Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 38

ʻAi ʻe Sihova ke Mālohi ʻa Samisoni

ʻAi ʻe Sihova ke Mālohi ʻa Samisoni

Naʻe toe foki ʻa e tokolahi ʻo e kau ʻIsilelí ʻo lotu ki he ngaahi ʻaitolí, ko ia naʻe fakaʻatā ai ʻe Sihova ke puleʻi ʻa honau fonuá ʻe he kau Filisitiá. Ka naʻe ʻi ai ha kau ʻIsileli naʻa nau ʻofa kia Sihova. Ko e tangata pehē ʻe taha ko Mānoa. Ko ia mo hono uaifí naʻe ʻikai haʻana fānau. ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fekauʻi atu ai ʻe Sihova ha ʻāngelo ki he uaifi ʻo Mānoá. Naʻe tala ange ʻe he ʻāngeló kiate ia: ‘Te ke maʻu ha tama. Te ne fakahaofi ʻa ʻIsileli mei he kau Filisitiá. Te ne hoko ko ha Nāsili.’ ʻOkú ke ʻiloʻi pe ko hai ʻa e kau Nāsili? Ko e kau sevāniti makehe kinautolu ʻa Sihova. Naʻe ʻikai ngofua ke kosi ʻa e ʻulu ʻo e kau Nāsilí.

ʻI he faai atu ʻa e taimí, naʻe fanauʻi ʻa e foha ʻo Mānoá, pea naʻá ne fakahingoa ia ko Samisoni. ʻI he tupu hake ʻa Samisoní, naʻe ʻai ia ʻe Sihova ke ne mālohi ʻaupito. Naʻe lava ke ne tāmateʻi ha laione ʻaki pē hono ongo nimá. ʻI he taimi ʻe taha, naʻe tāmateʻi toko taha pē ai ʻe Samisoni ha kau Filisitia ʻe toko 30. Naʻe fehiʻa ʻa e kau Filisitiá ʻiate ia pea nau toutou kumi ha ngaahi founga ke tāmateʻi ai ia. ʻI he pō ʻe taha lolotonga ʻa e mohe ʻa Samisoni ʻi Kesá, naʻa nau ō ki he matapā ʻo e koló ʻo tatali ai koeʻuhi ke nau tāmateʻi ia ʻi he pongipongí. Ka ʻi he tuʻapoó, naʻe tuʻu hake ai ʻa Samisoni ʻo ne ʻalu ki he matapā ʻo e koló, peá ne taʻaki ʻa e matapaá mei he ʻaá. Naʻá ne fua ʻa e matapaá ʻi hono umá ʻo ʻalu hake mo ia ki he tumutumu ʻo ha moʻunga ofi ki Hepeloni!

Ki mui ai, naʻe ō ʻa e kau Filisitiá ki he taʻahine naʻe kaumeʻa mo Samisoní ko Tilila, ʻo nau pehē kiate ia: ‘Te mau totongiʻi koe ʻaki ʻa e konga siliva ʻe laui afe kapau te ke tala mai ʻa e ʻuhinga ʻoku mālohi pehē ai ʻa Samisoní. ʻOku mau loto ke puke ia ʻo tuku pilīsone.’ Naʻe fiemaʻu ʻe Tilila ʻa e paʻangá, ko ia naʻá ne loto-lelei ki ai. ʻI he ʻuluaki taimí, naʻe ʻikai ke tala kiate ia ʻe Samisoni ʻa e ʻuhinga ʻokú ne mālohi pehē aí. Ka naʻá ne vili kiate ia ʻo aʻu ki heʻene foʻi ʻo ne fakahā ʻa e fakapulipulí. ‘Kuo ʻikai ʻaupito ke kosi ʻa hoku ʻulú he ko ha Nāsili au,’ ko ʻene tala angé ia. ‘Kapau ʻe kosi ʻa hoku ʻulú, ʻe mole ʻa hoku mālohí.’ Ko e fehālaaki lahi naʻe fai ʻe Samisoni ʻi heʻene tala ʻa e meʻa ko iá kiate iá, ʻikai ko ia?

Naʻe tala leva ʻe Tilila ki he kau Filisitiá: ‘ʻOku ou ʻilo ʻa ʻene fakapulipulí!’ Naʻá ne ʻai ke mohe ʻa Samisoni ʻi hono fungá, peá ne ʻai leva ha taha ke ne kosi ʻa hono ʻulú. Naʻe kaila ʻa Tilila: ‘ʻE Samisoni, ko e kau Filisitiá eni!’ Naʻe ʻā hake ʻa Samisoni, pea kuo mole ʻa hono mālohí. Naʻe puke ia ʻe he kau Filisitiá, ʻo ʻai ke ne kui, pea tuku ia ki he pilīsoné.

ʻI he ʻaho ʻe taha naʻe fakatahataha ai ʻa e kau Filisitia ʻe laui afe ʻi he temipale ʻo honau ʻotua ko Tākoní, mo nau kaila: ‘Kuo tuku mai ʻe hotau ʻotuá kiate kitautolu ʻa Samisoni! ʻOmi ia ki tuʻa! Tau fakakataʻaki ia.’ Naʻa nau ʻai ke ne tuʻu ʻi he vahaʻa ʻo ha ongo fuʻu pou, pea nau manukiʻi ia. Naʻe kaila ʻa Samisoni: ‘ʻE Sihova, toe ʻomai tuʻo taha muʻa kiate au ha mālohi.’ ʻI he taimi ko ení, naʻe toe tupu ʻo loloa ʻa e ʻulu ʻo Samisoní. Naʻá ne tekeʻi ʻa e ongo fuʻu pou ʻo e temipalé ʻaki ʻa e kotoa ʻo hono iví. Naʻe holo ʻa e fuʻu falé kotoa, ʻo mate ai ʻa e kakai kotoa pē naʻe ʻi he temipalé, pea naʻe mate foki ai mo Samisoni.

“ʻOku ou malava ʻa e meʻa kotoa pē koeʻuhi ʻoku ou maʻu ʻa e ivi fakafou ʻi he tokotaha ko ia ʻokú ne ʻomai kiate au ʻa e mālohí.”​—Filipai 4:13