Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 61

ʻIkai Te Nau Punou

ʻIkai Te Nau Punou

ʻI ha taimi hili ʻa e misi ʻa Tuʻi Nepukanesa fekauʻaki mo e ʻīmisí, naʻá ne ngaohi ha fuʻu ʻīmisi koula. Naʻá ne fokotuʻu ia ʻi he tokalelei ʻo Tulá pea ui mai ʻa e kakai mahuʻinga taha ʻi he fonuá, ʻo kau ai ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō ke nau fakatahataha ʻi muʻa ai. Naʻe fekauʻi ʻe he tuʻí: ‘ʻI hoʻomou fanongo pē ki he leʻo ʻo e ngaahi talupité, haʻapé, mo e fulutá, mou punou ki he ʻīmisí! Ko ha taha pē heʻikai ke punou ki ai ʻe lī ia ki ha fōnise afi.’ ʻE punou ʻa e kau Hepelū ʻe toko tolú ki he ʻīmisí, pe te nau lotu pē kia Sihova?

Naʻe fekau leva ʻe he tuʻí ke tā ʻa e fasí. Naʻe tō foʻohifo ʻa e tokotaha kotoa pē ʻo lotu ki he ʻīmisí tuku kehe pē ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō. Naʻe fakatokangaʻi eni ʻe he kau tangata ʻe niʻihi pea nau tala ki he tuʻí: ‘Ko e toko tolu Hepelū ko eé naʻe ʻikai te nau lotu ki hoʻo ʻīmisí.’ Naʻe fekauʻi ʻe Nepukanesa ke ʻomi kinautolu peá ne pehē ange: ‘Te u toe ʻoatu hamou faingamālie ke mou lotu ai ki he ʻīmisí. Kapau heʻikai, te u lī kimoutolu ki he fōnisé. ʻOku ʻikai ha ʻotua te ne malava ke fakahaofi kimoutolu meiate au.’ Naʻa nau tali ange: ‘ʻOku ʻikai te mau fiemaʻu ha toe faingamālie. Ko homau ʻOtuá ʻe lava ke ne fakahaofi kimautolu. Ka ʻo kapau heʻikai te ne fai ia, ʻe hoʻo ʻafio, heʻikai te mau lotu kimautolu ki he ʻīmisí.’

Naʻe ʻita lahi ʻa Nepukanesa. Naʻá ne tala ki heʻene kau tangatá: ‘ʻAi ʻa e afi ʻi he fōnisé ke liunga fitu ʻene velá ʻi he tuʻunga anga-mahení!’ Hili iá naʻá ne fekau ki heʻene kau sōtiá: ‘Haʻi ʻa e kau tangatá ni, pea lī kinautolu ki loto!’ Naʻe vela ʻaupito ʻa e fōnisé koeʻuhi ʻi he ofi atu ki ai ʻa e kau sōtiá, naʻa nau mate ʻi he taimi pē ko iá. Naʻe tō ʻa e toko tolu Hepeluú ki he afí. Ka ʻi he fakasio atu ʻa Nepukanesa ki lotó, naʻá ne sio naʻe ʻi ai ha kau tangata ʻe toko fā ʻoku nau lue holo ʻi he fōnisé kae ʻikai ko e toko tolu. Naʻá ne ilifia peá ne ʻeke ange ki he kau ʻōfisá: ‘ʻIkai ko e kau tangata ʻe toko tolu naʻa tau lī ki he afí? ʻOku ou sio ki he toko fā, pea ko e taha ʻo kinautolú ʻokú ne hangē mai ko ha ʻāngeló!’

Naʻe ʻalu atu ʻa Nepukanesa ʻo ofi ange ki he fōnisé peá ne kaila atu: ‘Mou hū mai, ʻa kimoutolu ko e kau sevāniti ʻa e ʻOtua Fungani Māʻolungá!’ Naʻe ʻohovale ʻa e tokotaha kotoa ʻi he sio atu ki he hū mai ʻa Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikō mei he loto afí ʻoku ʻikai ke hoko ha meʻa kiate kinautolú. Naʻe ʻikai ke vela ʻa honau kilí, ko honau ʻulú, pea mo honau valá, pea naʻe aʻu ʻo ʻikai te nau namu ʻohuafi.

Naʻe pehē ʻe Nepukanesa: ‘ʻOku lahi ʻa e ʻOtua ʻo Setaleki, Mēsake, mo ʻApitenikoó. Naʻá ne fekauʻi mai ʻene ʻāngeló ʻo ne fakahaofi kinautolu. ʻOku ʻikai ha ʻotua ʻe hangē ko honau ʻOtuá.’

ʻI he hangē ko e toko tolu Hepeluú, ʻokú ke fakapapauʻi ke mateaki kia Sihova ʻo tatau ai pē pe ko e hā ʻe hokó?

“Ko Sihova ko ho ʻOtuá kuo pau ke ke lotu ki aí, pea ko ia toko taha pē kuo pau ke ke fai ki ai ʻa e ngāue toputapú.”​—Mātiu 4:10