Skip to content

Skip to table of contents

FEHU‘I 5

Fēfē Kapau ‘Oku Houtamaki Mai ‘i he ‘Apiakó?

Fēfē Kapau ‘Oku Houtamaki Mai ‘i he ‘Apiakó?

‘UHINGA ‘OKU MAHU‘INGA AÍ

Ko e founga ho‘o tali ki aí ‘e lava ke ne ‘ai ‘a e ngaahi me‘á ke lelei ange—pe kovi ange.

KO E HĀ TE KE FAÍ?

Sioloto atu ki he talanoa ko ení: ‘Oku ‘ikai ke fie ‘alu ‘a Tōmasi ki he akó he ‘ahó ni. Pe ko ‘apongipongi. Pe ‘oku ‘ikai pē ke toe fie ako ia. Na‘e kamata kotoa eni ‘i he māhina ‘e tolu kuo ‘osí ‘i he taimi na‘e fakamafola holo ai ‘e hono kaungāakó ha laukovi fekau‘aki mo ia. Na‘e hoko ki ai ‘enau ‘ai ha ngaahi hingoa fakatenetene. ‘I he taimi ‘e ni‘ihi ‘oku taa‘i ‘e ha taha ‘a e ‘ū tohi ako ‘a Tōmasí ke ngangana mei hono nimá pea ‘ai pē ke pehē na‘e hoko fakafokifā, pe ‘oku tekelele ia ‘e ha taha mei ha fo‘i kulupu ‘oku nau ‘i mui ‘iate ia, pea ‘i he tafoki hake ‘a Tōmasí, na‘e ‘ikai lava ke ne tala ‘a e tokotaha na‘á ne fai iá. ‘Aneafí, na‘e toe kovi ange ‘a e houtamakí kia Tōmasi he na‘e a‘u ‘o fakamanamana‘i ia fakafou he ‘initanetí . . .

Kapau ko Tōmasi koe, ‘e anga-fēfē ha‘o fakafeangai ki ai?

TU‘U PEA FAKAKAUKAU!

‘Oku ‘ikai ke pehē ia te ke ta‘elava ‘o fai ha me‘a! Ko e mo‘oni, ‘e lava ke ke iku‘i ‘a e houtamakí ‘o ‘ikai fuhu. Anga-fēfē?

  • ‘OUA ‘E LOTO-‘OHO. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oku a‘au ki tu‘a ‘e he vale ‘ene ‘ita kotoa: Ka ko e poto ‘oku ne taofi ha‘ána mei loki, ‘o fakamomoko ki ai.” (Palōveepi 29:11) Kapau te ke feinga ke kei anga-mokomoko pē—‘o hā atu ia ‘i ho fōtunga—he‘ikai nai ke kei houtamaki atu ‘a e fa‘ahinga ko iá kiate koe.

  • ‘OUA ‘E FAISĀUNI. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “‘Oua ‘e fetongi ‘a e koví ‘aki ‘a e kovi ki ha taha.” (Loma 12:17) Ko e feinga ke faisāuní te ne ‘ai pē ‘a e tu‘ungá ke toe kovi ange.

  • ‘OUA TE KE HANGATONU ATU KI HE FAINGATA‘Á. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e fakapotopoto ‘oku ne sio ki he kovi, ‘o ne toi.” (Palōveepi 22:3) ‘I he lahi taha ‘e ala lavá, faka‘ehi‘ehi mei he kakai ‘e lava ke nau fakatupunga ‘a e faingata‘á pea faka‘ehi‘ehi mei ha ngaahi tu‘unga ‘e lava ke hoko nai ai ‘a e houtamakí.

  • FEINGA KE FAI HA TALI ‘I HA HOKO FAKAFOKIFĀ HA ME‘A. ‘Oku pehē ‘e he Tohi Tapú: “Ko e tali malū ‘oku lolou ai ‘a e houhau.” (Palōveepi 15:1) ‘E lava ke ke feinga ke fakakata atu. Ko e fakatātaá, kapau ko e tokotaha houtamakí ‘okú ne lau atu ‘okú ke fu‘u sino, ‘e lava ke ke ki‘i ue‘i hake ho umá mo ke pehē atu, “Mahalo pē ‘e lava ke u fakaholo ‘aki ha ki‘i pāuni!”

  • MAVAHE. “Ko e fakalongolongó ‘oku fakahaa‘i ai ‘okú ke matu‘otu‘a pea ‘okú ke mālohi ange ‘i he tokotaha ‘okú ne fakahoha‘asi koé,” ko e lau ia ‘a Nola, ta‘u 19. “‘Oku fakahāhā ai ‘a e mapule‘i-kitá—ko ha ‘ulungaanga ‘oku ‘ikai ke ma‘u ‘ia ‘e he tokotaha houtamakí.”—2 Tīmote 2:24.

  • FEINGA KE KE LOTO-MA‘U. ‘Oku lava ‘e he kau houtamakí ke nau tala ‘a e fa‘ahinga ‘oku fakakaukau ‘ikai lelei kiate kinautolu peé pea ‘ikai nai ke nau toe fakafepaki angé. ‘I he tafa‘aki ‘e tahá, ko e kau houtamaki tokolahi te nau mavahe kinautolu kapau ‘oku nau sio ‘oku ‘ikai te ke ‘oange ha faingamālie kiate kinautolu.

  • TALA KI HA TAHA. ‘Oku pehē ‘e ha faiako ki mu‘a: “‘Oku ou faka‘ai‘ai ha taha pē ‘oku fai ki ai ha houtamaki ke ne lea. Ko e me‘a totonu pē ia ke fai, pea ‘oku lava ke malu‘i ai mei hono fai ki ha toe taha kehe ‘a e houtamakí.”

Ko e loto-ma‘ú te ne ‘oatu ai ha mālohi kiate koe, ‘a ia ‘oku ‘ikai ke ma‘u ia ‘e he tokotaha houtamakí