Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

KAPITULO 19

Moka wakan yamigoʼajel ja Jyoba

Moka wakan yamigoʼajel ja Jyoba

1, 2. ¿Bʼa oj jtaʼ jkoltajeltik ja bʼa jtyempotiki?

PENSARAʼAN JA IT: ja weʼn wajuma bʼa jun bʼej sok junta chʼaykʼujol musnaji ja satkʼinali. Och lijpuk, och okʼuk ja chawuki sok kʼe ya jun tsatsal awasero. Ja weʼn ajnelxta waxa leʼa jun lugar bʼa oj wa ekʼuk ja jaʼi. ¡Jelni xlikiki xa wabʼ yajni waxa taʼa jun lugar bʼa mi oj poxan!

2 Ja bʼa jtyempotiki, jachtik wan ekʼel. Wanxta jomel ja luʼumkʼinali. Bʼobʼta waxa jobʼo abʼaj: «¿Bʼa oj jtaʼ jkoltajeltika?». Jun tsʼijbʼanum bʼa Biblia yala: «Ja keʼn oj kalyabʼ ja Jyoba: ‹Weʼnani ja jkoltanumi sok ja mero jtalnanumi, ja jDyos maʼ meran wa xjipa jkʼujol›» (Salmo 91:2). Ja Jyoba wani xbʼobʼ skoltayotik soka jwokoltiki. Sok wa xyaʼakitik jun tsamal smajlajel.

3. ¿Jasa oj jkʼuluktik bʼa oj skoltayotik ja Jyoba?

3 ¿Jastal wa stalnayotik ja Jyoba? Ja yeʼn ojni skoltayotik bʼa kuchelkujtik chikan jas wokol xtʼaspuntik. Chomajkil, masni jel ja yip ja yeʼn yuj chikan maʼ wa sleʼa modo oj yixtalaʼukotik. Yujkʼa ay jas ekʼ jbʼajtik bʼa mi lekuk, wani xbʼobʼ jkʼuʼuktik lek ja Jyoba oj stojbʼes ja bʼa tyempo jakumi. Ja Biblia wa stsatsankʼujolanotik jachuk: «Ajyanic [...] ja [bʼa] syajal scʼujol ja Diosi» (Judas 21). Bʼa oj skoltayotik ja Jyoba ja bʼa jwokoltiki, tʼilani mok katikan yamigoʼajel. Pe ¿jasa oj jkʼuluktik bʼa oj lajxukujtik?

JEʼA WAXA YAJTAY JA DYOS MAʼ WA SYAJTAYA

4, 5. ¿Jastal sjeʼunej ja Jyoba wa syajtayotik?

4 Bʼa mi oj katikan yamigoʼajel ja Jyoba, tʼilani oj kabʼtik stojol janekʼto wa syajtayotik. Pensaraʼan yibʼanal ja jas skʼulunej bʼa keʼntik. Yaʼunejkitik jun tsamal Luʼum bʼa bʼutʼel teʼaltik sok chanteʼik. Cha yaʼunejkitik jwaʼeltik bʼa jel x-ajbʼani sok jitsan jaʼ. Chomajkil, ja Jyoba sjeʼunejkitik ja bʼa Biblia jas sbʼiʼil ja yeʼn sok ja tsamalik smodo yiʼoji. Pe ja niwan yajtanel sjeʼakitiki jaʼa yajni sjekakon ja Yunin jel skʼana, ja Jesús, bʼa yaʼa ja sakʼanil yuj keʼntik (Juan 3:16). Stsʼakatal ja it, ayni kiʼojtik jun tsamal smajlajel.

5 Ja Jyoba yaʼunej kujlajuk bʼa satkʼinal ja sGobyerno ja Mesías. Ja gobyerno it ojxta xchʼaysnajel ja wokoli sok oj ya pax jun tsamal kʼachinubʼ ja Luʼumi. Ja tiw tolabida lamanxa oj ajyukotik sok gustoxa (Salmo 37:29). Ja Jyoba cha sjeʼunej wa syajtayotik yujni sjeʼunejkitik jastal oj kitik jun lekil jsakʼaniltik. Chomajkil, wa slokowotik bʼa oj katikyi orasyon sok tolabida pwesto ay bʼa oj smaklayotik. Jastalni wa xkilatik, ja Jyoba merani lek wa syajtayotik.

6. ¿Jastal oj bʼobʼa jeʼ waxa waʼa tsʼakatal yuja syajal skʼujol ja Jyoba?

6 ¿Jastal oj bʼobʼa jeʼ waxa waʼa tsʼakatal yuja syajal skʼujol ja Jyoba? Ila chaʼanyabʼalil ja jastik skʼulunej bʼa weʼna. Tristeni yabʼjel, pe ja kristyanoʼik ja wego mini xyaʼawe tsʼakatal. Sok jachni ekʼ ja bʼa styempo ja Jesús. Bʼa jun ekʼele, ja Jesús stojbʼes lajune winik bʼa ayiʼoje lepra, pe kechan june yaʼa tsʼakatal (Lucas 17:12-17). Ja keʼntiki jach wa xkʼana oj jkʼuluktik jastal ja winik jaw. Tolabida wa xkʼana oj katikyi tsʼakatal ja Jyoba.

7. ¿Jastal oj jyajtaytik ja Jyoba?

7 Cha tʼilani oj jetik wa xyajtaytik ja Jyoba. Ja Jesús yala yabʼ ja snebʼumanik bʼa tʼilan oj syajtaye ja Jyoba sok spetsanil ja skʼujole, ja yaltsile sok ja spensare (kʼuman ja Mateo 22:37). ¿Jas wa stojolan ja it?

8, 9. ¿Jastal wa xjeʼatikyi ja Jyoba wa xyajtaytik?

8 ¿Malanta maʼ oj kaltik wa xyajtaytik ja Jyoba? Miyuk. Ta wa xyajtaytik ja Jyoba sok spetsanil jkʼujoltik, kaltsiltik sok jpensartik, ojni jetik soka jas wa xkʼulantiki (Mateo 7:16-20). Ja Biblia jaman lek wa sjeʼa ta wa xyajtaytik ja Dyosi, ojni jkʼuʼuktik ja smandariki. ¿Jel maʼ wokol ja jaw? Miyuk, yujni ja smandarik ja Jyoba mi wokoluk skʼuʼajel (kʼuman ja 1 Juan 5:3).

9 Yajni kʼuʼabʼal aytik soka Jyoba, jelni gusto wala ajyitik sok ay stojolil ja jsakʼaniltiki (Isaías 48:17, 18). Pe ¿jasa oj skoltayotik bʼa mi oj katikan yamigoʼajel ja Jyoba? La kiltik.

AYIJBʼUK MAS JA JASTAL WAXA WILA BʼAJ SOKA JYOBA

10. ¿Jas yuj tʼilan moka wakan snebʼjel sbʼaja Jyoba?

10 ¿Jastal kʼota wamigoʼuk ja Jyoba? Yajni ocha paklay ja Biblia, anaʼa sbʼaj mas ja Jyoba sok kʼe awamigoʼuk. Ja it jach jastal ja kʼakʼi. Bʼa mi oj tupuk, tʼilan oj wa ochyi siʼil. Ja it wa xkʼan yal tʼilan moka wakan snebʼjel sbʼaja Jyoba bʼa mi oja wakan yamigoʼajel (Proverbios 2:1-5).

Ja syajal akʼujol sbʼaja Jyoba jach jastal ja kʼakʼi: tʼilan oj wa ochyi siʼil bʼa mi oj tupuk.

11. ¿Jastal oja wabʼ ja weʼn sbʼaja jastik oja nebʼ ja bʼa Biblia?

11 Yajni mas wana spaklajel och ja Biblia, ojni anebʼ jastik junuk bʼa oj kʼot man akʼujol. Ilawil jastal yabʼye chawane snebʼumanik ja Jesús yajni ja yeʼn xcholo yabʼ jas wa stojolan jujuntik jastik alubʼalkan oj ekʼuk. Ja yeʼnle yalawe: «¿Mi ma jel alegre huaj ja [kaltsiltik] cuando huan loil jan jmoctic ja ba beji, como jaʼ ni huan seejel quitic ja jas tzʼijbanubal ja ba slibro ja Diosi?» (Lucas 24:32).

12, 13. a) ¿Jasa oj bʼobʼ ekʼ sbʼaj ja syajal jkʼujoltik sbʼaja Dyosi? b) ¿Jasa oj jkʼuluktik bʼa mi oj chʼayuk ja syajal jkʼujoltik sbʼaja Jyoba?

12 Ja jas jejiyile ja chabʼ nebʼumanik yuja Jesús kʼotni man skʼujole. Bʼobʼta ja weʼn cha jelni snikawa yajni kʼe awabʼ stojol ja Biblia. Ja jaw, skoltaya bʼa wa naʼa sbʼaj ja Jyoba sok kʼota yajtay. Sen mini xa kʼana oj chʼayuk ja yajtanel jawi (Mateo 24:12).

13 Yuja awamigoxa ja Dyosi, tʼilani oja kʼujoluk bʼa yajel yijbʼuk ja jastal waxa wilabʼajsoki. Ja yuj, tʼilan moka wakan snebʼjel sbʼaja Jyoba sok sbʼaja Jesús. Chomajkil, tʼilan oja pensaraʼuk ja bʼa jas waxa nebʼa sok yiljel jastal oj wa makunuk ja bʼa wa sakʼanili (Juan 17:3). Yajni xa kʼuman ma xa paklay ja Biblia, jobʼo abʼaj: «¿Jasa wa sjeʼaki ja it sbʼaja Jyoba? ¿Jas yuj tʼilan oj jyajtay ja Dyos sok spetsanil ja jkʼujol sok kaltsil?» (1 Timoteo 4:15).

14. ¿Jastal wa skoltayotik ja orasyon bʼa yij oj ajyuk ja syajal jkʼujoltik sbʼaja Jyoba?

14 Ta aya wiʼoj juna lekil awamigo, sen tikʼanxta wala loʼilanisok. Ja it wa xya yijbʼuk mas ja jastal waxa wilabʼajsoki. Junxtani soka jaw, ja syajal jkʼujoltik sbʼaja Jyoba yijni wa x-ajyi yajni tikʼan wa xkʼumantik (kʼuman ja 1 Tesalonicenses 5:17). Ja orasyon juni tsamal majtanal yaʼunejkitik ja jTatik Dyos. Tolabida la katik el man jkʼujoltik ja jas oj kaltikyabʼi (Salmo 62:8). Mokni kaltik junxta yaljelik ja bʼa korasyontiki, tʼilani oj kaltik ja jastal mero wa xkabʼtiki. Ta mi xkaʼatikan spaklajel ja Biblia sok yajel el man jkʼujoltik ja korasyontiki, yijni oj ajyuk ja syajal jkʼujoltik sbʼaja Jyoba.

ALAYABʼ JA TUK SBʼAJA JYOBA

15, 16. ¿Jasa waxa pensaraʼan sbʼaja xcholjeli?

15 Bʼa mi oj katikan yamigoʼajel ja Jyoba, cha tʼilani oj kaltik yabʼ ja tuk sbʼaja jas wa xkʼuʼantiki. Juni chaʼan cholal yaljel yabʼ ja tuk sbʼaja Jyoba (Lucas 1:74). Chomajkil, juni mandar yayi ja Jesús yibʼanal ja meran yaʼtijumik Dyosi. Ja yuj tʼilan oj jcholtik ja lekil rason sbʼaja sGobyerno ja Dyosi. ¿Wana maʼ skʼulajel ja weʼn? (Mateo 24:14; 28:19, 20).

16 Ja jekabʼanum Pablo jelni chaʼanyabʼal yila ja xcholjeli (2 Corintios 4:7, TNM). Yaljel yabʼ ja tuk sbʼaja Jyoba sok ja jas wa skʼana oj skʼuluki jani mas tʼilan oja kʼuluk. Ja xcholjeli tini chʼikan ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi, sok jelni chaʼanyabʼal xyila ja jas waxa kʼulan bʼa yaʼteltajel (Hebreos 6:10). Yajni waxa cholo, wanani skoltajel ja tuk bʼa oj yamigoʼuke ja Dyosi, jaxa weʼn wani xwa yijbʼuk ja jastal waxa wilabʼajsoki. Chomajkil, ojni ataʼ jawa sakʼanil bʼa tolabida, sok cha jachuk ja matik wa smaklaya (kʼuman ja 1 Corintios 15:58). ¿Ay maʼ pilan aʼtel bʼa oj yawi mas gustoʼil yuja xcholjeli?

17. ¿Jas yuj jelxa tʼilan ja xcholjeli?

17 Jelxani tʼilan ja xcholjeli. Ja Biblia wa xyala: «Loilta ecʼ ja yabal ja Diosi pero con gana» (2 Timoteo 4:2). Ja kristyanoʼik wani skʼanawe oj yabʼye ja lekil rason sbʼaja sGobyerno ja Dyosi. Chomajkil, ja Biblia wa xyala: «¡Ja niwan kʼakʼu bʼa Jyoba mojanxa ay! ¡Mojanxa ay sok jel wego wan mojxeljan!». Ja chʼakelali «¡mi[xa] oj albʼuk!» (Sofonías 1:14; Habacuc 2:3). Ja Jyoba mojanxa oj xchʼaysnajel ja sluʼumkʼinal ja Satanás. Pe bʼajtanto, tʼilani oj kaltik yabʼye ja kristyano bʼa jachuk oj stsaʼe yaʼteltajel ja Jyoba.

18. ¿Jas yuj tʼilan oj jtsom jbʼajtik bʼa stoyjel ja Jyoba?

18 Ja Jyoba wani skʼana ja meran yaʼtijumik oj jtsom jbʼajtik bʼa yajelyi stoyjel. Ja Biblia wa xyala: «Cʼulanic fuerza oja tzom abajex tola vida [...] porque ay chaboxe ja huenlex mismo mi xa ni huan to scʼanahue [...]. Sbej huax caa jbajtic nihuancʼujol porque jel xa ni mojan ja cʼacʼu jau» (Hebreos 10:24, 25). Tʼilani oj jkʼujoluktik bʼa mok jchʼaytik mini jun tsomjelal. Ja tiw, wani xbʼobʼ jtsatsankʼujoluk jbʼajtik.

19. ¿Jasa oj skoltaya bʼa oja yajtaye ja jmoj-aljeltiki?

19 Ja bʼa tsomjeliki, ja weʼn oja taʼ lekil awamigoʼik. Ja yeʼnle oj skoltaya bʼa oja waʼteltay ja Jyoba. Oja naʼ sbʼaj tuktukil jmoj-aljeltik bʼa wani xcha skʼujolane yaʼteltajel ja Jyoba. Pe jastalni ja weʼn, ja yeʼnle cha mulanume sok wani skʼojchin yoke. Yajni jach x-ekʼi, pwesto ajyan bʼa oja waʼe perdon (kʼuman ja Colosenses 3:13). Awajuka kʼujol tolabida ja lekil smodoʼe ja jmoj-aljeltiki. Ja jaw oj skoltaya bʼa oja yajtaye sok yajel yijbʼuk ja jastal waxa wilabʼaj soka Jyoba.

JA MERAN SAKʼANILI

20, 21. ¿Jasa kʼotel ‹ja vida jaw jel tsamali›?

20 Ja Jyoba wa skʼana yibʼanal ja yamigoʼiki oj ajyukyujile jun lekil sakʼanile. Ja Biblia wa sjeʼa ja jsakʼaniltik ja bʼa tyempo jakumi mastoni lek oj ajyuk yuja wego.

Ja Jyoba wa skʼana ja yamigoʼik oj yabʼye stsamalil ‹ja vida jaw jel tsamali›. ¿Oj maʼ lajxukawuj ja weʼn?

21 Ja bʼa tyempo jakumi, ojxa ajyukotik sakʼan bʼa tolabida, sok mixa kechanuk 70 ma 80 jabʼil. Oj kabʼtik stsamalil ja «vida jau mi ni nunca huax chʼaqui» bʼa jun tsamal kʼachinubʼ. Ja tiw mixa oj kokotik chamel, lamanxa oj ajyukotik sok gustoxa. Ja Biblia wa xya sbʼiʼiluk ‹ja vida jaw jel tsamali›, juni meran sakʼanil. Ja Jyoba wa skʼapakitik ja sakʼanil jaw, pe tʼilani oj jkʼujoluktik bʼa oj lajxukujtik (1 Timoteo 6:12, 19).

22. a) ¿Jastal oj bʼobʼ jtatik ‹ja vida jaw jel tsamali›? b) ¿Jas yuj mini xbʼajintik ja sakʼanil bʼa tolabida?

22 ¿Jastal oj bʼobʼ jtatik ‹ja vida jaw jel tsamali›? Tʼilani oj ‹jkʼuluktik ja bʼa leki› sok ‹ajyel rikoʼil› bʼa jastik lek (1 Timoteo 6:18). Ja it wa stojolan tʼilan oj katik makunuk ja jas wa xnebʼatik ja bʼa Biblia. Pe ja sakʼanil bʼa tolabida mini oj lajxukujtik ama jel xkʼujolantik bʼa oj jtatik, yujni mi xbʼajintik. Ja it juni majtanal wa xyaʼa ja Jyoba sbʼaja yaʼtijumik toji jastal jun sjejel sbʼaja ‹slekil skʼujol› mi xbʼajintiki (Romanos 5:15). Ja jTatik Dyosi jelni skʼana oj yayi ja yaʼtijumik toji ja tsamal majtanal it.

23. ¿Jas yuj tʼilan oja tsaʼ lek ja jas oja kʼuluki?

23 Jobʼo abʼaj: «Jaxa keʼn, ¿wanon maʼ yaʼteltajel ja Dyos jastal wa skʼana?». Yujkʼa awila tʼilan ay jas oja tukbʼes ja bʼa wa sakʼanil, kʼulanxa. Yajni wa xjipa jkʼujoltik bʼa Jyoba sok wa xkʼuʼantikyi, ja yeʼn wa xkʼot jun jkoltanumtik. Ja Jyoba oj stalnay ja yaʼtijumik toj ja bʼa tsaʼanikxta kʼakʼu it jelxa jomeli. Sok tsaʼan oj ya ajyukotik sakʼan tolabida ja bʼa Kʼachinubʼi, jastalni skʼapunej. Ta ja weʼn atsaʼa lek ja jas oja kʼuluki, ojni lajxukawuj ja sakʼanil bʼa tolabida.