Cit atir i jami ma tye

Cit atir ka ma nyuto lok ma tye iye

LAPENY ME 8

Ngo ma Myero Ange i Kom Tim me Diyo Dano i Buto?

Ngo ma Myero Ange i Kom Tim me Diyo Dano i Buto?

GIN MUMIYO PIRE TEK

Mwaka ki mwaka, dano milion mapol kibuto kwedgi tektek nyo kinywarogi, dok man timme tutwalle i kom jo matino.

NGO MA ONONGO IN IBITIMO?

Laco ca obolo Annette piny i ngom ma Annette peya oniang gin ma tye ka timme. Annette owacci, “Atute ki kerona ducu me lweny kwede. Atemo dange, ento yamo keken aye okatti woko ki i dogga. Acore, agweye, adonge, dok agware. Meno aye kare ma dong awinyo ka pala cobba. Koma weng oto woko lirut.”

Kono gin ma kit man otimme i komi, ngo ma onongo ibitimone?

TAM KONG!

Kadi bed iyubbe con—gwok nyo ki bedo ma wangi twolo ka itye ka wot i dyewor—jami maraco pud twero timme. Baibul wacci: ‘Ngat madwir pe loyo ngwec, nyo jo makwiri i tic pe gin aye jo ma gipwoyogi, pien kare kacel ki jami ma timme atura poto i komgi ducu.’Latitlok 9:11.

Ngat ma obuto ki Annette tektek-ki obedo ngat ma en pe ngeyo; man bene timme i kom bulu mogo. Ento bot jo mukene, wadigi nyo jo ma gingeyo aye buto kwedgi tektek. I kare ma Natalie tye mwaka apar keken, bulu mo ma bedo cok ki ganggi obuto kwede tektek. En owacci, “Onongo alwor dok lewic omaka tutwal mumiyo i acakkine pe atuco gin mutimme i koma bot ngati mo keken.”

PE IN AYE ITIMO BAL

Annette cwinye pud pide pi gin mutimme i kome. En owacci, “Wiya tiko po i kom gin mutimme i dyewor meno. Atamo ni onongo myero alweny matek loyo kit ma alwenyo kwede. Ento lok ada tye ni, i kare ma en ocoba, koma weng oto woko ki lworo. Onongo dong pe atwero timo gin mo keken, ento awinyo calo onongo myero atim gin mo.”

Natalie bene lwenyo ki poto cwiny. En owacci, “Onongo myero pe agen awobi-ni. Lunyodona onongo gitye ki cik ni an ki lamera omyero wabed kacel ka watye ka tuko woko, ento an pe awinyogi. Dong, awinyo calo amiyo kare bot jiraniwa me keto awano i koma. Gin mutimme-ni ocwero cwiny lupacowa, dok akok i koma kekena pi man. Man aye gin ma turo cwinya loyo.”

Ka iwinyo calo Annette nyo Natalie, nge ni dano ma kibuto kwede tektek nongo pe oye tam pa ngat-ti. Jo mogo giweko lok man nen calo gin ma pe rac tutwal, kun giwaco ni dong tye i remo pa awobe me nywaro anyira nyo ni jo ma kibuto kwedgi tektek aye guywayo moro ki lakalakidi. Ento pe pore me buto tektek ki ngat mo keken. Ka gin marac kit man otimme i komi, pe in aye itimo bal!

Ngene kene ni, kwano lok man ni “pe in aye itimo bal” yot; ento ye lokke twero bedo tek. Jo mukene pe gitito gin mutimme ci gibedo ma cwinygi pidogi dok ki tam maraco. Ento ling alinga konyo nga—in nyo labal-li? Tito gin mutimme bikonyo in.

TIT GIN MUTIMME I KOMI

Baibul tittiwa ni i kare ma dong peko ociro laco ma kite atir ma nyinge Yubu, en owacci: “Abiloko lok ducu, pien cwinya dong odoko kec.” (Yubu 10:1) In bene iromo nongo adwogi maber ki timo gin acel-li. Lok ki ngat mo ma igeno twero konyi me niang gin mutimme ki me nongo kwe cwiny.

Cwercwiny ma iwinyo romo bedo pek tutwal, ma pe iromo tingone piri keni. Pingo pe inong kony ki tito kit ma iwinyo kwede bot ngat mo?

Annette onongo ni man lok ada. En owacci: “Aloko ki larema mo macok, ci en ocuko cwinya me lok ki luelda aryo me kacokkewa. Cwinya yom ni atimo kumeno. Gin gubedo piny me lok kweda tyen mapol dok guwacca gin ma onongo amito winyone kikome—ni gin mutimme-ni pe obedo balla. Pe atimo bal mo keken.”

Natalie oloko ki lunyodone i kom gin mutimme. En owacci, “Gin gukonya mada. Gucuko cwinya me lok iye, dok man okonya pe me bedo ki cwercwiny nyo gwoko akemo i cwinya.”

Natalie bene onongo kwe cwiny i lega. En owaco ni, “Lok ki Lubanga okonya mada, tutwalle i kare ma onongo atamo ni pe aromo yabo cwinya bot dano mo mukene. Ka atye ka lega, aloko agonya. Man kela kuc dok weko wiya pye mot.”

In bene itwero nongo ni “kare me cango dano” tye. (Latitlok 3:3) Gwok komi dok inong kony wek wang bur ma i cwinyi ocang woko. Nong yweyo muromo. Dong ma pire tek loyo, jenge i kom Jehovah, Lubanga ma lakwecwiny.2 Jo Korint 1:3, 4.

KA IN DONG IDIT MA IROMO CAKO WINYE KI NGAT MO

Ka in anyaka dok kitye ka diyi me donyo i tim carocaro, pe rac me waco ki tekcwiny ni, “Pe itim meno!” nyo, “Kwany cingi woko ki i koma!” Pe ilwor ni man bimiyo ipokke woko ki awobi ma wutye ka winye kwede. Ka en opokke woko kwedi pi lok man, nyuto ni en pe oporre piri! In ipore me nongo laco kikome, ma nyuto woro piri ki pi cik ma ilubo.

LAPENY MADOK I KOM NYWARO DANO KI TIM MACILO

“I kare ma pud atye i cukul, awobe onongo gitelo kalegana ki i ngeya ci giwaco ni pud dong abiwinyo maber ya ka abuto kwedgi.”—Coretta.

Tika itamo ni awobe-ni gubedo ka

  1. Tuko atuka kwede?

  2. Loko lok oree?

  3. Nyware ki tim macilo?

“I kare ma watye i bac me cukul, awobi mo ocako loko lok macilo bota kun mako koma. Adongo cinge ci awacce ni oa woko ki ka ngeta. En onena calo abedo dano ma wiye oywayo yamo.”—Candice

Itamo ni awobi-ni obedo ka timo gin ango i kom Candice?

  1. Tuko atuka kwede?

  2. Loko lok oree?

  3. Nyware ki tim macilo?

“Mwaka mukato-ni, awobi mo obedo ka wacca ni emara dok emito ni wacak winye kwede kadi bed awacce teretere ni pe amito. I kare mukene en onongo bedo ka yweyo bada. Awacce ni ojuk timone, ento en omedde ameda. Ka dong, i kare ma akulle piny ka tweyo warna, en otugi bapo duda.”—Bethany.

Itamo ni awobi-ni obedo ka timo gin ango i kom Bethany?

  1. Tuko atuka kwede?

  2. Loko lok oree?

  3. Nyware ki tim macilo?

Lagam matir pi lapeny adek-ki ducu aye C

Ngo mumiyo nywaro dano ki tim macilo pat ki loko lok oree nyo tuko mamwa?

Nywaro dano ki tim macilo obedo gin ma ngat acel timo i kom lawote. Tim man medde kadi bed ngat ma kitye ka nywaro-ni okwero.

Kodi anywar man obedo gin marac tutwal. Twero o wa i buto ki dano tektek.