Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

PENJO MAR 6

Ere Kaka Anyalo Kwedo Aola Mag Mbese?

Ere Kaka Anyalo Kwedo Aola Mag Mbese?

GIMOMIYO NG’EYO WACHNO BER

Ka ikwedo aola mag mbeseni, mano biro miyo ichik ngimani iwuon, kar weyo jomoko e ma ochik ngimani.

INYALO TIMO NANG’O?

Par ane wachni: Nitie joklasgi Brian moko ariyo ma osebedo ka kase mondo omadh ndawa. E juma achiel kende, gisetimone kamano nyadiriyo. Brian neno ka gibiro ire kendo owinjo ka luoro omake matek.

Wuoyi mokwongo wacho ne Brian kama:

“To in mana kendi Brian? Kawuono akelo gimoro maber.”

Otemo bwonjo ka gie sechego ogolo gimoro e ofukune kae to omiyo Brian.

Brian neno ndawa ma wuoyino omako e lwete. Omedo bedo maluor ahinya.

Brian nyiso wuoyino kama. “Donge aseganyisi ni an ok anyal . . . ”

Wuoyi mar ariyo ng’ado Brian ka pod owuoyo, kowacho niya: “To kare iluorga mana kama Brian.”

Brian choko chir kae to onyiso wuoyino kama: “An ok aluorga.”

Wuoyi mar ariyono kwako Brian kae to otemo saye ka onyise gi dwol mamuol niya: “Ani kaw akawa Brian.”

Wuoyi mokwongocha kelo ndawano machiegni gi dho Brian kae to owachone gi dwol ma piny niya: “Ok wabi nyiso ng’ato ang’ata, onge ng’ama biro ng’eyo.”

Ka dine bed ni in Brian, ditimo nang’o?

PAR ANE MONDI!

Be iparo ni osiepe Brian ariyogo ong’eyo maber gima gitimo gadier? Be inyalo wacho ni mano en yiero ma gin e ma ne gitimo giwegi? Ok en kamano. Yawuowi ariyogo nodonjo e timno mana nikech jowetegi moko e ma nowuondogi. Nikech gidwaro ni osiepegi oyie kodgi mano e momiyo giyie mondo osiepegigo ochikgi.

Ka dine bed ni gima notimore ne Brian otimoreni, en ang’o ma nyalo konyi mondo ikwed aola ma kamano?

  1. BED NG’AT MA NENO NYIME

    Muma wacho kama: ‘Ng’at ma terore mos neno gimoro marach mi opondo; to ng’at ma riekone tin dhi adhiya, mi oneno chandruok.’—Ngeche 22:3.

    Nitie chandruoge moko ma inyalo geng’o chon. Kuom ranyisi, wawach ni ineno joskul weteni moko ka madho ndawa. Kiparo chon gima ginyalo timoni, mano nyalo konyi ng’eyo okang’ ma inyalo kawo.

  2. PAR GIE SECHEGO

    Muma wacho kama: “Sikuru ka un gi chuny maber ma onge bura.” —1 Petro 3:16.

    Penjri ane kama: ‘Abiro winjo nade e chunya ka ayie timo gimoro mana nikech jomamoko time?’ En adier ni inyalo bedo mamor ni joweteni oyie kodi kuom timo gima giyiego. To iparo ni ibiro winjo nade bang’e? Be diher timo gima ok ni kare mana nikech idwaro moro joklas weteni?—Wuok 23:2.

  3. KAW OKANG’ MA DWARORE

    Muma wacho kama: ‘Ng’ama jaterre mos paro maber yo ma dowuothie.’—Ngeche 14:15.

    Waduto chuno ni watim yiero e ngimawa kendo dak gi gik ma nyalo yudowa nikech yiero ma watimono. Muma wuoyo e wi jomoko ma ne otimo yiero maber kaka Josef, Ayub, kod Yesu. Muma bende wuoyo e wi joma ne otimo yiero marach kaka Kain, Esau, kod Judas. In to ibiro timo nang’o?

Muma wacho kama: “Ng’at migeno kuom gima tinie mogik igeno bende kuom gik mang’eny.” (Luka 16:10) Ka iseng’eyo gima yiero mitimo nyalo kelo, wacho ne joskul weteni gima iseng’ado timo ok bi bedo matek.

Ok ochuno ni iwuo mang’eny kitemo lero ne joskul wetenigo gimomiyo ing’ado kamano. Samoro kwerogi motegno ni in OK ITIM gima kamano oromo aroma. Kata inyalo miyogi achiel kuom dwoko moried piny kae:

  • “An kik ukwana kanyo!”

  • “An ok atimga gima kamano!”

  • “Yaye omera, donge ung’e maber ni an ok anyal timo gima kamano!”

Gima duong’ en dwoko ma ok iketho sa kendo nyiso ni dwoko ma ichiwono e en. Ka itimo kamano, inyalo wuoro kaka joskul weteni were kodi mana mayot.

KAKA INYALO LOYO AJARA MAG MBESENI

Ka iyie timo kaka mbeseni dwaro, mano nyalo miyo ichal kaka robot ma gitugogo kendo gin e ma gibiro chiko ngimani

Nade ka mbeseni ochako jari? Samoro ginyalo wachoni ni in ng’ama luor. Mano kik bwogi nikech en mana aola mag mbese. Inyalo timo nang’o sama giwuoyoni kamano? Nitie gik moko ariyo kama minyalo timo.

  • Inyalo yie gi ajarano. (Inyalo wacho kama: “Un kare, aluorga.” Kae to wach machuok gimomiyo ing’ado kamano.)

  • Inyalo tamori timo gima ginyisino. Wachnegi gimomiyo itamori kae to itug gi wigi. (“Ok ne apar ni joma riek kaka un nyalo madho ndawa!”)

Ka gidhi nyime gi jari, inyalo wuok kanyo. Par ni kaka imedo bedo kanyo, e kaka jogo biro medo jari. Ka iwuok kanyo, to inyiso maler ni ok iyie mondo jogo e ma ochik ngimani kod yiero mitimo.

En adier ni ok inyal pondo chuth chuth ne joma jari. Kata kamano, inyalo timo yieroni iwuon, inyalo nyiso mbeseni kaka ing’ado, kendo kik iwe mbeseni ochiki. Par ni in e ma nyaka ing’ad gima ibiro timo seche ma jomoko jari.—Joshua 24:15.