Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 45

Pinyruoth Obarore

Pinyruoth Obarore

Kinde duto ma Solomon nomakore gi Jehova, Jo-Israel nodak gi kue. Kata kamano, Solomon nokendo mon mang’eny ma ne a e pinje mamoko, kendo mon-go ne lamo sanamu. Mosmos, Solomon bende ne ochako lamo sanamugo. Jehova iye ne owang’. Omiyo, nonyiso Solomon kama: ‘Abiro golo pinyruodh Israel oa e odi, kendo abiro bare nyadiriyo. Achiel kuom jotichni e ma biro bedo gi loch e wi dhoudi mang’eny mag Israel, to ng’at ma a e odi biro locho mana e wi dhoudi matin.’

Bang’e, Jehova notiyo gi yo machielo e nyiso ni gima nowacho ne Solomon-no ne dhi timore. Achiel kuom jotij Solomon miluongo ni Jeroboam norado gi janabi Ahija e wang’ yo. Ahija nokawo kandhone owuon mi oyieche mopoge nyadi 12, kae to nonyiso Jeroboam kama: ‘Kaw apargi nikech in e mibiro bedo ruoth e wi dhoudi apar mag Israel. Jehova biro golo pinyruodh Israel oa e od Solomon, kendo obiro bare nyadiriyo.’ Ka ne Ruoth Solomon owinjo wachno, nochano mar nego Jeroboam. Kuom mano, Jeroboam ne oringo modhi e piny Misri. Bang’e, Solomon ne otho kendo wuode ma nyinge Rehoboam nobedo ruoth. Jeroboam ne oneno ni koro ne onyalo dok dala.

Jodong Israel nonyiso Rehoboam niya: ‘Kitimo ne ji maber, gibiro riwo lochni lwedo.’ Kata kamano, mbese Rehoboam to nonyise niya: ‘Rid ne ji ngima! Chun-gi giti matek moloyo!’ Rehoboam noluwo paro ma mbesene ne omiye. Rehoboam ne osando ji, kendo mano nomiyo dhoudi apar mag Israel ong’anyone. Ne giketo Jeroboam mondo obed ruoth e wi dhoudi apar mag Israel ma bang’e ne ong’ere kaka pinyruodh Israel. Dhoudi mamoko ariyo ne ong’ere kaka pinyruodh Juda. Joma ne ni e bwo loch mar Juda ne omakore gi ruodhgi ma Rehoboam. Dhoudi 12 mag Israel koro ne obarore.

Jerusalem ne ni e bwo loch mar Rehoboam, to Jeroboam ne ok dwar ni ji odhi olam Jehova kuno. Be ing’eyo gimomiyo ne ok odwar ni ji odhi kuno? En nikech ne oluor ni ji ne nyalo riwo Rehoboam lwedo. Omiyo, noloso nyiroye ariyo mag dhahabu, monyiso ji niya: ‘Jerusalem ochwalore ahinya. Unyalo lemo alema kae.’ Ji ne ochako lamo nyiroyego mi wigi ne owil gi Jehova.

“Kik utueru e jok achiel gi joma ok ni e yie. Nikech en lalruok mane ma nitie e kind tim makare kod ketho chik? . . . Bende, en ang’o ma riwo ng’at manie yie kod ng’at ma ok ni e yie?”​—2 Jo-Korintho 6:14, 15