Skip to content

Skip to table of contents

LĒSONI 65

Fakahaofi ʻe ʻĒseta ʻa Hono Kakaí

Fakahaofi ʻe ʻĒseta ʻa Hono Kakaí

Ko ʻĒsetá ko ha taʻahine Siu ia naʻe nofo ʻi he kolo Pēsia ko Sūsani. ʻI he ngaahi taʻu lahi ki muʻá, naʻe ʻave ai hono fāmilí mei Selusalema ʻe Nepukanesa. Naʻe tauhi hake ia ʻe Motekiai ʻa ia naʻá ne tuongaʻaneʻaki, ko ha sevāniti ia ʻa Tuʻi ʻEhasivelo ʻo Pēsiá.

Naʻe fiemaʻu ʻe Tuʻi ʻEhasivelo ha kuini foʻou. Naʻe ʻomi kiate ia ʻe heʻene kau sevānití ʻa e kau fefine fakaʻofoʻofa taha ʻi he fonuá, ʻo kau ai ʻa ʻĒseta. Naʻe fili ʻe he tuʻí mei he kotoa ʻo e kau fefiné ʻa ʻĒseta ke ne hoko ko e kuiní. Naʻe tala ange ʻe Motekiai kia ʻĒseta ke ʻoua te ne fakahā ko ha taʻahine Siu ia.

Ko ha tangata pōlepole ko hono hingoá ko Hāmani naʻe pule ki he kotoa ʻo e houʻeikí. Naʻá ne fiemaʻu ke punou kiate ia ʻa e tokotaha kotoa. Naʻe ʻikai ke fai pehē ʻa Motekiai, pea naʻe ʻita lahi ai ʻa Hāmani ʻo ne loto ke tāmateʻi ia. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Hāmani ko ha Siu ʻa Motekiaí, naʻá ne faʻu ha palani ke tāmateʻi ʻa e kau Siu kotoa pē ʻi he fonuá. Naʻá ne tala ange ki he tuʻí: ‘Ko e kau Siú ʻoku nau fakatuʻutāmaki; ʻoku fiemaʻu ke ke fakaʻauha kinautolu.’ Naʻe pehē ʻe ʻEhasivelo: ‘Fai ha meʻa pē ʻokú ke fiemaʻu ke faí,’ peá ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne faʻu ha lao. Naʻe faʻu ʻe Hāmani ha lao naʻe tala ai ki he kakaí ke nau tāmateʻi ʻa e kau Siu kotoa pē ʻi he ʻaho hono 13 ʻo e māhina ko ʻĀtali. Naʻe vakai mai ki ai ʻa Sihova.

Naʻe ʻikai ke ʻilo ʻa ʻĒseta fekauʻaki mo e laó. Ko ia naʻe ʻoange ʻe Motekiai kiate ia ha tatau ʻo e laó peá ne tala ange: ‘ʻAlu ʻo talanoa mo e tuʻí.’ Naʻe pehē ʻe ʻĒseta: ‘Ko ha taha pē ʻe ʻalu taʻefakaafeʻi ki he tuʻí ʻe tāmateʻi. Kuo ʻikai ke fakaafeʻi au ʻe he tuʻí ʻi he ʻaho ʻe 30! Ka te u ʻalu pē. Kapau te ne hiki ʻa ʻene sēpitá, te u moʻui. Kapau heʻikai, te u mate.’

Naʻe ʻalu ʻa ʻĒseta ki he lotoʻā ʻo e tuʻí. ʻI he sio kiate ia ʻa e tuʻí, naʻá ne hiki ʻa ʻene sēpitá. Naʻá ne ʻalu atu kiate ia, peá ne ʻeke ange: ‘Ko e hā te u fai maʻaú, ʻĒseta?’ Naʻá ne pehē: ‘ʻOku ou loto ke fakaafeʻi koe mo Hāmani ki ha kātoanga kai.’ ʻI he kātoanga kaí, naʻe toe fakaafeʻi ai kinaua ʻe ʻĒseta ki ha toe kātoanga kai. Lolotonga ʻa e kātoanga kai hono uá, naʻe toe ʻeke ange ai ʻe he tuʻí: ‘Ko e hā te u fai maʻaú?’ Naʻá ne pehē: ‘ʻOku ʻi ai ʻa e tokotaha ʻoku teu ke ne tāmateʻi au mo hoku kakaí. Fakahaofi muʻa kimautolu.’ Naʻe ʻeke ange ʻe he tuʻí: ‘Ko hai ia ʻoku loto ke ne tāmateʻi koé?’ Naʻá ne pehē: ‘Ko e tangata kovi ko eni ko Hāmaní.’ Naʻe ʻita lahi ai ʻa ʻEhasivelo ʻo ne ʻai ke tāmateʻi ʻa Hāmani ʻi he taimi pē ko iá.

Ka naʻe ʻikai ha taha ʻe lava ke ne fakataʻeʻaongaʻi ʻa e lao ʻa Hāmaní, naʻa mo e tuʻí. Ko ia naʻe fakanofo ʻe he tuʻí ʻa Motekiai ke pule ki he houʻeikí peá ne ʻoange kiate ia ʻa e mafai ke ne faʻu ha lao foʻou. Naʻe faʻu ʻe Motekiai ha lao naʻe fakaʻatā ai ʻa e kau Siú ke nau maluʻi kinautolu ʻi he taimi ʻe ʻohofi ai kinautolú. ʻI he ʻaho hono 13 ʻo ʻĀtalí, naʻe ikunaʻi ai ʻe he kau Siú ʻa honau ngaahi filí. Mei he taimi ko iá ʻo faai mai ai, naʻa nau kātoangaʻi ʻa e ikuna ko ení ʻi he taʻu kotoa pē.

“ʻE ʻoatu kimoutolu ki he ʻao ʻo e kau kōvana mo e ngaahi tuʻi koeʻuhí ko au, ko ha fakamoʻoni ia kiate kinautolu mo e ngaahi puleʻangá.”​—Mātiu 10:18