Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

KWESTIN 5

?Olsem Wanem Sipos Narafala i Stap Spolem Mi Long Skul?

?Olsem Wanem Sipos Narafala i Stap Spolem Mi Long Skul?

I IMPOTEN BLONG SAVE

Taem narafala i spolem yu, fasin blong yu long taem ya, i save givhan long yu, no i save spolem yu.

?BAMBAE YU YU MEKEM WANEM?

Yu traem tingbaot stori ya: Tomas i no moa wantem gobak long skul. Hem i stat blong mekem olsem tri manis finis, from we ol fren blong hem long skul oli stap spolem hem. Oli jikim hem, mo samtaem oli mekem ol buk blong hem oli folfoldaon, be oli giaman se oli no minim. Mo tu, samtaem wan long olgeta i pusum Tomas long baksaed blong hem, mo taem Tomas i tanemraon, be hem i no save se hu i mekem, from we oli stap long grup. Yestede, Tomas i kasem wan imel we wan boe i sanem, mo i talem ol tok we i mekem Tomas i fraet tumas . . .

Sipos yu yu Tomas, ?bambae yu mekem wanem?

!STOP MO TINGTING!

!Yu yu gat paoa blong stanap strong! Blong talem stret, yu yu naf blong winim ol narafala we oli stap spolem yu. ?Olsem wanem yu save winim olgeta?

  • NO KWIK BLONG TEKEM AKSEN. Baebol i talem se: ‘Man we i no gat hed, hem i save kwik blong soemaot se hem i kros, be man we i gat hed, hem i soemaot se hem i no kros kwik.’ (Ol Proveb 29:11) Sipos yu stap kwaet, mo yu no kwik blong toktok, bambae ol narafala we oli stap spolem yu, oli luksave se yu no intres blong faet mo mekem problem, ale bambae oli lego yu.

  • NO GIVIMBAK. Baebol i talem se: “Sipos wan man i mekem i nogud long yufala, bambae yufala i no givimbak fasin ya long hem.” (Rom 12:17) Sipos yu wantem givimbak nogud fasin we narafala i mekem long yu, hemia bambae i mekem problem i kam bigwan moa.

  • NO PUTUM YU LONG TRABOL. Baebol i talem se: ‘Man we i waes i luksave we trabol i stap kam, nao i ronwe long hem.’ (Ol Proveb 22:3) Yu mas lukaotgud blong no joen wetem ol fren we oli save mekem trabol, mo yu mas ronwe sipos yu luksave se ol narafala oli wantem faet.

  • GIVIM ANSA WE I KAEN. Baebol i talem se: ‘Sipos yu toktok gud long man we i kros, bambae tingting blong hem i kam kwaet.’ (Ol Proveb 15:1) Maet yu save mekem fani, blong hem i laf. Eksampol, sipos narafala i talem long yu se, yu fatfat tumas, maet yu save talem se: “Yes ah, ating mi mas katem kakae.”

  • YU WOKBAOT I GOWE. Nora we i gat 19 yia, i talem se: “Taem yu stap kwaet, yu soemaot se yu bigman long tingting mo yu strong moa long man we i stap spolem yu. Mo tu, yu soemaot se yu bos long tingting blong yu.”—2 Timoti 2:24.

  • GAT STRONG TINGTING. Sipos yu soemaot se yu no intres long samting we ol narafala oli mekem blong spolem yu, bambae oli lego yu kwiktaem nomo. Be sipos yu fraet, mo yu wantem givimbak nogud fasin blong olgeta, bambae oli stap hambak long yu oltaem nomo.

  • TALEMAOT LONG NARAFALA. Wan skul tija we i ritae finis i talem se: “Mi askem eni pikinini blong i talemaot sipos ol narafala oli stap spolem hem. Hemia stret samting blong mekem, from we i save protektem ol pikinini.”

Strong tingting bambae i givim paoa long yu, we i strong moa long ol narafala