Eaha to roto?

Tapura tumu parau

UIRAA 6

E nafea i mua i te faaheporaa?

E nafea i mua i te faaheporaa?

NO TE AHA MEA FAUFAA?

Ia rave oe i te faaotiraa papu no oe iho, na oe e faatere i to oe oraraa e ere na te tahi atu.

EAHA TA OE E RAVE?

Feruri na i teie tupuraa: Te maui ra te opu o Teva a piri mai ai e piti hoa haapiiraa. A piti taime i teie hebedoma raua i te turairaa ia ˈna ia puhipuhi i te avaava. A toru ïa i teie nei.

E parau te tamaroa matamua:

“O oe anaˈe? Teie te tahi hoa.”

Ua ataata o ˈna a parau ai i te taˈo “hoa” e a rave ai i te tahi mea i roto i ta ˈna pute o ta ˈna i toro ia Teva.

Te hiˈo ra Teva i te avaava i roto i te rima o tera tamaroa. Puai roa ˈtu â te maui opu o Teva.

Parau aˈera Teva: “Mauruuru, ua parau aˈena râ vau ia oe e eita . . .”

Tâpû ihora te tahi atu tamaroa i ta ˈna parau: “Eaha? Riaria oe?”

Pahono aˈera Teva ma te itoito: “Aita!”

Tuu ihora tera tamaroa i to ˈna rima i nia i te tapono o Teva a parau atu ai: “A rave.”

Tapiri aˈera te tamaroa matamua i te avaava i pihai iho i te vaha o Teva a parau mǎrû atu ai: “Eita mâua e faaite. Aita e taata e ite.”

Mai te peu e o oe o Teva, eaha ta oe e rave?

A PARAHI E A FERURI!

Ua feruri mau anei to Teva mau hoa i ta raua e rave ra? Na raua iho anei i rave i te faaotiraa? Aita paha. Peneiaˈe ua pee noa raua i te tahi atu ma te vaiiho ia ratou ia faaoti no raua. No te aha? No te hinaaro ia fariihia raua.

Ia faaû oe i tera huru tupuraa, e nafea oe no te ore e hema i te faaheporaa a te hoa?

  1. A FAAINEINE

    Te parau ra te Bibilia: “E ite te taata haapao i te ino, e ua ape ihora; te haere noa ra râ te ite ore e pohe atura.”—Maseli 22:3.

    E pinepine e ite atea oe i te fifi. Ei hiˈoraa, a feruri na e te ite ra oe i te tahi mau hoa haapiiraa ia puhipuhi i te avaava. Ia faaineine oe ia oe ma te feruri atea i te fifi, e ite oe eaha te rave.

  2. A FERURI

    Te parau ra te Bibilia: “Ei aau [aore ra manaˈo haava] hapa ore â to outou.”—Petero 1, 3:16.

    A ui na, ‘Eaha to ˈu iho huru ia pee vau i te tahi atu?’ Parau mau, i te omuaraa, eita paha oe e hinaaro ia au-ore-hia mai oe. Eaha râ to oe huru i muri iho? Ua ineine anei oe i te haapae i to oe tiaraa no te faaoaoa i to oe mau hoa haapiiraa?—Exodo 23:2.

  3. A RAVE I TE FAAOTIRAA

    Te parau ra te Bibilia: “Te hiˈo maitai ra râ te taata haapao ra i to ˈna taahiraa.”—Maseli 14:15.

    E rave iho â tatou i te hoê mahana i te hoê faaotiraa e e amo i te mau faahopearaa. Te faahiti ra te Bibilia i te mau tane mai ia Iosepha, Ioba e Iesu o tei rave i te faaotiraa tano. Oia atoa râ ia Kaina, Esau e Iuda o tei rave i te mau faaotiraa ino. E oe ïa?

Te na ô ra te Bibilia: “O tei haapao maitai i te mea iti ra, ua haapao maitai atoa i te mea rahi.” (Luka 16:10) Ua feruri aˈena anei oe i te mau faahopearaa e ua rave i ta oe faaotiraa? E maere paha oe, teie râ e riro te faaiteraa i to oe manaˈo ei mea ohie roa. E e maitaihia oe.

Eiaha e haapeapea, eita e titauhia ia vauvau atu oe i te hoê oreroraa parau. Navai noa ia parau AITA ma te papu. Aore ra no te faaite maitai i to oe manaˈo, e nehenehe oe e parau:

  • “Eiaha e tiaturi mai ia ˈu!”

  • “Eita vau e na reira!”

  • “Manaˈo hoi au e ua matau maitai aˈe oe ia ˈu!”

Mea faufaa ia pahono oioi e ma te papu. Ia na reira oe, e maere paha oe i te ite i to oe mau hoa ia vaiiho oioi ia oe!

E I MUA I TE FAAHAAMARAA?

Ia hema oe i mua i te faaheporaa a to oe mau hoa, e riro oe mai te hoê matini ta ratou e faatere

E ia faaooo to oe mau hoa ia oe? E ia parau atu ratou, “Eaha te ino? Riaria oe?” E faaheporaa te reira. E nafea oe ia pahono atu? E piti ravea ta oe.

  • E farii i tera parau faaooo. (“Tano oe, ua riaria vau!” A faaite poto atu ai i te tumu.)

  • E faahoˈi i te parau. A faaite i te tumu e ore ai oe e na reira a haaferuri atu ai ia ratou. (“Manaˈo hoi au e mea maramarama aˈe oe no te ore e puhipuhi i te avaava!”)

Ia ore ratou e faaea, a haere! A haamanaˈo, e puai atu â te faaheporaa ia faaea noa oe ia ratou ra. Ma te haere atu, e faaite oe e eita oe e vaiiho i te tahi atu ia taui i to oe mau tiaturiraa.

Eita oe e nehenehe e ape noa i teie mau faaheporaa. E nehenehe râ ta oe e faaoti i ta oe e hinaaro e rave, e faaite i to oe manaˈo e e rave i ta oe faaotiraa. Tei ia oe noa i teie nei!—Iosua 24:15.