Skip to content

Skip to table of contents

VAHE HONGOFULUMĀHIVA

Nofo Ofi kia Sihova

Nofo Ofi kia Sihova

1, 2. Ko fē ‘e lava ke tau ma‘u mei ai ha malu‘anga he ‘aho ní?

SIOLOTO atu ‘okú ke luelue ‘i tu‘a ‘i ha ‘aho afā. ‘Oku faka‘au ke fakapo‘uli ange ‘a e langí, tapa ‘a e ‘uhilá, pea kamata ke mana. Tuai-e-kemo ‘oku tō hifo ‘a e ‘uhá. ‘Okú ke kumi ki ha feitu‘u ke ke toi ai. He fiefia ē ‘i he faifai peá ke ma‘u ha feitu‘u ‘oku malu mo mātu‘ú!

2 ‘Oku tau ‘i ha tu‘unga meimei tatau he ‘ahó ni. Ko e tu‘unga ‘o e māmaní ‘oku faka‘au ke toe kovi ange. ‘Okú ke fifili nai, ‘Ko fē te u ma‘u ai ha malu‘angá?’ Na‘e tohi ‘a e tokotaha-tohi-sāmé: “Te u pehē kia Sihova: ‘Ko koe ‘a hoku hūfanga‘angá mo hoku malu‘angá, ko hoku ‘Otua ‘a ia ‘oku ou falala ki ai.’” (Saame 91:2) ‘Io, ‘oku lava ke ‘omi ‘e Sihova ha fakafiemālie he taimí ni ki he‘etau ngaahi palopalemá, pea ‘okú ne ‘omi ha ‘amanaki fisifisimu‘a ki he kaha‘ú.

3. ‘E lava fēfē ke tau ‘ai ‘a Sihova ko hotau hūfanga‘anga?

3 ‘E lava fēfē ke malu‘i kitautolu ‘e Sihova? ‘E lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke fekuki mo ha‘atau palopalema pē, pea ‘okú ne mālohi mama‘o ange ‘i ha taha pē ‘oku feinga nai ke ne fai mai ha kovi. Neongo kapau ‘oku hoko ha kovi kiate kitautolu he taimí ni, ‘e lava ke tau fakapapau‘i ‘e fakalelei‘i ‘e Sihova ‘a e maumau ko iá ‘i he kaha‘ú. ‘Oku fakalototo‘a‘i kitautolu ‘e he Tohi Tapú: “Tauhi kimoutolu ‘i he ‘ofa ‘a e ‘Otuá.” (Sute 21) ‘Oku fiema‘u ke tau nofo ofi kia Sihova ke tau ma‘u ‘ene tokoní lolotonga ‘a e taimi faingata‘á. Ka ‘e lava fēfē ke tau fai iá?

TALI KI HE ‘OFA ‘A E ‘OTUÁ

4, 5. Kuo anga-fēfē hono fakahāhā mai ‘e Sihova ‘ene ‘ofá?

4 Ke nofo ofi kia Sihova, ‘oku fiema‘u ke tau ‘ilo‘i ‘a e lahi ‘o ‘ene ‘ofa ‘iate kitautolú. Fakakaukau atu ki he me‘a kotoa kuo fai ‘e Sihova ma‘atautolú. Kuó ne foaki mai ha māmani faka‘ofo‘ofa pea fakafonu ia ‘aki ‘a e ‘ulu‘akau mo e fanga manu fakato‘oaloto. Kuó ne foaki mai foki ha me‘akai vovo ke tau kai mo ha vai ma‘a ke tau inu. ‘I he Tohi Tapú, kuo ako‘i mai ai ‘e Sihova ‘a hono huafá mo hono ngaahi ‘ulungaanga fisifisimu‘á. Hiliō he me‘a kotoa, na‘á ne fakahaa‘i mai ‘ene ‘ofá ‘i he‘ene fekau‘i hifo ‘a hono ‘Alo ‘ofeiná, ‘a Sīsū, ki he māmaní ke foaki ‘ene mo‘uí ma‘atautolu. (Sione 3:16) Pea koe‘uhi ko e feilaulau ko iá, ‘oku tau ma‘u ai ha ‘amanaki fisifisimu‘a ki he kaha‘ú.

5 Kuo tokonaki mai ‘e Sihova ‘a e Pule‘anga Faka-Mīsaiá, ko ha founga-pule fakahēvani kuo vavé ni ke ne fakangata ‘a e faingata‘á kotoa. ‘E ngaohi ‘e he Pule‘angá ‘a e māmaní ko ha palataisi, ke nofo ai ‘a e tokotaha kotoa ‘i he melino mo e fiefia ‘o ta‘engata. (Saame 37:29) Ko e toe founga ‘e taha kuo fakahaa‘i ai ‘e Sihova ‘ene ‘ofá ko hono ako‘i kitautolu ke mo‘ui ‘i he founga lelei taha ‘e ala lavá he taimí ni. ‘Okú ne toe fakaafe‘i mai ke tau lotu ange kiate ia, pea ‘okú ne mateuteu ma‘u pē ke fanongo mai ki he‘etau lotú. Kuo fakahaa‘i mahino mai ‘e Sihova ‘a ‘ene ‘ofá ki he tokotaha kotoa pē.

6. ‘Oku totonu ke fēfē ho‘o tali ki he ‘ofa ‘a Sihová?

6 ‘Oku totonu ke fēfē ho‘o tali ki he ‘ofa ‘a Sihová? Fakahaa‘i kiate ia ho‘o fakamālō‘ia ‘a e me‘a kotoa kuó ne fai ma‘aú. Ko hono pangó, ‘oku ‘ikai hounga‘ia ai ‘a e tokolahi he ‘ahó ni. Na‘e hoko ‘a e me‘a tatau ‘i he ‘i māmani ‘a Sīsuú. ‘I he taimi ‘e taha, na‘e fakamo‘ui ai ‘e Sīsū ha kau kilia ‘e toko hongofulu, ka ko e toko taha pē na‘e fakamālō kiate iá. (Luke 17:12-17) ‘Oku tau loto ke tau hangē ko e tangata na‘e fakamālō kia Sīsuú. ‘Oku tau loto ma‘u pē ke fakamālō kia Sihova.

7. ‘Oku totonu ke lahi fēfē ‘etau ‘ofa kia Sihová?

7 ‘Oku toe fiema‘u ke tau fakahāhā ‘etau ‘ofa kia Sihová. Na‘e tala ‘e Sīsū ki he‘ene kau ākongá kuo pau ke nau ‘ofa kia Sihova ‘aki honau lotó kotoa, mo‘uí kotoa, mo honau ‘atamaí kotoa. (Lau ‘a e Mātiu 22:37.) ‘Oku ‘uhinga iá ki he hā?

8, 9. ‘Oku lava fēfē ke tau fakahāhā kia Sihova ‘oku tau ‘ofa kiate ia?

8 ‘Oku fe‘unga ke tau pehē pē ‘oku tau ‘ofa kia Sihova? ‘Ikai. Kapau ‘oku tau ‘ofa kia Sihova ‘aki hotau lotó, mo‘uí, mo e ‘atamaí kotoa, te tau fakahāhā ‘etau ‘ofa kiate iá ‘i he‘etau ngaahi ngāué. (Mātiu 7:16-20) ‘Oku ako‘i mahino mai ‘e he Tohi Tapú kapau ‘oku tau ‘ofa ki he ‘Otuá, te tau talangofua ki he‘ene ngaahi fekaú. ‘Oku faingata‘a ia? ‘Ikai, he ko e ngaahi fekau ‘a Sihová “‘oku ‘ikai ke fakamafasia.”​—Lau ‘a e 1 Sione 5:3.

9 ‘I he‘etau talangofua kia Sihová, ‘oku tau ma‘u ai ha mo‘ui fiefia mo fiemālie. (‘Aisea 48:17, 18) Ka ko e hā te ne tokoni‘i kitautolu ke tau nofo ofi kia Sihová? Tau sio angé ki aí.

HOKOHOKO ATU ‘A E ‘UNU‘UNU KE OFI ANGE KIA SIHOVÁ

10. Ko e hā ‘oku totonu ai ke hokohoko atu ho‘o ako fekau‘aki mo Sihová?

10 Na‘e anga-fēfē ho‘o hoko ko e kaume‘a ‘o Sihová? ‘I ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú, ‘okú ke ‘ilo lahi ange ai kia Sihova pea fakatupulekina ha kaume‘a mo ia. Ko e kaume‘a ko ení ‘oku hangē ia ko ha afi ‘okú ke loto ke hokohoko atu ‘ene uló. Hangē pē ko e fiema‘u ki ha afi ha fefie ke uló, ‘oku fiema‘u ke hokohoko atu ho‘o ako fekau‘aki mo Sihová ke tauhi ke mālohi ho‘omo kaume‘á.​—Palōveepi 2:1-5.

Ko ho‘o ‘ofa kia Sihová, ‘i he‘ene hangē ha afí, ‘oku fiema‘u ki ai ha fefie ke hokohoko atu ‘ene uló

11. ‘E fēfē hono ue‘i koe ‘e he akonaki ‘a e Tohi Tapú?

11 ‘I he hokohoko atu ho‘o ako ‘a e Tohi Tapú, te ke ‘ilo ai ‘a e ngaahi me‘a ‘e a‘u mo‘oni ki ho lotó. Vakai angé ki he anga ‘o e ongo‘i ‘a e toko ua ‘o e kau ākonga ‘a Sīsuú ‘i hono fakamatala‘i ange ‘e Sīsū ‘a e ngaahi kikite ‘i he Tohi Tapú. Na‘á na pehē: “‘Ikai ne vela hota lotó ‘i he‘ene lea kiate kitaua ‘i he halá, ‘i he‘ene veteveteki kakato mai ‘a e Folofolá kiate kitauá?”​—Luke 24:32.

12, 13. (a) Ko e hā ‘e lava ke hoko ki he‘etau ‘ofa ki he ‘Otuá? (e) ‘E lava fēfē ke tau tauhi ke mo‘ui ‘a ‘etau ‘ofa kia Sihová?

12 Hangē ko e maongo ki he loto ‘o e ongo ākongá ‘ena mahino‘i ‘a e Folofolá, na‘á ke ongo‘i nai ‘a e loto-māfana tatau ‘i ho‘o kamata mahino‘i ‘a e Tohi Tapú. Na‘e tokoni‘i koe ‘e he me‘á ni ke ke ‘ilo‘i ‘a Sihova pea ‘ofa kiate ia. ‘Oku ‘ikai te ke loto ke momoko ‘a e ‘ofa ko ení.​—Mātiu 24:12.

13 ‘I ho‘o kaume‘a pē mo e ‘Otuá, ‘oku fiema‘u ke ke ngāue mālohi ke tauhi ke mālohi ‘a ho‘omo kaume‘á. Kuo pau ke hokohoko atu ‘a ho‘o ako fekau‘aki mo ia mo Sīsuú pea fakakaukau ki he me‘a ‘okú ke akó mo e founga ‘e lava ke ke ngāue‘aki ai ia ‘i ho‘o mo‘uí. (Sione 17:3) ‘I ho‘o lau pe ako ‘a e Tohi Tapú, ‘eke hifo kiate koe: ‘Ko e hā ‘oku ako‘i mai ‘e he me‘á ni ‘o fekau‘aki mo Sihova ko e ‘Otuá? Ko e hā ‘oku totonu ai ke u ‘ofa kiate ia ‘aki hoku lotó mo ‘eku mo‘uí kotoá?’​—1 Tīmote 4:15.

14. ‘Oku anga-fēfē ‘a e tokoni ‘a e lotú ki hono ‘ai ke mālohi ‘etau ‘ofa kia Sihová?

14 ‘I he ‘i ai hao kaume‘a leleí, ‘okú ke talanoa ma‘u pē mo ia, pea ‘oku ‘ai ‘e he me‘á ni ke mālohi ho‘omo kaume‘á. ‘I he founga tatau, ko ‘etau talanoa ma‘u pē mo Sihova ‘i he lotú, ‘oku ‘ai ai ke mālohi ‘etau ‘ofa kiate iá. (Lau ‘a e 1 Tesalonaika 5:17.) Ko e lotú ko ha me‘a‘ofa fisifisimu‘a mei he‘etau Tamai fakahēvaní. ‘Oku totonu ke tau lea ma‘u pē kiate ia mei hotau lotó. (Saame 62:8) ‘Oku ‘ikai totonu ke tau toutou lea‘aki ma‘uloto ‘etau lotú, ka ‘oku totonu ke tau ‘uhinga‘i mo‘oni ‘a e me‘a ‘oku tau lea‘akí. ‘Io, kapau ‘e hokohoko atu ‘etau ako ‘a e Tohi Tapú pea lotu mei hotau lotó, te tau ‘ai ai ke mālohi ‘etau ‘ofa kia Sihová.

TALANOA KI HE NI‘IHI KEHÉ FEKAU‘AKI MO SIHOVA

15, 16. ‘Oku anga-fēfē ho‘o vakai ki he ngāue fakamalangá?

15 Kapau ‘oku tau loto ke nofo ofi ai pē kia Sihova, ‘oku toe fiema‘u ke tau talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo ‘etau tuí. Ko e talanoa ki he ni‘ihi kehé fekau‘aki mo Sihová ko ha monū fisifisimu‘a ia. (Luke 1:74) Pea ko ha fatongia ia na‘e ‘oange ‘e Sīsū ki he kau Kalisitiane mo‘oní kotoa. Ko kitautolu taki taha ‘oku totonu ke tau malanga‘i ‘a e ongoongo lelei ‘o e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. Kuó ke ‘osi fai eni?​—Mātiu 24:14; 28:19, 20.

16 Na‘e ‘ilo‘i ‘e he ‘apositolo ko Paulá ‘oku mahu‘inga ‘aupito ‘a e ngāue fakamalangá; na‘á ne ui ia ko ha ‘koloa.’ (2 Kolinitō 4:7) Ko e talanoa ki he ni‘ihi kehé ‘o fekau‘aki mo Sihova mo ‘ene taumu‘á ‘a e ngāue mahu‘inga taha ‘e lava ke ke faí. Ko ha founga ia ke ke tauhi ai kia Sihova, pea ‘okú ne fakamahu‘inga‘i ‘a e me‘a ‘okú ke fai ma‘aná. (Hepelū 6:10) ‘Oku malava foki ke ‘aonga ‘a e malangá kiate koe mo e fa‘ahinga ‘oku fanongo kiate koé koe‘uhí ‘okú ke tokoni‘i ‘a e ni‘ihi kehé mo koe tonu ke ‘unu‘unu ofi kia Sihova pea ma‘u ‘a e mo‘ui ta‘engatá. (Lau ‘a e 1 Kolinitō 15:58.) ‘Oku toe ‘i ai ha ngāue ‘e lava ke ne ‘oatu kiate koe ha fiemālie lahi ange?

17. Ko e hā ‘oku fiema‘u fakavavevave ai ‘a e ngāue fakamalangá?

17 ‘Oku mātu‘aki fiema‘u fakavavevave ‘a e ngāue fakamalangá. ‘Oku totonu ke tau “malanga‘i ‘a e folofolá,” pea “fai fakavavevave ia.” (2 Tīmote 4:2) ‘Oku fiema‘u ke fanongo ‘a e kakaí fekau‘aki mo e Pule‘anga ‘o e ‘Otuá. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e ‘aho lahi ‘o Sihová ‘oku ofi! ‘Oku ofi ia pea ‘oku tu‘unuku vave ‘aupito mai!” Ko e ngata‘angá “‘e ‘ikai ke tōmui!” (Sēfanaia 1:14; Hapakuke 2:3) ‘Io, kuo vavé ni ‘aupito ke faka‘auha ‘e Sihova ‘a e māmani fulikivanu ‘o Sētané. Ki mu‘a ke hoko iá, ‘oku fiema‘u ke fai ha fakatokanga ki he kakaí koe‘uhi ke nau fili ke tauhi kia Sihova.

18. Ko e hā ‘oku totonu ai ke tau lotu kia Sihova fakataha mo e kau Kalisitiane mo‘oni kehé?

18 ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke tau lotu kiate ia fakataha mo e kau Kalisitiane mo‘oni kehé. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Tuku ke tau fetokanga‘aki koe‘uhi ke faka‘ai‘ai ai kitautolu ki he ‘ofá mo e ngaahi ngāue leleí, ‘o ‘oua ‘e li‘aki ‘a ‘etau fakataha fakatahatahá, ‘o hangē ko ia ‘oku anga‘aki ‘e he ni‘ihi, kae fefakalototo‘a‘aki, pea toe ‘āsili angé ‘i ho‘omou sio ko ia ki he fakaofiofi mai ‘a e ‘ahó.” (Hepelū 10:24, 25) ‘Oku totonu ke tau fai hotau lelei tahá ke ma‘u ‘etau ngaahi fakatahá kotoa. ‘Oku ‘omai ‘e he ngaahi fakatahá ha faingamālie ke tau fefakalototo‘a‘aki mo fefakaivimālohi‘aki ai.

19. Ko e hā ‘e lava ke ne tokoni‘i kitautolu ke tau ‘ofa ‘i hotau fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané?

19 ‘I ho‘o ma‘u ‘a e ngaahi fakatahá, te ke ma‘u ai ha ngaahi kaume‘a lelei te nau tokoni‘i koe ke ke lotu kia Sihova. Te ke fetaulaki ai mo e fanga tokoua mo e fanga tuofāfine kehekehe, ‘oku nau fai honau lelei tahá ke lotu kiate ia ‘o hangē ko koé. Pea ‘oku nau ta‘ehaohaoa mo fai ha fehālaaki hangē ko koé. ‘I he‘enau fai iá, mateuteu ke fakamolemole‘i kinautolu. (Lau ‘a e Kolose 3:13.) Tokanga ma‘u pē ki he ‘ulungaanga lelei ‘o ho fanga tokoua mo e fanga tuofāfine Kalisitiané, he ‘i he fai peheé ‘e tokoni‘i ai koe ke ke ‘ofa ‘iate kinautolu mo ‘unu‘unu ‘o toe ofi ange ai pē kia Sihova.

KO E MO‘UI MO‘ONÍ

20, 21. Ko e hā ‘a e “mo‘ui mo‘oní”?

20 ‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke ma‘u ‘e hono ngaahi kaume‘á kotoa ‘a e mo‘ui lelei taha ‘e ala lavá. ‘Oku ako‘i mai ‘e he Tohi Tapú ko ‘etau mo‘ui ‘i he kaha‘ú ‘e kehe faka‘aufuli ia mei he‘etau mo‘ui he ‘aho ní.

‘Oku fiema‘u ‘e Sihova ke ke ma‘u ‘a e “mo‘ui mo‘oní.” Te ke ma‘u ia?

21 ‘I he kaha‘ú, te tau mo‘ui ai ‘o ta‘engata, ‘o ‘ikai ‘i ha ta‘u pē ‘e 70 pe 80. Te tau fiefia ‘i he “mo‘ui ta‘engatá” ‘i he mo‘ui lelei haohaoa, melino, mo fiefia ‘i ha palataisi faka‘ofo‘ofa. Ko e me‘a ia ‘oku ui ‘e he Tohi Tapú ko e “mo‘ui mo‘oní.” ‘Oku tala‘ofa ‘e Sihova te ne ‘omai ‘a e mo‘ui mo‘oni ko ení, ka kuo pau ke tau fai ‘a e me‘a kotoa te tau malavá he taimí ni ke tau “piki ma‘u” ki ai.​—1 Tīmote 6:12, 19.

22. (a) ‘E lava fēfē ke tau “piki ma‘u ki he mo‘ui mo‘oní”? (e) Ko e hā ‘oku ‘ikai lava ai ke tau ngāue‘i ‘a e mo‘ui ta‘engatá?

22 ‘E lava fēfē ke tau “piki ma‘u ki he mo‘ui mo‘oní”? Kuo pau ke tau “failelei” pea “hulu atu ‘i he ngaahi ngāue lelei.” (1 Tīmote 6:18) ‘Oku ‘uhinga ení ‘oku fiema‘u ke tau ngāue‘aki ‘a e me‘a ‘oku tau ako mei he Tohi Tapú. Ka ko e mo‘ui mo‘oní ‘oku ‘ikai fakatu‘unga ia ‘i he‘etau ngaahi feingá. He‘ikai ‘aupito lava ke tau ngāue‘i ‘a e mo‘ui ta‘engatá. Ko ha me‘a‘ofa ta‘etotongi ia meia Sihova ki he‘ene kau sevāniti faitōnungá, ko ha fakatātā ia ‘o ‘ene “‘ofa ma‘ata‘atā.” (Loma 5:15) ‘Oku fiema‘u mo‘oni ‘e he‘etau Tamai fakahēvaní ke foaki ki he‘ene kau sevāniti faitōnungá ‘a e me‘a‘ofá ni.

23. Ko e hā ‘oku fiema‘u ai ke ke fai ‘a e fili totonú he taimi ní?

23 ‘Eke hifo kiate koe, ‘‘Oku ou lotu ki he ‘Otuá ‘i he founga ‘okú ne hōifua aí?’ Kapau ‘okú ke ‘ilo ‘oku fiema‘u ke ke fai ha liliu, ‘oku totonu ke ke fai leva ia. ‘I he‘etau falala kia Sihova pea fai ‘a e me‘a kotoa te tau malavá ke talangofua kiate ia, ‘e hoko ai ‘a Sihova ko hotau hūfanga‘anga. Te ne malu‘i ‘ene kakai faitōnungá he lolotonga ‘a e ngaahi ‘aho faka‘osi ‘o e māmani fulikivanu ‘a Sētané. Pea ‘e fakapapau‘i ‘e Sihova te tau mo‘ui ‘i Palataisi ‘o ta‘engata, ‘o hangē tofu pē ko ia na‘á ne tala‘ofa‘akí. ‘Io, ‘e lava ke ke ma‘u ‘a e mo‘ui mo‘oní kapau ‘okú ke fai ‘a e fili totonú he taimí ni!