri xoru̷

XØRꞸ 19

Dya ri jyɇzi ri sʼiya e Jehová

Dya ri jyɇzi ri sʼiya e Jehová

1, 2. ¿Kjo søø ra mbøxkꞹji ra sɇchiji yo nrrumꞹ?

MBEÑEGE ke in nzhodʼꞹge kja dʼa bʼatrjꞹ kja yo paa ma e̱je̱ dyebʼe. Ga jmurꞹ yo ngo̱mꞹ, me juɇnsʼi ñe yꞹrꞹ na zɇzhi, kjanu ñe̱je̱ dyebʼe. Nutsʼkʼe i jodʼꞹ ja ri tsjo̱jo. Bʼꞹma me gi søge na joo ma gi chøtrʼꞹ ja ri tsjo̱jo ngekʼua dya ra mbøkʼꞹ.

2 Xo ga kjanu ri bʼꞹnkʼøjidya. Texe yo kjogꞹ kja ne xoñijomꞹ ni ma ga sʼodʼꞹyo. Bʼꞹma gi mange, “¿kjo søø ra mbøxkꞹgødya?”. Bʼꞹbʼꞹ na salmo kʼꞹ mama ga kjaba: “Ra xikʼø e Jehová: ‘Ngetsʼkʼe gi pjøxkꞹgø ñe gi kjakø [o gi dʼakꞹ] ra zɇzhigø. In Yosegø kʼꞹ ri ejmegø’” (Salmo 91:2). Ja̱a̱, e Jehová søø ra mbøxkꞹji ra sɇchiji yo nrrumꞹ yo ri pɇsʼijidya, xo ri tebʼeji ke ra dyakꞹji yo me na joo kja yo paa yo ra sⱥjⱥ.

3. ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra mbøxkꞹji e Jehová?

3 ¿Ja rga mbøxkꞹji e Jehová? Søø ra mbøxkꞹji zø pje nrre ma nrrumꞹ ra pɇsʼiji. E Jehová xenrra na zɇzhi ngekʼua ra mbøxkꞹji ma yo ntee nee ra tsjakꞹji kʼo na soʼo. Zø ra kjogꞹzꞹji yo na soʼo angeze søø ra jokꞹ texe kja yo paa yo ra sⱥjⱥ. Ngekʼua nu Biblia mama: “[Dya ri jyɇziji] ri sʼiyageji Mizhokjimi” (Judas 21, NTD). Ma ri negøji ra mbøxkꞹji e Jehová ra chɇzhiji a jmii angeze. ¿Ja rga kjagøjiyo?

SʼIYAGE MIZHOKJIMI JA GA SʼIYATSʼꞸ

4, 5. ¿Ja ga jñetse ke e Jehová me sʼiyazꞹji?

4 Ma ra pa̱rgøji ke me sʼiyazgøji e Jehová, nujyo ra mbøxkꞹji dya ra jɇzi ra sʼiyaji angeze. Ra mbeñegøji texe kʼo dʼakꞹji e Jehová. Go dyakꞹji ne xoñijomꞹ nu ja kjaa na punkjꞹ zaʼa kʼꞹ kisʼi lulu ñe añimale yo me na zøø. Xo o dyakꞹji jñonꞹ kʼꞹ na kijmi ñe nrreje kʼꞹ søø ra siji. Kja ne Biblia e Jehová xitsʼkøji pje ni chju̱u̱ ñe texe ja ga kjaa angeze. Pe yo xenrra ni mubi nge kʼꞹ me sʼiyazꞹji ngekʼua ba dyakꞹji o trʼii ro ne ngꞹxkꞹji yo nzhubꞹ (Juan 3:16). Nange kʼꞹ o nrru̱u̱ e Jesucristo nutsʼkøji søø ra tebʼeji ra dyakꞹji yo me na joo kja kʼo paa kʼo ra sⱥjⱥ.

5 E Jehová xo go ñʼeme o Reino nu ja ra manda o trʼii, nrreze ajensʼe ra jokꞹ yo nrrumꞹ ngekʼua dya kja ra supjreji. Angeze ra jokꞹ ne xoñijomꞹ ngekʼua me rna jotrjo, ga kjanu me ra mⱥji rga mimi yo ntee nrrexe yo paa (Salmo 37:29). E Jehová me sʼiyazꞹji ngekʼua jitsiji ja rga mimiji na joo yo padya. Xo xitsʼkøji ke søø ra zopjꞹji ñe me nee ra dyⱥrⱥ ma ra zopjꞹji. Nzi nazgøji ri unꞹji nguenrra ja ga sʼiyazꞹji e Jehová.

6. ¿Ja rgi sʼiyage e Jehová ja kʼo ga sʼiyatsʼꞹ?

6 ¿Ja rgi sʼiyage e Jehová ja ga sʼiyatsʼꞹ? Jyodʼꞹ ja rgi unꞹ pøjø nange texe yo dʼakʼꞹ. Ka̱ra̱ yo ntee yo dya unꞹji pøjø e Mizhokjimi, ix ma tsjaji ga kjanu ma e Jesús o e̱je̱ kja ne xoñijomꞹ. Na nu paa, e Jesús o jokꞹ na dyechʼa bʼɇzo kʼꞹ mi jⱥbʼⱥ o tsʼinge, pe dʼatrjo bʼɇzo o unꞹ pøjø angeze (Lucas 17:12-17). Xo ga kjanu ni jyodʼꞹ ra kjagøji. Pama ra unꞹgøji pøjø e Jehová.

7. ¿Ja rga jñetse ke ri sʼiyaji e Jehová?

7 Ra nuji pje ra kjaji ngekʼua ra jñetse ke ri sʼiyagøji e Jehová ja ga sʼiyazꞹji. E Jesús o xipji kʼo mi teñe angeze ke mi jyodʼꞹ ro sʼiyaji e Jehová ko texe o mꞹbʼꞹji, ko texe o in bidaji ñe ko texe o pjeñeji (xørꞹ Mateo 22:37). ¿Pje nee ra mamayo?

8, 9. ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra jñetse ke ri sʼiyaji e Jehová?

8 ¿Kjo ngextrjo ri mange ke gi sʼiyage e Jehová? Iyo, ma na kjuana ri sʼiyagøji e Jehová ko texe in mꞹbʼꞹji, in zakꞹji ñe in pjeñeji ra kjaji texe ja ga xitsiji angeze (Mateo 7:16-20). Ne Biblia mama ke ma na kjuana ri negøji e Yose, pɇski ra kjaji ja nzi ga mama. ¿Na sʼɇzhi ra kjaji ga kjanu? Iyo, nangeje dya “na jyꞹꞹ kʼo jñaa kʼo mama angeze ra kjaji” (xørꞹ 1 Juan 5:3).

9 Ma ra kjaji ja ga xitsiji e Jehová ra mimiji na joo ñe ra mⱥji (Isaías 48:17, 18). ¿Pje ra mbøxkꞹji ngekʼua dya ra jɇziji ra sʼiyaji e Jehová? Ra nuji.

SIDO RI CHɆZHI A JMII E JEHOVÁ

10. ¿Pjenga sido ri pa̱ra̱ ja ga kjaa e Jehová?

10 ¿Ja bi pjꞹrꞹ bi jogebi e Jehová? Ma bi xørꞹ ne Biblia o mbøxkʼꞹ ri pa̱ra̱ ja ma kjaa e Jehová ngekʼua bi pjꞹrꞹ bi jogebi. Chjenjui na sibi kʼꞹ sido zⱥrⱥ. Ne sibi ni jyodʼꞹ ra dyꞹtrʼꞹji o zaʼa ngekʼua dya ra juenchʼe, xo ga kjanu ma sido ri pa̱ra̱ ja ga kjaa e Jehová xenrra ri sʼiya angeze (Proverbios 2:1-5).

Nzakja na sibi kʼꞹ ni jyodʼꞹ zaʼa xo ri ñuu pje ri tsjaa ngekʼua dya ri jyɇzi ri sʼiya e Jehová

11. ¿Ja rgi søge ma xe ri pa̱trʼpa̱ o Jñaa e Diosi?

11 Ma dya ri jyɇzi ri xørꞹ ne Biblia, ra zichʼi kja in mꞹbʼꞹ yo ri pa̱rge. Ra nuji ja ma zøʼø yeje discípulo e Jesús ma o xipjibi ja rba zⱥdʼⱥ kʼo jñaa kʼo bi xørꞹbi. O potꞹ ba mamabi: “Ma o xitsibi pje nee ra mama kʼo o jña Mizhokjimi, me go zichʼi in mꞹbʼꞹbi” (Lucas 24:32).

12, 13. a) ¿Pje ra kjogꞹ ma dya ra pjønguenrraji zø ri sʼiyaji e Jehová? b) ¿Pje ra kjaji ngekʼua dya ra jɇzi ra sʼiyaji e Jehová?

12 Ja kʼo ma zøʼø kʼo discípulo ma o mba̱ra̱bi o jñaa Mizhokjimi, bʼꞹma me xo bi mⱥkje ma bi pa̱ra̱ pje mama ne Biblia, nujyo o mbøxkʼꞹ ri pa̱ra̱ ñe ri sʼiyage e Jehová. Ngekʼua dya gi nege ri jyɇzi ri sʼiya angeze (Mateo 24:12).

13 Ma gi jogebidya e Yose, pɇski ri ñuu pje ri tsjaa ngekʼua ri chɇzhi na joo a jmii angeze. Sido ri pjechi ja ga kjaa e Jehová ñe e Jesús, ri mbeñe ja ga kjaa yo na xørꞹ ñe ri ñuu ja rgi tsjayo (Juan 17:3). Ma ri xørꞹge ne Biblia, na joo ri tsjatsjɇge yo trʼønꞹ: “¿Pje jitsʼkøyo ja ga kjaa e Jehová? ¿Pjenga pɇski ra sʼiyagø angeze ko texe in mꞹbʼꞹ ñe in zakꞹ?” (1 Timoteo 4:15).

14. ¿Pje ra kjogꞹ ma nrrajmetrjo ri zopjꞹ e Yose?

14 Ma gi pa̱rge dʼa ntee, nrrajmetrjo gi ñabi ngekʼua ri jobi na joo. Xo ga kjanu ma nrrajmetrjo gi zopjꞹ e Jehová ri jobi na joo angeze (xørꞹ 1 Tesalonicenses 5:17). Me ni mubi o dyakꞹji e Yose ra zopjꞹji. Ni jyodʼꞹ ra zopjꞹji ko texe in mꞹbʼꞹji (Salmo 62:8). Dya ra yepeji kʼo ra xipjiji, ra xiji ja ga zøʼø in mꞹbʼꞹji. Ya ro nuji, ma sido ra xørꞹji ne Biblia ñe ra zopjꞹji e Jehová ndizi kja in mꞹbʼꞹji, dya ra jɇzi ra sʼiyaji angeze.

XIPJIGE YO DYAJA NTEE KJO NGE E JEHOVÁ

15, 16. ¿Ja gi ñuge ne bʼɇpji ke pɇskʼꞹ ri jichi yo ntee?

15 Ma dya ri negøji ra jyambꞹji e Jehová, pɇskʼꞹ ra xiji yo ntee ja ga kjaa yo ri kreoji. Ma ri jichiji yo ntee kjo ngeje e Jehová me ni mubi ne bʼɇpji (Lucas 1:74). E Jesús o mama ke texe yo na kjuana teñe angeze pɇski ra jichiji yo ntee. Nzi nazgøji pɇski ra xiji yo ntee pje ra tsjaa o Reino Mizhokjimi. ¿Kjo ya na kjage ne bʼɇpji? (Mateo 24:14; 28:19, 20).

16 E apóstol Pablo ma mi jichi kʼo ntee mi kjapꞹ me “ma mubi” ne bʼɇpji (2 Corintios 4:7). Nu bʼɇpji ke xenrra ni mubi ri tsjage, nge ma ri jichi yo ntee ja ga kjaa e Jehová. E Jehová dya ra jyombeñe ne bʼɇpji nu ri tsjage (Hebreos 6:10). Ma dya ri jyɇzi ri tsjage ne bʼɇpji, nutsʼkʼe ñe yo ntee yo ra dyⱥtkʼⱥ, ra søø ri chɇzhiji a jmii e Jehová ñe ra dyakʼꞹji ri mimiji texe yo paa (xørꞹ 1 Corintios 15:58). ¿Kjo bʼꞹbʼꞹ na bʼɇpji kʼꞹ xenrra ni mubi ñe ra tsjakʼꞹ ri mⱥjⱥ?

17. ¿Pjenga ra xⱥdʼⱥji ra zopjꞹji yo ntee o Jñaa e Yose?

17 Ni jyodʼꞹ ra xⱥdʼⱥji ra kjaji ne bʼɇpji. Pɇskʼꞹ ra ‘kjakjuana o ra xⱥdʼⱥji rga zopjꞹji yo ntee’ (2 Timoteo 4:2). Yo ntee pɇski ra mba̱ra̱ji pje nge o Reino e Yose. Ne Biblia mama ke ya bʼɇxtrjo kʼe paa ma ra jñꞹꞹ nguenrra e Jehová xo mama ke me xⱥdʼⱥ ñe ke dya ra mezhe ra sⱥjⱥ (Sofonías 1:14; Habacuc 2:3). Ja̱a̱, dya kja ra mezhe ra chjotꞹ e Jehová texe yo na sʼoo yo bʼꞹbʼꞹ kja ne xoñijomꞹ nu ja manda e Satanás. Pe otrʼꞹ ni jyodʼꞹ ra mba̱ra̱ yo ntee pje ra kjogꞹ ngekʼua ra juajnꞹji ma nee ra mbɇpiji e Jehová.

18. ¿Pjenga ni jyodʼꞹ ra matrʼꞹji e Jehová ko nujyo in kjuarmaji?

18 E Jehová nee ke ra matrʼꞹji ko nujyo in kjuarmaji. Ne Biblia mama: “Xo ni jyodʼꞹ ra potꞹ rga zopjꞹji yo mi kjuarmaji, ngekʼua ra sʼiyaji yo nin minteji y ra pjøskʼøjiyo. Ka̱ra̱ o kjuarma kʼo dya kja jmurꞹji ko kʼo nu kjuarmatsjɇji. Dya ni jyodʼꞹ akjanu. Ni jyodʼꞹ ra jmurꞹgøji y ra potꞹ rga zopjꞹji. Ni jyodʼꞹ na punkjꞹ ra kjaji akjanu, nangeje ri pa̱ra̱gøji ya ba chɇzhi kʼe paa” (Hebreos 10:24, 25). Pɇski ra kjaji texe yo ni jyodʼꞹ ngekʼua dya ra bʼɇzhiji rga jmurꞹji o rga mbejñiji. Ga kjanu ra potꞹ rga zɇchi in mꞹbʼꞹji.

19. ¿Pje ra mbøxkꞹji ra sʼiyaji yo in kjuarmaji ñe in kju̱ji?

19 Ma ri mage ja jmurꞹ (o mbejñiji) yo kjuarma ri chøtrʼꞹge kʼo ri jogebi ngekʼua ra mbøxkʼꞹ ri matrʼꞹge e Jehová. Na punkjꞹ kjuarma ñe kju̱ʼu̱ kʼꞹ ri pa̱ra̱ge xo kjaji texe kʼo ni jyodʼꞹ ngekʼua ra matrʼꞹji e Jehová. Xo pɇsʼiji nzhubꞹ bʼꞹma jyopꞹji. Ma ra jyꞹskʼꞹji dya ri tsjapꞹ nguenrra (xørꞹ Efesios 4:32). Ñuge kʼo na joo kʼꞹ kjaa yo kjuarma ñe yo kju̱ʼu̱, ga kjanu ra mbøxkʼꞹ ri sʼiya angezeji ñe ri jogebi na joo e Jehová.

RA MIMIJI JA GA NEE E YOSE

20, 21. ¿Pje nee ra mama ke ra bʼꞹbʼꞹtjoji jakʼo nzi ga nee e Yose?

20 E Jehová nee ke texe yo joji angeze ra mimiji na joo. Ne Biblia jitsʼkøji ke kʼo paa kʼo ba e̱je̱ dya kja ra minji nzakja yo paa yo ri bʼꞹnjidya.

E Jehová nee ke ri bʼꞹbʼꞹtjo, ¿xo gi negeyo?

21 Yo paa yo ra sⱥjⱥ ra minkʼøji texe yo paa dya ngextrjo 70 u 80 kjɇɇ. Me ra mⱥkjøji rga minkʼøji kja nu xoñijomꞹ kʼꞹ me rga zøø, dya kja ra sødyeji ñe dya kja ra bʼꞹbʼꞹ chu̱ʼu̱. Ngekʼo mama ne Biblia ke ra bʼꞹbʼꞹtjoji jakʼo nzi ga nee e Yose. E Jehová nee ke ra minkʼøji ga kjanu pe ra kjaji texe yo ni jyodʼꞹ ngekʼua ra nugøjiyo (1 Timoteo 6:12, 19, TNM).

22. a) ¿Pje ra kjaji ngekʼua ra bʼꞹbʼꞹtjoji ja ga nee e Yose? b) ¿Pjenga dya søø ra to̱go̱ji ke ra minkʼøji texe yo paa?

22 ¿Pje søø ra kjaji ngekʼua ra bʼꞹbʼꞹtjoji ja ga nee Mizhokjimi? Pɇski ra ‘kjaji na joo’ (1 Timoteo 6:18, NTD). Nee ra mama ke ra kjaji kʼo junsʼꞹ kja ne Biblia. Pe dya ra to̱go̱ji ra minkʼøji ja ga nee e Yose zø pje nrre ra kjagøji. Nujyo, nge yo unꞹ e Jehová texe yo na joo ga mbɇpi. Ga kjanu ga jñetse ke me sʼiyazꞹji (Romanos 5:15). In tatagøji kʼꞹ bʼꞹbʼꞹ ajensʼe me nee ra unꞹ yo o mbɇpji ra mimiji texe yo paa.

23. ¿Pjenga ri unꞹ in mꞹbʼꞹ ri dyⱥtⱥ e Jehová?

23 Tsjatsjɇge ne trʼønꞹ, “¿kjo ri matrʼꞹgø e Yose ja ga nee angeze?” Ma ri unꞹ nguenrra ke xe ni jyodʼꞹ ri potꞹ ja rgi mimi, ixti tsjagedya. Ma ri ejmegøji e Jehová ñe ri kjaji texe kʼo xitsiji, angeze pjøxkꞹji. E Jehová xo ra mbørꞹ o mbɇpji kja yo paa ma ra nguarꞹ ga manda e Satanás kja ne xoñijomꞹ. Nuʼma, e Jehová ra tsjaa yo ni jyodʼꞹ ngekʼua ra mimigøji kja ne xoñijomꞹ kʼꞹ me rga zøø texe yo paa ja nzi ba mama angeze. Ja̱a̱, nutsʼkʼe søø ri bʼꞹbʼꞹtrjo ja ga nee e Yose ma ixti unꞹ in mꞹbʼꞹ ri dyⱥtⱥ angeze.