Kal idhi e weche manie iye

Kal idhi kama ochanie weche mantie

SULA MAR 58

Oketh Jerusalem

Oketh Jerusalem

Jo-Juda nosiko ka weyo Jehova, kendo lamo nyiseche manono. Jehova notemo konyogi nyading’eny kuom higni mang’eny. Ne ooronegi jonabi mondo omigi siem, to ne gitamore winjo wach. Gin ne gijaro ajara jonabigo. Jehova nokawonegi okang’ mane?

Nebukadneza ruodh Babilon ne kawo pinje mopogore opogore kendo ketogi e bwo lochne. E kinde ma nokwongo monjo Jerusalem, ne omako Ruoth Jehoiakin, jodongo, jolweny, gi jotich duto, mi oterogi Babilon. Ne okawo bende mwandu duto ma ne nitie e hekalu mar Jehova. Kae to ne oketo Zedekia obed ruodh Juda.

E kinde ma Zedekia ne ochako bedo ruoth, ne owinjo chik Nebukadneza. Kata kamano, ogendni ma ne odak machiegni kaachiel gi jonabi mag miriambo ne osiko ka nyiso Zedekia mondo ong’any ne Babilon. Jeremia nosiemo Zedekia kama: ‘King’anyo ne Babilon, to ibiro neg Jo-Juda, kech biro betie, kendo tuoche biro hinyo ji.’

Bang’ ka Zedekia nosebedo ruoth kuom higni aboro, nong’anyo ne loch mar Babilon. Ne okwayo jolweny mag Misri mondo okonye. Nebukadneza ne ooro jolwenyge mondo omonj Jerusalem, kendo ne gidhi mi gilworo Jerusalem. Jeremia nonyiso Zedekia kama: ‘Jehova owacho ni ka iyie mondo Jo-Babilon omaki, to ibiro kwo, kendo Jerusalem bende ok bi kethi. To kitamori, to Jo-Babilon biro wang’o Jerusalem gi mach, kendo gibiro maki mi giteri e tuech thurgi.’ Zedekia noramo kama: ‘Atamora!’

Higa achiel gi nus bang’e, Jo-Babilon ne omwomo ohinga mag Jerusalem ma gitiayo mach e taondno te. Ne giwang’o hekalu, ne ginego ji mang’eny, kendo ne gitero ji modhuro e tuech.

Zedekia ne oringo oa Jerusalem, kata kamano, Jo-Babilon nolawe mi gimake machiegni gi Jeriko, kendo ne gitere ir Nebukadneza. Nebukadneza nonego yawuot Zedekia ka Zedekia neno gi wang’e. Kae to notucho wenge Zedekia, kendo nosoyo Zedekia e jela. Bang’e ne otho ka en e jela kanyo. Jehova nosingo ne Jo-Juda kama: ‘Bang’ higni 70, abiro duokou Jerusalem.’

Kata kamano, ang’o ma ne dhi timore ne yawuoyi matindo ma ne oter Babilon? Be ne gidhi siko ka gimakore gi Jehova?

“Jehova Nyasaye Manyalo Duto, bucheni ming’ado gin madier kendo makare.”​—Fweny 16:7