Skip to content

Skip to table of contents

EPULILO 6

Ndi Yuvula Ndati Oku Yapuisiwa Lakamba?

Ndi Yuvula Ndati Oku Yapuisiwa Lakamba?

ESUNGA LIECI OKU SOKOLOLA EPULILO ELI CI KUETELE ESILIVILO

Nda wa nõla onjila o yongola oku kuama, ku pokola kovina akamba vove va ku sapuila. Kuenje, kuecelela okuti, va ku nõlelako ovina o sukila oku linga komuenyo wove.

NYE O SUKILA OKU LINGA?

Sokolola ulandu owu: Osimbu akamba vavali va Bruno vo kosikola va kala oku pitĩla ponele yaye, eye wa kuata usumba walua. Vokuenda kuosemana yimosi akamba vaye vo seteka olonjanja vivali oco a sipe eliamba. Ci molẽha okuti ka va liwekelepo oku u yonja.

Umue pokati kakamba vaco o popia ndoco:

“Momo lie o kasilili ndoco? Ndi kuete ocina cimue ci pondola oku tulumula utima wove.”

Vepuluvi liaco, “ekamba” liaco li kuata kapepe a Bruno, osimbu opa osikalu yeliamba vombolusu yaye.

Noke, Bruno o limbuka okuti, ekamba liaco li kasi oku kapa ondalu kosikalu. Kuenje, o kuata usumba walua.

Omo liaco, Bruno o popia hati: “Nda ku sapuila ale okuti, si yongola oku sipa. . . . ”

Ekamba likuavo li popia ndoco: “Ku ka kuate usumba!”

Noke Bruno o popia lutõi hati: “Si kuete usumba. Momo . . . ”

Omo liaco, ekamba liaye liamela kokuaye, kuenje liu kuata kapepe loku loñola hati: “Seteka ño oku sipa.”

Noke, ekamba liaco li seteka oku kapa osikalu yeliamba komela wa Bruno, osimbu ekamba likuavo li popia hati: “Ku ka sakalale. Ondaka yaco ka tu yi sapuila komanu vakuavo. Lomue o ka kũlĩha okuti ove wa sipa.”

Nda ove wa kale Bruno, nye nda wa linga?

SOKOLOLA LUTATE!

Anga hẽ, akamba va Bruno va sokolola lutate osimbu ka va setekele oku eca osikalu yeliamba kokuaye? Anga hẽ ovo muẽle va li nõlela onjila yaco? Sio, havoko. Momo, va vetiyiwa lakamba vavo. Oco amalẽhe vamue va taviwe lakamba vavo, va siata oku kuama ovina akamba vavo va kasi oku linga. Poku ci linga, va fetika oku pokola kovina viosi akamba vavo va linga.

Nda o kasi oku pita locitangi ndeci ca tukuiwa ndeti, o pondola oku liyaka ndati layonjo a tunda kakamba vo kosikola?

  1. LIPONGIYA OCO O YUVULE OKU YAPUISIWA

    Embimbiliya li popia hati: “Omunu wa lunguka o mõla ũvi kuenje o lisalamisa; omunu wa kamba olondunge enda ño kuenje o yambuka.” —Olosapo 22:3.

    Olonjanja vimue, citava okuti o lipongiya tete. Sokolola ndeci okuti, o kasi oku pitĩla kosikola, kuenje, o limbuka okuti, kovaso yove kuli akamba va kasi oku iya loku sipa eliamba. Nda wa lipongiya tete, ci ku kuatisa oku yuvula oku yapuisiwa lakamba vove.

  2. SOKOLOLA OVITANGI O PONDOLA OKU LIYAKA LAVIO

    Embimbiliya li popia hati: “Amamiko oku kuata utima wa yela.”—1 Petulu 3:16.

    O sukila oku lipula ndoco: ‘Nda nda setukula oku linga ovina akamba va kasi oku linga, nye ndi yeva noke vutima?’ Nda wa ecelela oku yapuisiwa lakamba vove, va likembisa ndu okuti, va liwekapo oku ku vetiya oku linga ovina ka via sungulukile. Pole, nye noke o pondola oku yeva vutima? O yongola hẽ oku nyõla ovituwa viove via sunguluka oco o sanjuise akamba vove vo kosikola?—Etundilo 23:2.

  3. NÕLA ONJILA O PONDOLA OKU KUAMA

    Embimbiliya li popia hati: “Ukualondunge o lunguka.”—Olosapo 14:16.

    Nda ka tua nõlele ciwa onjila tu yongola oku kuama, noke tu liyaka lovitangi. Embimbiliya li lombolola ulandu wafendeli vamue va Yehova ndeci: Yosefe, Yakoba, kuenda Yesu okuti, va nõlele onjila ya sunguluka. Embimbiliya li lombololavo ulandu watiamẽla ku Kaini, Esau, kuenda Yuda okuti, ka va nõlele onjila ya sunguluka. Nye o sukila oku linga?

Embimbiliya li popia hati: ‘Linga ovina via sunguluka.’ (Osamo 37:3) Nda wa sokolola lutate ovitangi vi tunda konjila o yongola oku nõla, ci ku kuatisa oku pandikisa poku liyaka layonjo a tunda kakamba. Nda wa ci linga, o kuata esanju lialua.

Tulumuha: Nda o kasi oku yonjiwa lakamba vove vo kosikola, ku sukila oku va lomboluila ovina vialua viatiamẽla Kembimbiliya. Pole, o sukila lika oku va sapuila hati: Si yongola.O pondolavo oku lekisa kakamba vove okuti, ku yongola oku pongolola onjila wa nõla. Kuenje, o va sapuila ndoco:

  • “Ka vu ka simi okuti, ndi tava kovisimĩlo viene!”

  • “Si yongola oku linga ovina ka via sungulukile!”

  • “Wa kũlĩhi okuti, utima wange ka u ngecelela oku linga ovina viaco!”

Ku sukila oku pita otembo yalua oco ece etambululo liokuti, ku yongola oku kuama ovisimĩlo viavo. Nda wa ci linga, o komõha calua poku limbuka ndomo akamba vove va liwekapo oku ku vetiya oku linga ovina ka via sungulukile!

CECI AKAMBA VOVE KA VA LIWEKAPO OKU KU LAMBALALA

Nda wa ecelela oku yapuisiwa lakamba vo kosikola, o fetika oku pokola kovina viosi va popia

Nda wa ecelela oku yapuisiwa lakamba vo kosikola, o fetika oku pokola kovina viosi va popia

  • Citava okuti o yapuisiwa lovisimĩlo viavo. Pole, o pondola oku popia ndoco: “O kuete esunga. Ocili okuti, ndi kuete usumba!” Noke, lombolola esunga lieci ku tavela kovisimĩlo viavo.

  • O pondola oku nõla onjila yikuavo. Lekisa esunga lieci ku tavela kovisimĩlo viekamba liove. Kuenje, lombolola ondaka yimue yi vetiya ekamba liove oku sokolola lutate ndeci: (“Si tava okuti, ove wa fetikavo oku sipa eliamba!”)

Nda wa limbuka okuti akamba vove va kasi oku amamako oku ku sapuila olondaka ka via sungulukile, tunda pokati kavo! Ivaluka okuti, nda kua tundile pokati kavo, ka va liwekapo oku ku lambalala! Pole, nda wa tunda pokati kavo ci lekisa okuti, ka va tẽla oku lavulula ovina viosi o linga komuenyo wove.

Ndaño okuti, ka ca lelukile oku yuvula oku yapuisiwa lakamba vove, pole, o pondola oku nõla onjila o yongola oku kuama. O ci linga poku va lomboluila onjila wa nõla, kuenda lekisa okuti, ka va pondola oku lavulula ovina viosi o yongola oku linga. Pole, ivaluka okuti, ove o kuete omoko yoku nõla onjila o yongola oku kuama.—Yehosua 24:15.