Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 21

Masira mar Apar

Masira mar Apar

Musa nosingo ne Farao ni ok nochak odog ire kendo. To ka pok nowuok, nonyiso Farao niya: ‘Kawuononi, e chuny otieno, nyithindo makayo duto mag Jo-Misri dhi tho te, chakre yawuot wasumbni nyaka wuod Farao.’

Jehova nonyiso Jo-Israel mondo gilos nyasi moro makende. Nowachonegi kama: ‘Yang’uru nyarombo kata nyadiel ma osedak higa achiel, kendo umien rembe e wi frem mar dhoot. Buluru ringe, kendo uchame gi makate ma ok oketie yeast. Rwakuru lepu kod wuochu, mondo uikru wuok. Otieno ma kawuononi adhi golou e pinyni.’ Nyaka bed ni Jo-Israel ne mor ndi, donge?

Ka nochopo chuny otieno, malaika mar Jehova nodhi ot ka ot e piny Misri. Malaikano ne onego nyithindo duto makayo e udi duto ma ne onge gi remo e wi dhoot. To malaikano ne ok omulo ute ma ne omien remo e dhogi. E ute mag Jo-Misri duto, gibed joma odhier kata momewo, nyithindo makayo ne otho te. To onge nyithind Israel ma ne otho, kata mana achiel.

Wuod Farao bende ne otho. Weche koro ne omwomo Farao, mi ojok. Mapiyo, ne onyiso Musa gi Harun ni: ‘Wuoguru. Auru e pinyni. Dhiuru uti ne Nyasachuno. Kawuru nyaka jambu te udhigo!’

Jo-Israel ne owuok e piny Misri ka gichanore ka luwore gi dhoot kata anyuola ma ng’ato ne wuokie. Ne nitie chwo 600,000 gi mon mang’eny, gi nyithindo be. Ne giwuok e tuech e kinde ma dwe ne nenore te. Bende, ne nitie Jo-Misri moko ma ne owuok kodgi mondo gin be gidhi giti ne Jehova. Jo-Israel koro ne ni thuolo!

Mondo wigi kik wil gi odiechieng’ ma Jehova noresogieno, ne dwarore ni gitim nyasi makende e odiechieng’no higa ka higa. Ne giluongo nyasino ni Pasaka kata Passover.

“Mano e momiyo pod aweyi ka ingima: mondo anyis tekona kokalo kuomi, kendo mondo nyinga olandre e piny duto.”​—Jo-Rumi 9:17