Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 45

Mavaeua ha Puleʻanga

Mavaeua ha Puleʻanga

Lolotonga ʻa e lotu ʻa Solomone kia Sihová, naʻe ʻi ai ha melino ʻi ʻIsileli. Ka naʻe mali ʻa Solomone mo e kakai fefine tokolahi mei he ngaahi fonua kehé, pea naʻe lotu ʻa e ngaahi uaifi ko ení ki he ngaahi ʻaitoli. Naʻe liliu māmālie ʻa Solomone, pea naʻe kamata ke ne lotu mo ia foki ki he ngaahi ʻaitolí. Naʻe ʻita ʻa Sihova. Naʻá ne tala kia Solomone: ‘ʻE toʻo ʻa ʻIsileli mei ho fāmilí ʻo vahe ua. Te u foaki ʻa e konga lahí ki he taha ʻo hoʻo kau sevānití, pea ʻe pule ho fāmilí ki he konga siʻí pē.’

Naʻe ʻai foki ʻe Sihova ke hā mahino ʻa ʻene filí ʻi ha toe founga ʻe taha. Naʻe fononga ʻa Selopoame ko e taha ʻo e kau sevāniti ʻa Solomoné, ʻi he halá peá ne fetaulaki ai mo e palōfita ko ʻĀhisá. Naʻe hae ʻe ʻĀhisa ʻa hono kofú ki he konga ʻe 12 peá ne tala ange kia Selopoame: ‘ʻE toʻo ʻe Sihova ʻa e puleʻanga ʻo ʻIsilelí mei he fāmili ʻo Solomoné ʻo vahe ua. Toʻo ʻa e konga ʻe hongofulu koeʻuhí te ke pule ki he matakali ʻe hongofulú.’ Naʻe fanongo ʻi he meʻá ni ʻa Tuʻi Solomone peá ne loto ke tāmateʻi ʻa Selopoame! Ko ia naʻe hola ʻa Selopoame ki ʻIsipite. Naʻe faai atu pē ʻo mate ʻa Solomone pea naʻe hoko ko e tuʻi ʻa hono foha ko Lehopoamé. Naʻe fakakaukau leva ʻa Selopoame kuó ne hao pea ke ne foki ki ʻIsileli.

Naʻe tala ʻe he kau mātuʻa ʻi ʻIsilelí kia Lehopoame: ‘Kapau te ke ngaahi lelei ʻa e kakaí, te nau mateaki atu kiate koe.’ Ka naʻe pehē ange ʻe he ngaahi kaumeʻa kei siʻi ʻo Lehopoamé: ‘ʻOku fiemaʻu ke ke anga-fefeka ki he kakaí! ʻAi ke nau ngāue ke toe lahi ange!’ Naʻe muimui ʻa Lehopoame ki he fakahinohino ʻa hono ngaahi kaumeʻa kei siʻí. Naʻá ne anga-fakamamahi ki he kakaí, pea naʻa nau angatuʻu. Naʻa nau fakanofo ʻa Selopoame ke ne tuʻi ki he matakali ʻe hongofulú, ʻa ia naʻe ui ko e puleʻanga ʻo ʻIsilelí. Ko e matakali ʻe uá naʻe ui ia ko e puleʻanga ʻo Siutá, pea naʻe hokohoko atu ʻenau mateaki kia Lehopoamé. Naʻe mavaeua he taimi ko ení ʻa e matakali ʻe 12 ʻo ʻIsilelí.

Naʻe ʻikai fiemaʻu ʻe Selopoame ke ʻalu hono kakaí ʻo lotu ʻi Selusalema, ʻa ia naʻe ʻi he puleʻanga ʻo Lehopoamé. ʻOkú ke ʻiloʻi ʻa hono ʻuhingá? Naʻe ilifia ʻa Selopoame naʻa nau tafoki meiate ia ʻo poupou kia Lehopoame. Ko ia naʻá ne ngaohi ha ongo kiʻi pulu koula pea tala ki hono kakaí: ‘ʻOku fuʻu mamaʻo ʻa Selusalema. ʻE lava ke mou lotu pē ʻi heni.’ Naʻe kamata ke lotu ʻa e kakaí ki he ongo kiʻi pulu koulá pea toe ngalo ai ʻiate kinautolu ʻa Sihova.

“ʻOua te mou hoko ʻo haʻi hōhoatamaki fakataha mo e kau taʻetuí. He ʻe anga-fēfē ha feohi ʻa e māʻoniʻoní mo e maumau-laó? . . . Pe ʻe anga-fēfē ha ʻinasi taha ha tokotaha tui mo ha tokotaha taʻetui?”​—2 Kolinitō 6:14, 15