Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 15

ʻIkai ʻAupito Ngalo ʻIa Sihova ʻa Siosifa

ʻIkai ʻAupito Ngalo ʻIa Sihova ʻa Siosifa

Lolotonga ʻa e nofo ʻa Siosifa ʻi he pilīsoné, naʻe misi ʻa Felo, ko e tuʻi ʻo ʻIsipité, pea naʻe ʻikai lava ʻe ha taha ke fakamatalaʻi ʻa hono ʻuhingá. Naʻe tala kia Felo ʻe ha taha ʻo ʻene kau sevānití ʻe lava ke tala ange ʻe Siosifa ʻa e ʻuhinga ʻo ʻene misí. Naʻe fekau leva ʻe Felo ke ʻomai ʻa Siosifa.

Naʻe ʻeke ange ʻe Felo: ‘ʻE lava ke ke fakamatala ʻa e ʻuhinga ʻo ʻeku misí?’ Naʻe pehē ʻe Siosifa kia Felo: ‘ʻE lahi ʻa e meʻakaí ʻi ʻIsipite ʻi he taʻu ʻe fitu, pea ʻe hoko atu ai ha honge ʻi he taʻu ʻe fitu. Fili ha tokotaha poto ke ne tānaki ʻa e meʻakaí koeʻuhi ke ʻoua ʻe fiekaia ho kakaí.’ Naʻe pehē ange ʻe Felo: ‘ʻOku ou fili koe! Te ke hoko ko e tangata maʻu mafai fika ua ʻi ʻIsipité!’ Naʻe anga-fēfē hono ʻiloʻi ʻe Siosifa ʻa e ʻuhinga ʻo e misi ʻa Feló? Naʻe tokoniʻi ʻe Sihova ʻa Siosifa.

ʻI he taʻu ʻe fitu hono hokó, naʻe tānaki ai ʻe Siosifa ʻa e meʻakaí. Pea naʻe hoko mai ʻa e honge ki he fonuá kotoa, ʻo hangē pē ko e meʻa naʻe tala ʻe Siosifá. Naʻe haʻu ʻa e kakai mei he feituʻu kotoa pē ke fakatau meʻakai meia Siosifa. Naʻe fanongo ʻa ʻene tamaí, ʻa Sēkope naʻe ʻi ai ha meʻakai ʻi ʻIsipite, ko ia naʻá ne fekau ʻa hono ngaahi foha ʻe toko hongofulú ke nau ō ki ai ʻo fakatau mai ha meʻakai.

Naʻe ʻalu ʻa e ngaahi foha ʻo Sēkopé kia Siosifa, ʻa ia naʻá ne ʻiloʻi kinautolu. Ka naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe hono fanga tokouá ko Siosifa ia. Naʻa nau punou kiate ia, ʻo hangē pē ko ʻene misi ʻi heʻene kei siʻí. Naʻe loto ʻa Siosifa ke ne ʻiloʻi pe ʻoku kei loto-tāufehiʻa pē ʻa hono fanga tokouá. Ko ia naʻá ne pehē ange: ‘Ko e kau asiasi kimoutolu. ʻOku mou feinga ke ʻilo ʻa e feituʻu ʻoku vaivai ʻi homau fonuá.’ Naʻa nau pehē: ‘ʻIkai! Ko e fanga tokoua kimautolu ʻe toko 12 mei Kēnani. Kuo mate homau tokoua ʻe taha, pea ko e siʻisiʻi tahá ʻoku nofo mo ʻemau tamaí.’ Naʻe pehē ange leva ʻe Siosifa: ‘ʻOmai kiate au homou tokoua siʻisiʻi tahá, pea te u tui kiate kimoutolu.’ Ko ia naʻa nau foki ki ʻapi ki heʻenau tamaí.

ʻI he toe ʻosi ʻa e meʻakai ʻa e fāmilí, naʻe fekau ʻe Sēkope ʻa hono ngaahi fohá ke nau foki ki ʻIsipite. Naʻa nau ʻave ʻi he taimi ko ení ʻa Penisimani, ko honau tokoua siʻisiʻi tahá ʻo nau ō. Ke ʻahiʻahiʻi ʻa hono fanga tokouá, naʻe fūfuuʻi ʻe Siosifa ʻa ʻene ipu silivá ʻi he tangai uite ʻa Penisimaní peá ne tukuakiʻi ʻoku kaihaʻasi ia ʻe hono fanga tokouá. ʻI hono maʻu ʻe he kau sevāniti ʻa Siosifá ʻa e ipú ʻi he tangai ʻa Penisimaní, naʻe ʻohovale ʻa hono fanga tokouá. Naʻa nau kole kia Siosifa ke ne tauteaʻi kinautolu kae ʻikai ko Penisimani.

Naʻe ʻilo heni ʻe Siosifa kuo liliu ʻa hono fanga tokouá. Naʻe ʻikai lava ke kei mataʻofi ʻe Siosifa ʻa ʻene ongoʻí. Naʻá ne tangi peá ne pehē kiate kinautolu: ‘Ko au ʻa homou tokoua ko Siosifá. ʻOku kei moʻui ʻa ʻeku tamaí?’ Naʻe ʻohovale ʻaupito ʻa hono fanga tokouá. Naʻá ne tala ange: ‘ʻOua te mou ongoʻi kovi ʻi he meʻa naʻa mou fai kiate aú. Naʻe fekauʻi mai au ʻe he ʻOtuá ki heni ke fakahaofi ʻa hoʻomou moʻuí. Sai mou fakavave ʻo ʻomai ki heni ʻa ʻeku tamaí.’

Naʻa nau ō ki ʻapi ʻo tala ki heʻenau tamaí ʻa e ongoongo leleí pea ke ʻave ia ki ʻIsipite. Hili ʻa e ngaahi taʻu lahi, naʻe faifai pē ʻo toe feʻiloaki ʻa Siosifa mo ʻene tamaí.

“Kapau ʻe ʻikai ke mou fakamolemoleʻi ʻa e faihala ʻa e kakaí, ʻe ʻikai foki ke fakamolemoleʻi ʻe hoʻomou Tamaí ʻa hoʻomou faihalá.”​—Mātiu 6:15